Ispitni centar osnovan je s ciljem obavljanja eksterne provjere postignutih standarda znanja i vještina učenika. To obuhvata vrlo složenu lepezu zadataka, kao što je organizovanje maturskog i stručnog ispita, eksternih testiranja na kraju II ciklusa osnovne škole, eksterne provjere znanja na kraju III ciklusa osnovne škole. Koliko je teško odraditi te odgovorne zadatke i imate li za to dovoljno stručnog potencijala?
Ispitni centar je osnovan 2005. godine Odlukom Vlade Crne Gore kao javna ustanova za obavljanje poslova eksterne provjere postignutih standarda znanja i vještina učenika. Ova institucija priprema zadatke, organizuje i sprovodi ispite, u skladu sa zakonom, osposobljava ustanove za pripremu izvođenja eksternih ispita, savjetuje i pruža usluge za eksternu provjeru znanja, istražuje i razvija eksternu provjeru znanja učenika, vrši medunarodnu uporedivost kvaliteta obrazovnog sistema, realizuje međunarodna testiranja, organizuje državna takmičenja učenika. Takođe priprema i utvrđuje metodologiju za sprovođenje eksterne provjere znanja učenika, izrađuje i formira bazu testova i drugih ispitnih materijala, priprema i izvodi pilot testiranje, izrađuje i štampa ispitne materijale, brošure, uputstva i dr, vodi odgovarajuće evidencije koje se odnose na eksternu provjeru znanja, analizira, obrađuje i objavljuje rezultate eksterne provjere znanja, organizuje savjetodavni rad sa školama u cilju pružanja stručne pomoći za kvalitetnije sprovođenje eksterne provjere znanja, organizuje obuke, savjetovanja, predavanja i dr. koji su od značaja za sprovođenje i unapređenje eksterne provjere znanja, priprema i organizuje državno takmičenje znanja učenika osnovnih i srednjih škola, aktivno učestvuje i sprovodi projekte čiji je cilj međunarodna uporedivost obrazovnih sistema.
Ispitni centar posjeduje stručni potencijal za obavljanje vrlo zahtjevnih zadataka. Naravno uvijek je potrebno obnavljati kadrovske potencijale naročito kada su zadaci i aktivnosti sve složeniji.
Izmjenama Zakona o gimnaziji prošle godine uveden je i novi koncept maturskog ispita koji će se primjenjivati od 2020/2021. godine. Učenik će umjesto četiri sada polagati tri ispita, ali sva tri eksterno (do sada je dva polagao u školi). Da li ste spremni za te novine i kako ih ocjenjujete?
Usvojene su Izmjene zakona, radi se na podzakonskim aktima. Izrada kvalitetnih testova je veoma težak i ozbiljan zadatak. Novi zakonskim rešenjima državna maturska komisija obrazovaće predmetne komisije za predmete koji se polažu na maturskom i stručnom ispitu na predlog Ispitnog centra. Za realizaciju novog koncepta maturskog ispita potrebno je značajno povećati kadrovske, materijalne i tehničke resurse u Ispitnom centru, jer jedino na taj način možemo uspješno odgovoriti postavljenim zahtjevima.
POBOLJŠANJE POSTIGNUĆA UČENIKA U SLJEDEĆIM PISA CIKLUSIMA
Među mnogobrojnim aktivnostima Ispitnog centra je i sprovođenje međunarodnog PISA testiranja. Na dosadašnjim PISA provjerama nijesmo se proslavili. Vlada Crne Gore usvojila je Akcioni plan sa mjerama i aktivnostima za poboljšanje postignuća učenika u sljedećim PISA ciklusima. Na kojim aktivnostima je u ovom periodu bio naglasak?
Vlada Crne Gore usvojila je Akcioni plan sa mjerama i aktivnostima za poboljšanje postignuća učenika u sljedećim PISA ciklusima. Za realizaciju preporuka zadužene su obrazovne institucije Ministarstvo prosvjete, Ispitni centar, Zavod za školstvo, Zavod za udžbenike, škole, Centar za stručno obrazovanje, Nastavnički fakulteti. Akcenat je na školama koje će uz odgovarajuću podršku institucija kontinuirano raditi na poboljšanju postignuća učenika. Učenje je proces, pa efekti preporuka i promjena nijesu vidljivi odmah.
