Javna rasprava o zakonu o visokom obrazovanju okončana je krajem decembra, ali još nije objelodanjeno jesu li i koje primjedbe i sugestije uvažene. Pojedini članovi radne grupe kažu da od novembra ne dobijaju nikakvu informaciju.
- Čak nijesmo dobili ni konačan prečišćeni tekst nakon javne rasprave i ne znamo šta je sve usvojeno sa javne rasprave, a šta nije od pristiglih predloga. Ako ih je bilo – kaže članica grupe, viša pravna savjetnica Snežana Kaluđerović iz Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta nije nam juče odgovorilo na pitanja o ovoj temi.
Ovaj zakon trebalo je da se usvoji još krajem juna prošle godine. CGO je kritikovao resor Vesne Bratić zato što se taj posao odužio.
Ne podržavaju verziju nacrta koja je sačinjena prije javne rasprave. Kaluđerović smatra da nacrt donosi nepreciznosti i kontradiktornosti u dijelu izbora članova Upravnog odbora, rektora i dekana na Univerzitetu Crne Gore (UCG). Ona je istakla i da se uvodi nedopušteni uticaj ministarstva i ministra na autonomiju univerziteta i kroz određivanje uslova i načina realizacije dualnog modela visokog obrazovanja, jer se ovo planira regulisati propisima ministarstva umjesto propisima ustanova koje sprovode ovu vrstu obrazovanja.
- Ostao je nejasan i nedorečen model studiranja što će u praksi izazvati konfuziju – rekla je Kaluđerovićeva.
Neusaglašeno je, prema njenoj ocjeni, i pitanje zapošljavanja akademskog osoblja na neodređeno vrijeme jer nema norme ograničenja, što može negativno djelovati na ambiciju kadra za napredovanje u zvanje.
Kaluđerovićeva smatra i da je diskriminatorno postavljen i jedan od uslova za osnivanje i obavljanje djelatnosti ustanove, odnosno da ustanova mora imati obezbijeđeno akademsko osoblje izabrano u to zvanje po propisima Crne Gore, a što je problematično za deficitarna zanimanja.
- Ovo ograničava i svako potencijalno uvođenje nekog novog studijskog programa za koji Crna Gora nema spreman naučni kadar – navela je ona.
CGO je, i u ranijim zakonskim izmjenama, predlagao da zakon mora propisivati jasne odredbe koje se tiču Savjeta za visoko obrazovanje i njegovog jačanja, kako u dijelu nadležnosti, tako i sastava, broja i kriterijuma za izbor i razrješenje članova, dužine mandata, pitanja reizbornosti.
- Oko toga je radna grupa bila saglasna na sastancima, ali nacrtni tekst Ministarstva to poništava. Nije prošao ni prijedlog da Savjet imenuje Skupština, a ne Vlada, kako bi se izbjegla koncentracija moći jednog organa na ovo tijelo i rizici od korupcije. Na štetne posljedice ovih nepreciznih zakonskih formulacija, u smislu netransparentnosti, proizvoljnosti i arbitrarnosti u odlučivanju, kao i direktnom vezivanju Savjeta za resornog ministra što otvara mogućnost rizika od ugrožavanja javnog interesa, ukazala je u svom mišljenju i Agencija za sprečavanje korupcije – istakla je Kaluđerovićeva.
Ona podsjeća da je obaveza resornog ministarstva da obrazloži radnoj grupi zašto neki prijedlog, koji je unutar tog tijela, dogovoren nije usvojen.
- Demonstracija samovolje resornog ministarstva kao predlagača, uz zabrinjavajuće propuste u tom tekstu, na čiji dio ukazujemo, nije kvalitativna promjena koju je ova vlada obećavala – navela je Kaluđerovićeva.
Izvor Pobjeda