Formiranje užeg tima saradnika i izrada akcionog plana ključnih strateški važnih aktivnosti biće prva aktivnost novoimenovanog dekana Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Tatjane Novović, po stupanju na dužnost 20. avgusta 2020.
“Posebno mi je stalo da uspostavimo što funkcionalniju platformu timskog djelovanja i efikasne razmjene informacija i zajedničkih obaveza, uz kontinuirano jačanje unutrašnje kohezije, kako na nivou pojedinih studijskih programa tako i na nivou Fakulteta u cjelini. Da bi taj složeni sistem funkcionisao, potrebno je raditi na unapređenju komunikacije unutar Fakulteta, ali i na relaciji između Fakulteta i Univerziteta“, navela je Novović za sajt Univerziteta Crne Gore (UCG).
U cilju unapređenja nastavnog procesa ona je navela da će u narednom periodu u fokusu nastave bude učenje.
“Umjesto paradigme nastava orijentisana na nastavnika i/ili na sadržaj i nastava orijentisana na studenta zamijenimo novim usmjerenjem, i to onim koje će uvažiti procesni karakter nastave, a to je nastava orijentisana na učenje. Naime, ishodi učenja, odnosno znanja, vještine i kompetencije koje ih određuju – iniciraju potrebu za novom optikom koja će nam ukazati na najcjelishodnije pravce daljeg razvoja nastave u čijem je središtu učenje. Nova paradigma važna je za sve nas, a dragocjena je za naše studente i za društvo u kome će se oni naći kao stručnjaci različitih profila i kao refleksivni praktičari”, objasnila je ona.
Prema riječima Novovićeve, kontinuirano i pravovremeno inoviranje nastavnih planova i programa nastaviće se i u narednom periodu, s posebnim akcentom na izbor novih i aktuelnih nastavnih sadržaja, interaktivne i problemsko-istraživačke metode nastave i učenja, osmišljavanje raznovrsnih i funkcionalnih oblika praktične nastave, te i razvoj metoda ocjenjivanja koje će objektivno i pravedno vrednovati postignuća studenata. Oblike i vrste praktične nastave potrebno je umnožiti, a uslove za njenu realizaciju poboljšati u značajnoj mjeri. Kako bi se to postiglo, neophodno je ostvariti bolju saradnju sa javnim sektorom i obrazovnim institucijama, ali i sa drugim relevantnim akterima.
“Ishodi učenja koje smo napisali za kurikulume usaglašeni su sa Crnogorskim okvirom kvalifikacija i sa potrebama tržišta rada. Ipak, ishode moramo dodatno unaprijediti, prepoznati u njima dinamički karakter kompetencija, dodati im elemente tzv. transverzalnih vještina i ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Međunarodna uporedivnost ishoda učenja i – korak dalje – njihova konkurentnost u Evropskom prostoru visokog obrazovanja biće naši zadaci u narednom periodu, a prethodno iskustvo pokazuje da smo tim i takvim zadacima dorasli. Rad na unapređenju ishoda učenja mogao bi uroditi i “novim čitanjima” Bolonjske deklaracije i boljem sagledavanju uloge i značaja Dodatka Diplomi. Znanja, vještine i kompetencije studenata opisane u ishodima učenja potrebno je naročito iskoristiti u cilju što preciznijeg i jasnijeg opisa stečenih kvalifikacija, što je procedura koja naše diplomce sigurnije i jasnije vodi ka uspjehu na tržištu rada. Potrebno je napraviti i nove korake u cilju uključivanja elektronskih izvora znanja u proces učenja i nastave. Rad na jačanju akademskog integriteta predstavlja jednu od oblasti kojima ćemo posvetiti naročitu pažnju. U aktivnostima na tom polju, zalagaćemo se za perspektivu poučavanja, učenja i podsticanja svijesti o važnosti etičkog ponašanja i promovisanja poštenja, poštovanja, iskrenosti i drugih vrijednosti koje su u osnovi akademskog integriteta”, ukazala je Novovićeva.
Ona je dodala da nauka i istraživanje, uz nastavu i učenje, predstavljaju bazični dio djelatnosti na Fakultetu.
“Raspolažemo kadrovskim mogućnostima, tehnički smo solidno opremljeni, bibliotečki fond i drugi izvori znanja značajna su potpora naučnoistraživačkom radu. U prethodnom periodu nastavljene su ustaljene prakse istraživanja i publikovanja, a napravljeni su i važni iskoraci u pogledu poboljšanja kvaliteta publikacija. Suočili smo se sa brojnim poteškoćama koje su posebno vidljive na polju društvenih i humanističkih nauka – a naročito onih koje se često određuju kao identitetske – i kroz taj proces stekli smo važna iskustva. Bili smo relativno uspješni u tom procesu, ali je potpuno izvjesno da možemo napraviti značajnije napretke u ovom domenu .
Stoga, jedan od naših najvažnijih ciljeva u narednom periodu upravo je u vezi sa poboljšanjem praksi publikovanja kvalitetnih naučnoistraživačkih radova. Preduslovi za ostvarenje tog cilja proizilaze iz činjenica da u krugu ove ustanove raspolažemo raznovrsnošću naučnoistraživačkih profila (i različitim metodologijama), što je značajno kao osnova za različite naučne pristupe i za obradu širih istraživačkih tema, kao i za učešće u projektima na nacionalnom i međunarodnom nivou. Filozofski fakultet je kompozicija društvenih i humanističkih nauka, a tim naukama svojstveno je kritičko čitanje stvarnosti, argumentovana diskusija, upitanost o svemu onome što oblikuje i odlikuje život i razvoj društva i pojedinca”, objasnila je dekanka Filozofskog fakulteta.