Prema ovom planu, u nadležnosti Ispitnog centra je više aktivnosti. To su sekundarne analize PISA podataka. Ovo testiranje nudi obilje podataka uporedivih sa drugim sistemima iz kojih je moguće izvući zaključke o faktorima koji doprinose kvalitetu sistema. Nije ključno pitanje rang lista i mjesto koje zauzimamo, nego korist od ovog testiranja za podizanje kvaliteta obrazovanja a time i većih šansi naših učenika na evropskom tržištu rada. PISA 2018 će nam omogućiti identifikovanje postignuća po školama, i to ne samo srednjih, u kojima su učenici testirani nego i osnovnih škola iz kojih su došli i koje su odgovornije za uspjeh, jer su petnaestogodišnjaci, najčešće, tek započeli srednje obrazovanje. Podaci će biti dostupni upravama škola. Zatim, uključivanje u nacionalne ispite i testiranja više zadataka koji od učenika zahtijevaju više nivoe kognitivnih aktivnosti (kao što je to slučaj sa PISA zadacima), učešće u saradnji sa Zavodom za školstvo, u edukaciji nastavnika za pisanje zadataka sličnih PISA zadacima, kao i učešće u izradi priručnika za nastavnike koji će se baviti ocjenjivanjem, pri čemu naglasak treba da bude na formativnom ocjenjivanju. Izuzetno je važno obezbijediti primjenu zadataka i testova kojima se ispituju viši nivoi postignuća za potrebe formativnog ocjenjivanja.
Na posljednjem PISA testiranju učestvovalo je oko 7.200 đaka. Rezultati će biti ove godine. Kakva su očekivanja?
- Rezultati PISA testiranja 2018 biće objavljeni 3. decembra ove godine. Možemo da pratimo kako djeca uče i što znaju i mogu sa onim što su naučila. Potrebno je da proces nastave i učenja bude usmjeren ka kritičnom usvajanju novih znanja, a čiji će se praktični efekat ogledati u osposobljenosti učenika da primijene naučeno.
Ministarstvo prosvjete uložilo je napor da zajedno sa obrazovnim institucijama i upravama škola poveća motivaciju učenika da odgovornije priđu testiranju. Mali je procenat učenika sa visokim postignućima. I u ovoj kategoriji očekujemo poboljšanje, više na sljedećem testiranju 2021. godine nego na ovom, jer je na snazi Strategija rada sa darovitima čiji se akcioni plan, sa preciznim zadacima realizuje, što će, nadamo se, povećati procenat učenika sa visokim postignućima.
Važno mi je da ukažemo na razliku između onog što se potencira u našim školama (znanje) i onog što se traži PISA zadacima (kompetencije). Iako znanje (poznavanje činjenica) jeste nužno da bi osoba bila kompetentna, ono nije dovoljno. Da bi osoba bila kompetentna, treba da ima čitav niz dodatnih stavova i vještina koje će joj omogućiti da napravi izbor relevantnih znanja, da stekne nova znanja, da prilagodi znanja problemskoj situaciji, da analizira problemsku situaciju iz različitih perspektiva, da formuliše moguće odgovore i da ih evaluira kako bi izabrala optimalno rješenje, da može da saopšti drugima svoje predloge i da ih obrazloži na adekvatan način itd. Biti kompetentan, odnosno funkcionalno pismen, mnogo je, dakle, složenije i zahtjevnije nego što je to puko posjedovanje znanja i mogućnost njegove reprodukcije. Polazeći od orijentacije na kompetencije, zadaci koji se koriste prilikom PISA testiranja povezani su s nekim životnim situacijama u kojima se učenici mogu naći i u kojima se mogu suočiti s određenim problemskim izazovima (npr. korišćenje mobilnih telefona, prijava na javne pozive, traženje posla preko ljeta itd.). Konkretni primjeri zadataka mogu se naći na internet straniciIspitnog centra (iccg.co.me) PISA.
Odnedavno realizujete je i međunarodno TIMSS testiranje iz prirode i matematike za učenike četvrtog razreda?
