IZMJENE PREDMETNOG PROGRAMA ZA CRNOGORSKI-SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta pokrenulo je izmjenu određenih predmetnih programa u crnogorskim školama, između ostalog i za Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost. Formirana je Radna grupa, koja je do sada održala dva sastanka, i koja će, kako su iz ovog resora kazali Dnevnim novinama, prije konačnih izmjena sprovesti opsežnu analizu.

Podsjetimo, izmjenu nastavnog plana i predmetnog programa Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost ministarka dr Vesna Bratić je najavila još na sjednici Skupštine, 29. marta. Naime, Bratić je odgovarajući na poslaničko pitanje tada kazala kako namjeravaju da preispitaju vraćanje uklonjenih autora koji spadaju u sami vrh južnoslovenske književnosti, kao što su Desanka Maksimović, Meša Selimović, Aleksa Šantić i Petar II Petrović-Njegoš.

„Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta planira da, u narednom periodu, izvrši sistematičnu, sveobuhvatnu i objektivnu reviziju više predmetnih programa,  između ostalog i predmetnog programa za Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost. Riješeni smo da uložimo dodatne napore kako bi revidirani programi za pojedine predmete mogli da se primjenjuju u što skorije vrijeme“, kazali su Dnevnim novinama iz resora Vesne Bratić.

Predsjednik podgoričkog odbora Sindikata prosvjete Slobodan Savović smatra da je to posao koji zahtijeva vrijeme, te da se ne radi „preko koljena“.

„Potpuno me čudi zašto se sad to pominje, to su strateška dokumenta. To je osnov svakog predmeta koji daje opšte smjernice, pedagošku normu i on se ne mijenja preko noći. Ne može se to promijeniti jer je procedura spora, ona traži nekoliko koraka. Posljednju riječ mora da da Nacionalni savjet za obrazovanje. To je posao Nacionalnog savjeta, čak ni udžbenik ili časopis ne možete da uvedete a da ne odluči Savjet“, pojasnio je Savović.

Sindikat ohrabruje prosvjetni resor da mijenja planove, ali ne i programe nastavnih predmeta. Stoga upućuju apel da prije svega treba čuti glas struke.

Radna grupa koju je formirala ministarka Bratić, a koju čine predstavnici Centra za stručno obrazovanje, Ispitnog centra, Zavoda za školstvo, Sindikata prosvjete, Nacionalne agencije roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju, Udruženja roditelja, osnovnih i srednjih škola, kao i predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, objašnjavaju iz kabineta Vesne Bratić, analizira nastavu u drugom polugodištu To se, kako dodaju, odnosi na sagledavanje svih problema, poteškoća, izazova u nastavnoj praksi i u tom cilju na sjednice Radne grupe pozvani su predstavnici drugih zainteresovanih strana kako bi pripreme za sljedeću školsku godinu bile izvršene na najbolji način.

„Takođe, Radna grupa će razmotriti promjene nastavnih planova i programa i o tome blagovremeno obavijestiti nastavnike i učenike“, ističu iz ovog Vladinog resora, gdje napominju da za sada ne razmatraju racionalizaciju kadra.

Na pitanje kada će početi realizacija navedenih izmjena i da li će prije toga biti sprovedena opsežna analiza, iz Ministarstva navode da je vršenje takvih analiza planirano na sastancima Radne grupe.

„Na sastancima je planirano vršenje opsežnih i stručnih analiza, kako bi u narednom periodu došlo do unapređenja nastavne prakse u svim ovim aspektima“, dodaju iz resora ministarke Bratić.

Iz Zavoda za školstvo ocjenjuju da je za promjenu predmetnih programa potrebno vrijeme, te da sa tim ne treba žuriti.

„Zavod za školstvo je planirao da uradi stručnu analizu predmetnih programa za osnovnu školu. Cilj planirane stručne analize je unapređenje kvaliteta predmetnih programa. Analiza treba da bude završena do kraja kalendarske godine. Ukoliko ta analiza pokaže da je opravdano unaprijediti predmetne programe, onda će Zavod formirati komisije koje će u sljedećoj kalendarskoj godini izraditi revidirane predmetne programe za osnovnu školu“, kazali su Dnevnim novinama iz Zavoda.

Što se tiče nastavnih planova za osnovnu i srednju školu, navode da je potrebno napraviti jedan širi državni konsenzus, koji bi kroz podrobnu analizu dao predlog za novi nastavni plan.

„U izradi ovog dokumenta treba da učestvuju institucije obrazovnog sistema. Univerzitet, strukovna udruženja, roditelji, nevladine organizacije i jedino na taj način bi se mogao definisati opšteprihvatljiv Nastavni plan. To nije zadatak koji treba realizovati preko noći, već zahtijeva detaljnu i temeljnu analizu. Iz ugla Zavoda za školstvo to nije moguće uraditi u skorije vrijeme“, poručuju iz Zavoda za školstvo.

Odgovarajući na pitanja Dnevnih novina, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić kazao je da mu nije poznato da je formirana Radna grupa za izmjenu programa za Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, niti je FCJK dobio poziv da učestvuje u njoj.

„Pretpostavljam da nikoga ne može začuditi takav postupak MPNKS, ministarke Bratić i njezinih pomoćnika, eksperata i konsultanata. Sad s pozicije ministra prosvjete, nauke i kulture sprovodi planove ‘srpskoga sveta’. ‘Eksperti’ koje je imenovala dolaze iz ‘istoga ideološkog miljea“, predočio je Čirgić.

Na pitanje da prokomentariše najavljene revizije nastavnih planova i programa, članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Božena Jelušić kaže da je u medijima informisana o formiranju ad hoc komisije za potrebe analize nastave tokom pandemije COVID-19.

„Pretpostavljam da će i predmet Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost zahtijevati revidiranje modela nastave, eventualnu redukciju nastavnih planova radi lakše savladivosti i vjerovatno procjenu toga kako treba da izgledaju eksterne evaluacije i ispiti. Shvatila sam i da će se osmisliti interaktivna platforma za stručno usavršavanje nastavnika, a to se mora raditi u okviru programskih sadržaja“, navodi Jelušić.

Ona smatra da je potrebno da se neprekidno radi na nastavnim programima, naročito zbog naučno-tehnološkog i informaciono-digitalnog „buma“, usljed pandemije i u vremenu takozvane post-istine.

Jelušić smatra i da najavljena revizija zahtijeva detaljnu analizu.

„Ukoliko bi bila riječ o nečem drugom, svakako bi trebalo formirati Nacionalni savjet za obrazovanje“, naglasila je ona.

Izvor: dnovine.me

Back to Top