Na javnoj raspravi o Nacrtu strategije o pravima djeteta u Crnoj Gori 2019-2023, koju je uz podršku UNICEF-a organizovalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, poručeno je da je aktivno učešće djece bilo ključno za izradu ove strategije.
Generalni direktor direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Goran Kuševija kazao je da su pažljivo slušali glas i sugestije djece i mladih. On je podsjetio da su u prethodnih nekoliko godina donijeti važni zakoni koji značajno utiču na ostvarivanje prava djeteta.
“Strategija svoju viziju projektuje na budućnost djece koja imaju mogućnosti da u Crnoj Gori ostvaruju sva svoja prava, osjećaju se uvaženim i bezbjednim građanima i prihvataju vrijednosti i odgovornosti koje doprinose prosperitetu društva,“ istakao je Kuševija.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali naglasio je da je učešće djece u društvu jedan je od vodećih principa Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, kao i jedan od njenih ključnih izazova.
“Stoga, uspjeh je što se, 30 godina nakon njenog usvajanja, djeca i mladi shvataju ozbiljno i što oni aktivno učestvuju u izradi nacionalne strategije o njihovim pravima u Crnoj Gori”, rekao je on.
Srednjoškolci, učesnici konsultacija, vjeruju da će donosioci odluka uvažiti njihova mišljenja i na taj način strategiju prilagoditi stvarnim potrebama djece i mladih u Crnoj Gori.
„Smatram da je jedan od velikih problema sa kojima se susrijećemo nasilje nad djecom. Jedan od načina za rješenje je edukacija, ali ne samo djece već i profesora i roditelja zato što vaspitno obrazovne institucije, osim što služe da nas nečemu i nauče, treba i da nas nauče kako da se borimo sa životnim problemima, i da nam pruže zaštitu i podršku“, kazala je osamnaestogodišnja Milica Radulović.
Predlog sedamnaestogodišnjeg Balše Božovića iz Unije srednjoškolaca je izmjena sistema obrazovanja, jer smatra da obrazovanje treba prilagoditi afinitetima učenika.
„Pored toga smatram da mladima treba staviti do znanja da njihov glas vrijedi, i da im jednostavno pomognemo da iskažu sebe i svoje mišljenje, jer mi vrijedimo,“ poručio je Balša.
I sedamnaestogodišnji Luka Pavićević zadovoljan je procesom konsultacija, jer su imali priliku da kažu šta ih muči, ali i da sami predlože rješenja.
„Osvrnuo sam na na inkluzivno obrazovanje. Smatrao sam da roditelji, djeca, profesori, vaspitači treba aktivnije da se uključe, jer su oni nosioci inkluzivnog obrazovanja. Takođe, da se mladi uključe u kulturne događaje i u rad zajednice“, istakao je Luka.