- Ispitni centar sprovodi međunarodno TIMSS testiranje iz prirode i matematike za učenike četvrtog razreda. Prošle godine sproveli smo probno testiranje u 28 osnovnih škola, a ove godine glavno TIMSS testiranje u 140 osnovnih škola, od 11. marta do 1. aprila. Sad radimo na kodiranju učeničkih odgovora. Sljedeće godine pripremamo se za probno PIRLS testiranje, a 2021. za glavno. Napredak u međunarodnom učenju o čitalačkoj pismenosti sprovodi se u petogodišnjim ciklusima i mjeri međunarodne trendove u čitalačkoj pismenosti među učenicima četvrtog razreda. Čitalačka pismenost temelj je za postignuće učenika i lični razvoj. PIRLS testiranjem prikupljaju se podaci za praćenje uticaja novih ili revidiranih obrazovnih politika.
NACIONALNO TESTIRANJE DAJE POUZDANE PODATKE OPREDMETNOM KURIKULUMU
U nadležnosti Ispitnog centra je i eksterno-interna provjera znanja na kraju II ciklusa osnovne škole. Koliko je teško obezbijediti njenu objektivnost i šta pokazuju njeni rezultati?
Izmjenama i dopunama Opšteg zakona o osnovnoj školi na kraju II ciklusa predviđeno je testiranje iz jednog od predmeta (crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti odnosno albanskog jezika i književnosti, matematike engleskog jezika i odabranih poglavlja iz prirodnih i društvenih nauka).
Prednosti testiranja u odnosu na ispit su u tome što se ispitommjerepojedinačna postignuća učenika iz određenih predmeta na kraju obrazovnog ciklusa. Kako se ispiti ocjenjuju i postignuća upoređuju, učenici imaju isti test, što znači da je broj pitanja ograničen i ne može se donositi zaključak o stepenu dostignutosti ishoda iz određenog predmeta.To ima za posljedicu mali broj pitanja u odnosu na obim gradiva, jer učenici za jedan školski čas mogu uraditi najviše 15-20 pitanja. Da bi se moglo zaključivati o dostignutosti ishoda, neophodan je mnogo veći broj pitanja. Ispit koji se ocjenjuje može sadržati samo pitanja koja proizilaze iz nastavnih programa za određeni predmet i za koja se pretpostavlja da su svim učenicima bliska i poznata. Takvo testiranje gotovo isključuje pitanja koja traže povezivanje znanja iz različitih predmeta, kakva su najčešće pitanja na PISA testiranju.
U savremenim obrazovnim sistemima nacionalna testiranja postaju jedan od ključnih alata za odgovorno i efikasno upravljanje obrazovanjem. Ona su dobila ovakav značaj zato što pružaju provjerljive, pouzdane i valjane empirijske podatke o ostvarenosti postavljenih obrazovnih ishoda. Ovi podaci usmjeravaju djelovanje pojedinih činilaca koji na bitan način oblikuju obrazovni proces i određuju njegove domete.
Nacionalno testiranje nema za cilj vrednovanje individualnog rada učenika i nastavnika, niti se na osnovu dobijenih rezultata pravi poređenja među školama. Ono daje pouzdane podatke o predmetnom kurikulumu, njegovoj prilagođenosti učenicima određenog uzrasta i ključnim faktorima koji utiču na postignuće učenika.
Radite i eksternu provjeru znanja na kraju III ciklusa osnovne škole, koja ima uticaj na upis u srednje škole. Da li ste zadovoljni njenom relaizacijom?
Eksterno ocjenjivanje predstavlja ocjenjivanje učenika od strane eksternog ocjenjivača (ne od strane nastavnika koji je podučavao učenika) pod standardizovanim uslovima (učenici dobijaju test, u istom formatu, istog dana i sata, test se boduje standardizovanom procedurom bodovanja). Ispit treba da osigura da ni jedan učenik, ni grupa učenika ni škola nema neopravdanu prednost u odnosu na ostale učenike. Procedura osigurava iste uslove na ispitu. Prilikom ponovnog ocjenjivanja uzorka testova u Ispitnom centru, ponekad se uočavaju nedosljednosti i nepoštovanje procedura.