Unutrašnje jedinice Filozofskog fakulteta su i zasebni instituti za geografiju, filozofiju, pedagogiju, sociologiju, čiji će rad u narednom period biti intenziviran.
“Instituti bi u narednim godinama mogli postati glavni nosioci poboljšanja kvaliteta naučnih publikacija, ali i relevantni nosioci projekata. Periodične ili serijske publikacije – koje Fakultet već objavljuje, ali i neke nove koje bi trebalo pokrenuti – neophodno je pripremiti za uključenje u međunarodne baze. Instituti bi, pored ostalog, zajednički mogli raditi i na objavljivanju neke vrste godišnjaka Filozofskog fakulteta, zatim na organizaciji naučnih i stručnih konferencija, okruglih stolova itd. U predstojećem periodu potrebno je unaprijediti magistarske i doktorske studije i više ih usmjeriti prema objavljivanju rezultata istraživanja, kako u WoS časopisima, tako i u drugim relevantnim naučnim publikacijama. Ovo bi bio dobar način i za poboljšanje vidljivosti Fakulteta i za njegovu bolju prepoznatljivost. Takođe, poboljšanje kvaliteta ova dva ciklusa studija dio je brige o mladom istraživačkom kadru. Mladi naučni kadar mora dobiti potpunu podršku za rad i razvoj, a najuspješnije među njima svakako treba podstaći da se trajno posvete univerzitetskoj nastavi i nauci. Tome bi svakako doprinio efikasniji pristup međunarodnim bazama naučnih publikacija iz oblasti kojima se bavimo”, kazala je, uz ostalo, Novovićeva.
“Internacionalizacija Univerziteta važan je strateški cilj, a svoje mjesto i ulogu u realizaciji tog cilja tražićemo putem ostvarivanja mogućnosti za održavanje nastave na engleskom jeziku. Osim toga, međunarodna razmjena studenata i nastavnog osoblja dio je ključnog strateškog plana. Ta razmjena mora biti značajno unaprijeđena. Razmjena studenata i nastavnika putem Erasmus+ programa nije dovoljno korišćena u proteklom periodu na Filozofskom fakultetu. To je faktor koji posebno moramo poboljšati, jer mogućnosti koje postoje zaista nude izvanredne prilike i studentima i nastavnicima. Uostalom, iskustva onih koji su već koristili takve stipendije veoma su pozitivna. Programe razmjene, odnosno mobilnosti potrebno je više prezentovati studentima i nastavnicima, ukazati im na moguće benefite, ohrabriti ih da se opredijele i da apliciraju za stipendije. Ovdje posebno moram istaći da su studenti naš prioritet, a njihov uspjeh centralni je dio naše vizije i osnovni je naš zalog za budućnost, pa od njih očekujemo da budu aktivni, uključeni, zainteresovani. Da bi studenti razvili vještine aktivnog društvenog učešća, neophodno je da ih neprekidno podstičemo na to, da im pružimo punu podršku u svakoj situaciji u kojoj oni smatraju da imaju šta da kažu ili da preduzmu, naravno, sve u skladu s njihovim kompetencijama, pravima i obavezama”, istakla je sagovornica sajta UCG.
“Važno je da ostvarimo bolju povezanost sa NVO sektorom, kao i sa lokalnom zajednicom, jer je sasvim opravdano istaći da smo mi – kao jedna od vodećih obrazovnih insitucija u zemlji – dragocjeni Nikšiću, a dragocjen je i Nikšić nama. Imamo bogato institucionalno pamćenje i nijesmo zaboravili da je u vrijeme osnivanja našeg pretka, Nastavničkog fakulteta, upravo Nikšić bio grad koji je iskazao najveću spremnost i zainteresovanost da razvije tu ustanovu. Kao potomak Nastavničkog fakulteta, Filozofski fakultet računa sa podrškom lokalne zajednice i nastojaće da uspostavi mnogoznačnu saradnju s njom, i to na obostrano zadovoljstvo i korist. Takođe, u predstojećem periodu namjeravamo da intenziviramo saradnju sa relevantnim institucijama u zemlji (CANU, Zavod za školstvo, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Centar za stručno obrazovanje, Ispitni centar Crne Gore, obrazovne institucije u kojima studenti izvode praksu) i inostranstvu, te da uspostavimo strateška partnerstva sa srodnim ustanovama u cilju naučnoistraživačke saradnje i izrade zajedničkih projekata. Treba uspostaviti saradnju i sa naučnom dijasporom. Namjeravamo da podstaknemo bolje povezivanje Fakulteta sa međunarodnim udruženjima, kao i učlanjivanje u odgovarajuće asocijacije, održavanje i intenziviranje već uspostavljenih članstva, kao što su uključenost u ATEE (Evropska asocijacija nastavničkih fakulteta), ENAI (Evropska mreža za akademski integritet) i druge.
Priredila O. Đ.