U okviru obilježavanja Njegoševog dana, crnogorskog praznika kulture, u Vladinom domu na Cetinju održana je svečana dodjela „Njegoševe nagrade“.
Ona je ovog puta posthumno pripala književnici Dubravki Ugrešić, a primili su je predstavnici fondacije koja nosi njeno ime. Nagradu im je zvanično uručio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
„Ugrešić je bila glas budućnosti u vrijeme kad su mnogi vukli region i ljude u prošlost. Nikada se nije predavala sili i mraku. Bila je hrabrija od mnogih koji su se predstavljali kao veliki junaci. Svojom voljom odbacila je nametnute identitetske odrednice koje su ograničavale njen opus unutar jednog kolektiva, borila se i izborila za pravo da bude poznata samo po svom imenu i djelu. Zahvaljujući izuzetnom spisateljskom daru, ali i enciklopedijskom poznavanju istorije i teorije književnosti, izgradila je jedinstvenu poetiku i stil koji odlikuje razigranost, duhovitost, modernost, ali i kritički pristup. Značaj njenog djela ogleda se i u naglašavanju pozicije ženskog autorstva i feminističkog angažmana u literaturi i njenom tumačenju“, nagasio je on.
Ministarka kulture Tamara Vujović istakla je da je dodjela „Njegoševe nagrade“ Dubravki Ugrešić, u vrijeme afirmacije ženskih prava i reprezentacije žena putem jezika, ne samo priznanje njenog nespornog talenta i stvaralaštva, već i korak prema inkluzivnom društvu koje cijeni i podržava ženski izraz.
„Šta Crna Gora danas slavi, i zašto slavimo? Slavimo pjesnika, filozofa, vladara, vladiku. Slavimo vladara koji je razumio da njegov narod treba da postane prosvijećen, ali i da ostane svoj, hrabar i čovjekoljubiv“, kazala je ona.
Predsjednik žirija Nedžad Ibrahimović rekao je da kada književna nagrada autoru zakasni, ili se njegov književni opus propusti prepoznati relevantnim i važnim u vrijeme njegova pojavljivanja, to može značiti dvije stvari.
„To može značiti da je ili zajednica (kulturna javnost) bila nedovoljno pripremljena za njegove književno-formalne, strukturne ili aspektualne inovacije, za neke drugačije i manje ugodne tačke gledišta, ili je čak i bila pripremljena za sve to, ali taj opus nije željela, nije mogla, nije htjela ili iz nekih razloga nije smjela vidjeti“, naveo je on.
Predstavnica Fondacije „Dubravka Ugresić“, Maja Vodopivec, naglasila je da je vijest da je Dubravki Ugresić posthumno dodijeljena jedna od najznačajnijih nagrada za književnost na jugoslavenskom prostoru duboko dirnula Dubravkine najbliže saradnike i prijatelje.
„Prva reakcija skoro svih nas su bile suze. Ovo veliko priznanje Dubravkinoj književnosti i njenom ličnom integritetu bi samoj Dubravki značilo i puno više, jer napustila nas je sa velikom sumnjom je li sve što je sama radila doprinijelo stvaranju jednog boljeg, poštenijeg i pravednijeg svijeta“, istakla je ona.
N. N.