Upravo zbog toga sistem ocjenjivanja mora da se jednako primjenjuje na sve učenike. Eksterna provjera znanja na kraju III ciklusa osnovne škole, pored provjere dostignutosti osnovnoškolskih ishoda, i jedan je od kriterijuma za nastavak školovanja, te je ovaj oblik provjere najprikladniji.
UVOĐENJE PRAKTIČNOG DIJELA NA TAKMIČENJU IZ PRIRODNIH NAUKA
Ispitni centar je organizator Državnog takmičenja učenika u znanju. Planirate li neke izmjene u njegovoj organizaciji?
U skladu sa Akcionim planom za sprovođenje Strategije razvoja opšteg i srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori, sistem takmičenja učenika je već unaprijeđen na nivou stranih jezika (engleski, ruski, francuski, italijanski, njemački) uvođenjem usmenog dijela u takmičarski dio, čime se znatno dobilo na kvalitetu.
Planira se i unapređenje sistema takmičenja učenika na nacionalnom nivou uvođenjem takmičenja po kategorijama − prvi i drugi razred, treći i četvrti razred i uvođenjem praktičnog dijela iz prirodnih nauka u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore.
Veća angažovanost Ispitnog centra u pripremanju učenika za međunarodna takmičenja počela je da daje rezultate. Naši učenici osvajaju medalje na tim nadmetanjima. Da li će taj trend biti nastavljen?
Crnogorski učenici iz godine u godinu pokazuju sve bolje rezultate na međunarodnim takmičenjima, čemu je u velikoj mjeri doprinijelo angažovanje Ispitnog centra da im, prvenstveno u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore, obezbijedi što bolje pripreme za međunarodna takmičenja. U prethodnoj školskoj godini bronzane medalje osvojili su učenici Nina Mitrović i Ognjen Đuković na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi, Ognjen Kovačević i Andrija Glomazić na Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi, kao i tim naših učenika, u sastavu: Majda Šukurica, Emir Hadžajlić, Mia Raičević i Milivoje Karadžić na Mediteranskom omladinskom matematičkom takmičenju.
Ostvarena je i komunikacija sa nekim relevantnim institucijama iz okruženja,tj. potpisan je Sporazum o saradnji između JU Ispitni centar i Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja u oblasti obrazovanja, posebno u istraživačkoj i inovativnoj oblasti. Poseban akcenat biće stavljen na pripremu naših učenika, u cilju približavanja zahtjevima međunarodnih takmičenja.
Ovakav trend biće nastavljen, a popularizaciji i zainteresovanosti učenika za učešće na Državnom takmičenju u velikoj mjeri će doprinijeti i nagrade Ministarstva prosvjete iz Fonda za kvalitet i talente.
Zadatak Ispitnog centra je da uočava slabosti i propuste obrazovnog sistema i o tome prosljeđuje informacije obrazovnim institucijama koje su dužne da preduzmu mjere da te slabosti uklone. Kako ta saradnja funkcioniše?
Kako naše aktivnosti dolaze uvijek na kraju nekog ciklusa obrazovanja, tako se svi problemi kumuliraju i tada najviše izađu na vidjelo. Već sam naglasila sam da je saradnja neophodna. Samo kontinuiranom i konstruktivnom saradnjom svih obrazovnih institucija možemo doći do podizanja kvaliteta obrazovanja.
Usvajanjem Zakona o nacionalnim stručnim kvalifikacijama, u nadležnosti Ispitnog centra je Program osposobljavanja za obuku licenciranih ispitivača u postupku sticanja stručne kvalifikacije?
U skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, u nadležnosti Ispitnog centra je Program osposobljavanja za obuku licenciranih ispitivača u postupku sticanja stručne kvalifikacije. Nakon što objavimo javni poziv kandidati podnose prijavu za Program osposobljavanja za licenciranog ispitavača u postupku sticanja stručne kvalifikacije. Nedavno je realizovan Program osposobljavanja za licenciranog ispitivača u postupku sticanja stručne kvalifikacije –instrukotor/instruktorka vožnje motornih vozila.
Lj. Vukoslavović
