Na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore održana je dvodnevna konferencija pod nazivom „Uloga i značaj obrazovanja u savremenom društvu“.
Ovaj događaj je priređen u sklopu obilježavanja velikog jubileja, 50 godina Univerziteta, a organizvao ga je Filozofski fakultet UCG u saradnji sa Filozofskim fakultetom Univerziteta u Novom Sadu.
Obraćajući se prisutnima na otvaranju konferencije, prof. dr Biljana Maslovarić, medijatorka uvodne sesije, podsjetila je na činjenicu da je konferencija planirana više od godinu, te je kroz priču o Kvintilijanu i Ciceronu ukazala na kompleksnu, odgovornu, ali i plemenitu ulogu prosvjetnog radnika.
Dekanica Filozofskog fakulteta u Nikšiću prof. dr Tatjana Novović zahvalila je novosadskim partnerima na saradnji, te izrazila nadu da će konferencija ishoditi korisnim i kvalitetnim radovima.
„Veliki dio tih radova biće publikovan u časopisu 'Vaspitanje i obrazovanje', koji izdaje Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica. Sa nama su i brojni predstavnici univerziteta iz regiona, te predstavnici škola i predškolskih ustanova, što je dokaz takozvanog 'kružnog procesa'. Drugim riječima, to je saradnja koja nam i te kako nedostaje i stalno ponavljamo da je kontinuitet odnosno dikontinuitet jedno od pitanja koje uvijek stoji pred nama. Zato su tu ovakve konferencije, da sve to mijenjamo, popravljamo i revidiramo“, kazala je ona, dodajući: „Kriza obrazovanja nije imanentna samo crnogorskom kontekstu, već se radi o krizi globalnih razmjera, koja nastaje kao posljedica umreženog djelovanja različitih uzroka, koji često ostaju nepoznati i neotkriveni. Često se i ne istražuju, nego se daju neke impresionističke i voluntarističke procjene. A da bi se desile sistemske, kvalitetne promjene, i sveobuhvatne, treba identifikovati uzroke. Stoga su društveno obavezujuća i društveno opravdana sva nastojanja i aktivnosti putem kojih se utvrđuju uzroci kriznog stanja, istražuju, otkrivaju, identifikuju sve determinante takvog stanja. Jedan od uzroka je, svakako, nedovoljna afirmacija društveno-humanističkih nauka.“
Jedna od krovnih obrazovnih institucija s kojima je Filozofski fakultet, prema riječima Maslovarić, uspostavio izuzetnu stručnu i poslovnu saradnju jeste Zavod za udžbenike. Direktorica mr Aleksandra Hajduković kazala je da je tema konferencije „posebno inspirativna za nas koji radimo u institucijama obrazovanja, jer svaki dan se suočavamo sa izazovima koje savremeno društvo, odnosno tekovine moderne civilizacije stavljaju pred sistem obrazovanja i sve nas koji smo dio njega“.
„Što kroz autorstvo, što kroz recenziranje udžbenika, kao i druge poslove koji su neophodni za nastanak kvalitetnog udžbenika, sa Zavodom sarađuje izuzetno veliki broj stručnjaka iz oblasti nauke i obrazovanja, pa se može reći da je Zavod za udžbenike tačka u kojoj se spaja intelektualni potencijal Crne Gore. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva postoji već skoro trideset godina i jedini je izdavač udžbenika u Crnoj Gori. Obezbjeđujemo udžbenike za učenike osnovnih škola, srednjih stručnih škola, gimnazija, kao i udžbenike za djecu koja nastavu pohađaju na albanskom jeziku. Izdajemo literaturu za potrebe predškolskog vaspitanja i obrazovanja, zatim djela iz oblasti inkluzivnog obrazovanja, kao i odabrana djela iz domena vanudžbeničke literature. Izdavač smo lista 'Prosvjetni rad', glasila prosvjetnih, naučnih i kulturnih radnika Crne Gore i časopisa 'Vaspitanje i obrazovanje'. Kao što vidite, izdavačka produkcija Zavoda je izuzetno obimna. Posebno mjesto u njoj pripada časopisu 'Vaspitanje i obrazovanje'. On kontinuirano izlazi od 1975. godine. Pokrenuo ga je tadašnji Republički zavod za unapređivanje školstva, a posljednjih dvadeset godina izdavač je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Od samog osnivanja imao je status vodećeg časopisa iz oblasti vaspitno-obrazovnog rada u Crnoj Gori, a tako je ostalo do danas. Činjenica da smo izdavači časopisa 'Vaspitanje i obrazovanje' za nas predstavlja čast, ali i obavezu. Drago nam je što uspijevamo da obezbijedimo sve neophodne preduslove za pripremanje i izlaženje lista. Vjerujem da će tako biti i ubuduće“, navela je ona.
