Pitanja kako obrazovanje odraslih može postati sredstvo ekonomskog prosperiteta naše zemlje nakon pandemije virusom korona, kako očuvati ljudski kapital kroz sistem obrazovanja odraslih, kao i da li je naš nacionalni sistem obrazovanja odraslih na pravi način odgovorio na izazove koji je pred njih postavila pandemija, bila su u fokusu panela koji je u organizaciji Centra za stručno obrazovanje kao EPALE Nacionalna službe podrške za Crnu Goru održan na temu: „Uticaj pandemije Covid19 na budući razvoj sistema obrazovanja odraslih − ključni izazovi“.
Događaj je okupio 38 predstavnika različitih institucija sistema, ustanova za obrazovanje odraslih, nevladinih organizacija i drugih relevantnih stejkholdera
Govorili su predstavnici sistema obrazovanja odraslih, tržišta rada, privrede i turističke ekonomije. Zbog važnosti uporedne prakse i regionalne saradnje u oblasti obrazovanja odraslih, posebni gosti na panelu bili su predstavnici nacionalnih službi za podršku (NSS) Hrvatske i Srbije. Moderatorka je bila Gordana Bošković, savjetnica za obrazovanje odraslih u Centru za stručno obrazovanje.
Pozdravljajući učesnike, direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković naglasio je da je tema ovog panela izuzetno značajna u ovim teškim trenucima, ne samo za Crnu Goru, već i za region i čitav svijet. On je ukazao da ovaj skup treba da ukaže na ključne izazova s kojima će se ovaj nivo obrazovanja suočavati u narednom periodu, te da očekuje da svi akteri djeluju jedinstveno i dođu do zajedničkog rješenja da se premosti jaz do prestanka pandemije i vraćanja u normalne tokove.
SAMO OBRAZOVANJE MOŽE DATI ODGOVOR NA BROJNE IZAZOVE
„Pandemija COVID 19 je na najbolji način, kroz sve probleme koje je izazvala i posljedice sa kojima se suočavamo i sa kojima ćemo se tek susresti, ukazala na značaj obrazovanja za razvoj društva i rješavanje nekih problema. Ovo je prilika da vidimo da je ulaganje u obrazovanje najbolja investicija, a ne trošak i da moramo u narednom periodu sve više ulagati u obrazovanje odraslih. Samo obrazovanje može dati odgovor na brojne izazove s kojima se možemo susretati“, istakla je rukovoditeljka Odjeljenja za obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje u Centru za stručno obrazovanje Ljiljana Garić. Ona je ukazala i da se pokazalo da nije dovoljno da se radi samo na formalnom obrazovanju i na kvalifikacijama, već je potrebno razvijati različite oblike obrazovanja za druge oblasti koje su bile zapostavljene, a koje su značajne.
„Pandemija je pokazala da moramo da se snađemo i pređemo na neki drugi oblik rada. To znači da moramo da radimo na unapređenju ključnih kompetencija naših građana da bi oni mogil da se lakše i brže prilagode potrebama tržišta rada“, poručila je Garić.
Pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Dragan Marović smatra da je obrazovanje odraslih sredstvo i bitan činilac koji utiče na ekonomsko-socijalni prosperitet jednog društva, a samim tim i na kapacitet individualnog razvoja u pravcu podizanja kvaliteta radne snage, odnosno ljudskih resursa.
„Obrazovanje i osposobljavanje odraslih je prepoznato kao sredstvo koje može i treba da doprinese kreiranju zaposlenosti, razvijanju kvalifikovanih resursa kao odgovor na potrebe tržišta rada, kao i podsticanju konkurentnosti i unapređenju poslovnog okruženja, posebno sada u uslovima novih rješenja za sticanje znanja i vještina“, rekao je on.
Marović je ukazao da Zavod za zapošljavanje u cilju ostvarivanja navedenog doprinosi podizanju svijesti o značaju ulaganja u ljudske resurse i promovisanju cjeloživotnog učenja. Uključen je proces obrazovanja odraslih na više načina, pored ostalih, ispitivanjem tržišta rada, utvrđivanjem potrebe za kadrovima, pružanjem stručne pomoći poslodavcima, informisanjem i savjetovanjem polaznika, kao i obezbjeđivanjem dijela finansijskih sredstava.
Prema njegovim riječima, za narednu godinu predlogom budžeta opredijeljeno je dva miliona eura za finansiranje programa obrazovanja i osposobljavanja odraslih, prevashodno namijenjenih podizanju digitalnih vještina i kompetencija u cilju povećanja zapošljivosti. Riječ je o znatnu uvećanom iznosu u odnosu na prethodne godine.
