„Istorijski trenutak u kojem živimo djeluje svjetlosnim godinama daleko od prosperiteta koji su prethodne generacije zamišljale. Svjedoci smo ratnih sukoba u oko 80 zemalja svijeta, humanitarnih katastrofa u Palestini, Sudanu i Jermeniji. Po podacima svjetske banke 689 miliona ljudi živi ispod granice siromaštva, ekonomske nejednakosti su na nivou iz 1910. godine. Osam i po miliona mladih uzrasta od 15 do 29 godina samo unutar Evropske unije (EU) su van obrazovnog i sistema rada. To samo su neki od parametara koji ukazuju na probleme i sumoran pogled na budućnost“, ukazao je dr Miloš Borozan tokom predavanja natemu „Obrazovanje u 21. vijeku – fokus na (ne)znanju“, koje je održao u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.
On je rekao da su glavni izazovi sa kojima se susreću obrazovni sistemi u 21. vijeku veliki i mnogostruki, međutim, ne preduzeti ništa i pokušati da se prilagodimo promjenama, umjesto da budemo akteri, znači izgubiti šansu za bolju budućnost.
„Uloga u obrazovanju u društvu najčešće se svodi na dvije dimenzije, i to dominantno ekonomsku, koja se zasniva na ideji kreiranja ljudskih resursa koji će garantovati dalji ekonomski rast, i drugu, više kulturološke prirode.
Sadašnja djeca dolaze pred jednu od najvažnijih odluka u životu, da li će i koji fakultet upisati, nikad nespremniji. Jedno od istraživanja koje smo sproveli u Crnoj Gori, Italiji i Francuskoj ukazalo je da pojava jaza između traženih i dostupnih vještina ima korjene u neinformisanosti studenata, lošem kvalitetu informacija kojima raspolažu, te stavovima zasnovanim na preporukama“, naglasio je Borozan.
On je postavio pitanje kako je moguće da su sadašnji maturanti koji su rođeni u digitalnom dobu neinformisani i kako dosad nezamišljena dostupnost informacija nije dovela do prosvećenijeg društva.
Prvi put u istoriji ljudska znanja su naizgled dostupna i udaljena samo nekoliko klikova. I pored toga ili možda zahvaljujući tome jedno istraživanje je pokazalo da trećina mladih uzrasta od 18 do 24 godine u Evropi vjeruje da je zemlja ravna ploča!
„Sadašnje bogatstvo informacija znači i nešto drugo, a to je trošenje pažnje svojih korisnika. Bogatstvo informacija stvara u isto vrijeme i siromaštvo pažnje“, smatra Borozan.
Prema njegovim riječima, na globalnom nivou, prosječan pojedinac sada provodi šest i po sati na intrnetu svaki dan, dok trećina amerikanaca kaže da su onlajn gotovo neprekidno. Prema podacima iz 2009. godine prosječan Amerikanac konzumira 34 gigabajda informacija dnevno, što bi bilo otprilike 100 hiljada riječi u jednom danu, a za poređenje Tolstojev „Rat i mir“ ima 460 hiljada riječi.
Borozan je, uz ostalo rekao da u moru informacija onome što odlučimo da ukažemo pažnju ima duboke intimne posljedice na našu percepciju. Većinu vremena koje provodimo onlajn je na društvenim mrežama, a one su se pretvorile u moćno oružje za potstrekavanje mržnje, netrpeljivosti, polarizacije i ekstremizacije u svim dimenzijama.
Akademik Slobodan Backović iznio je podatke iz biografije predavača.
Dr Miloš Borozan rođen je 1991. godine u Nikšiću, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Osnovne i magistarske studije psihologije završio je na Univerzitetu u Firenci. Nakon toga, školovanje nastavlja na programu doktorskih studija u partnerstvu Univerziteta ďAnuncio Kjeti Peskara i Univerziteta u Ruanu, Normandija. Zvanje doktora nauka i titulu doktor europaeus stiče 2023. godine.
Istaživač u laboratoriji CETAPS (Centar za istraživanja transformacija fizičkom i sportskom aktivnošću) Univerziteta u Ruanu i komesar za istraživanja, inovacije i preduzetništvo Univerziteta u Ruanu, na projektu INGENIUM Evropski univerzitet. Gostujući je predavač na Univerzitetu u Ruanu i Univerzitetu Donja Gorica.
Dobitnik je republičkih i saveznih nagrada iz fizike, te stipendija Vlade Italije, tamošnjeg Ministarstva za kulturu, Nacionalne stipendije za izvrsnost Crne Gore i stipendije predsjednika Crne Gore. Doktorski rad na temu uloge vizuelne pažnje u procesima donošenja odluka uvršten je na listu strateški važnih projekata i podržan od strane italijanskog Ministarstva nauke.
Autor je i koautor desetak naučnih radova, objavljenih u međunarodnim časopisima.
O. Đ.