U ime novosadsog filozofskog fakulteta, koji slavi 70 godina postojanja, prisutnima se obratio akademik Srpske akademije nauka i umetnosti prof. dr Zoran Paunović, s kojim nikšićki fakultet gaji dugogodišnju saradnju.
„Ova konferencija na najbolji način iskorišćava ono što je jedna od velikih komparativnih prednosti filozofskih fakulteta, a to je interdisciplinarnost koja bi trebalo da u sinergiji različitih polazišta i profila doprinese pronalasku puteva ka izlasku iz krize obrazovanja. Samo zajedničkim radom možemo na pravi način doprinijeti toj misiji. Zato je ovakva konferencija potencijalno rasadište ideja i saznanja kojima ćemo biti obogaćeni i oplemenjeni. Jer je plodotvorna razmjena mišljenja, kakvu omogućavaju skupovi ovoga tipa, istinski i jedini ispravan način ka rješenju sistemskih problema“, istakao je on.
Najavljujući prof. dr Dijanu Vučković, prodekanicu za nastavu na Filozofskom fakultetu UCG, Biljana Maslovarić je rekla da se radi o nekome u čijoj je kancelariji „uvijek gužva“. A to je tako, kako je istakla, jer se ona bavi nastavom u kojoj se izuzetno cijene debatovanje, promišljanje, razmjena mišljenja.
„Veliko mi je zadovoljstvo što poslije dužeg vremena pod ovim krovom možemo ugostiti nešto što se zove naučna konferencija, odnosno dijalog i diskusija između onih koji se posvećeno bave istraživanjima u obrazovanju“, naglasila je Vučković, nakon čega je pročitala pozdravno pismo Dragane Ćetković, direktorke Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija.
„Kriza obrazovanja i vaspitanja nije monodimenzionalna“, nastavila je Vučković, dodajući: „Veliki je broj uzročnika koji su do nje doveli. Zato ovaj trenutak zahtijeva da bude razriješen u korist nečega što je kvalitet, u najširem smislu te riječi. Inače, nije kriza obrazovanja obilježje samo ovoga vremena. Razna vremena imala su svoje poteškoće i suočavanja. Zasigurno nijesmo prva generacija koja govori o tome da formalno obrazovanje u današnjem obliku ne odgovara na potrebe djece, učenika, pa ni roditelja i nastavnika, te društva u cjelini. Danas smo, međutim, u posebnom izazovu zbog činjenice da je čovjek uspio da razvije digitalnu tehnologiju do granice da smo zapitani hoće li možda vještačka inteligencija u nekom trenutku nadići svoga kreatora. I mi danas imamo hibridni događaj zahvaljujući napretku tehnologije, ali je vrlo važno da ove naše rasprave imaju ideju o tome da vaspitanje i obrazovanje danas omoguće učeniku i djetetu, kao i drugima u vaspitno-obrazovnom procesu, razvoj prirodne inteligencije koja će vještačku koristiti na najbolji mogući način, u funkciji opstanka i održanja.“
U nastavku konferencije održano je desetak stručnih sesija, na kojima su izlaganja imali razni pedagozi, naučni radnici, te predstavnici brojnih vaspitno-obrazovnih ustanova iz čitave regije.
N. N.