KLJUČNA ULOGA U SANIRANJU NEGATIVNIH EFEKATA
Neminovno je da će tržište rada da se promjeni nakon pandemije, a sa njim i potražnja i ponuda kadrova. Obrazovanje odraslih može biti ključno u saniranju negativnih efekata uzrokovanih pandemijom, tako što će obezbijediti neophodne kadrove za restrukturiranje industrije, kao i stvaranje fleksibilnih mogućnosti za dalje obrazovanje i obuku radne snage koja je zbog pandemije ostala bez radnih mjesta“, kazao je Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore Crne Gore.
On smatra da će potreba i značaj obrazovanja odraslih biti važniji nego ikada nakon pandemije
„Nagli nalet digitalizacije i prilagođavanje cjelokupnoj situaciji zahtjevaće od postojeće radne snage da se dodatno obrazuje i razvije vještine koje će je održati relevenatnom na tržištu rada, prije svega mislin na rad u digitalnoj sferi“, istakao je Perazić.
Prema njegovim riječima, crnogorski obrazovni sistem veoma brzo se prilagodio pandemijskim uslovima, a fokus je bio na kreiranju programa za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Obrazovanje odraslih, tek će biti u centru pažnje i u ovom segmentu obrazovnog sistema ima dosta prostora za dalje unapređenje.
Ukazujući da je djelatnost turizma dobro osjetila probleme koje je izazvao COVID 19, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve Rade Ratković, je rekao da na ovom fakultetu, osim akademskih primijenjenih i studija, imaju i program obrazovanja za turističke vodiče.
„Kada je počela pandemija morali smo se prilagoditi i umjesto učionica koristiti onlajn aplikacije. Odziv kandidata za digitalno učenje je dobar, jer većina polaznika ima visoku spremu, zna jezike i posjeduje više od elementarne informatičke pismenosti. Dobro su se snašli. Svi opšti predmeti mogli su da se prate onlajn. Praktični dio bilo je teže organizovati, ali smo iskoristili lokacije u Budvi“, kazao je on.
RAZVIJATI RAZLIČITE PLATFORME ZA UČENJE
Govoreći o tome da li je naš nacionalni sistem obrazovanja odraslih na pravi način odgovorio na izazove koji je pred njih postavila pandemija, Ljiljana Garić je rekla: „Smatram da smo svi bili zatečeni, i mi u Centru za stručno obrazovanje, i organizatori obrazovanja odraslih. Preporučili smo im da sve što je moguće odrade onlajn. Pitanje je koliko su oni, ali i polaznici bili na to spremni, kakve su im tehničke mogućnosti. Mali broj organizatora, oko 20 odsto, odgovorio nam je na pitanje kako su tekle aktivnosti. Škole stranih jezika brzo su se snašle. Njihovi nastavnici su bili brzo spremni. Nastavili su obuke i neki organizatori za stručne kvalifikacije, ali su ukazali na nedostatak tehničke opreme polaznika, problem sa kontinuitetom u nastavi, nedostatak nastavnog kadra da baš sve ove izazove odradi na pravi način“ To je za nas veoma bitna poruka da se u narednom priodu više posvetimo razvoju različitih platformi za učenje.“
Gošća iz NSS-a Srbije Marica Vukomanović ukazala je da se modeli učenja u formalnom obrazovanju mogu primijeniti i u obrazovanju odraslih, što su oni u Srbiji i radili.
„Ključna poruka pandemije je da moramo da iskoristimo tehnologiju koja već postoji. To je izazov i prednost“, naglasila je ona.
Gost iz NSS-a Hrvatske Mario Vučić kazao je da su i oni slijedili uputstva, koja su data za onlajn nastavu u formalnom obrazovanju. „
Pratili smo sve što se događa u redovom obrazovanju i prilagođavali ga obrazovanju odraslih“, kazao je on.
Na događaju je bilo je riječi i o tome da li će zreliji odrasli biti spremni da bez otpora da postanu dio digitalnog društva, a mladi odrasli lako ući u svijet digitalizacije, kao i da li će obrazovanje, privreda i tržište rada biti spremni za novi talas reformi koji dolazi iz samog koncepta cjeloživotnog učenja.
Ova panel diskusija upriličena je u okviru internacionalne EPALE konferencije za stejkholdere „Učenje odraslih: doprinos održivoj konkurentnosti, društvenoj pravednosti i otpornosti“, koja se održava online od 6. do 8. oktobra, u organizaciji Centralnog tima za podršku (CSS).
Cilj ovog velikog skupa je jačanje saradnje i razmjene znanja između učesnika procesa učenja odraslih, povezivanje stručnjaka, trenera, pružalaca obuka i kreatora politike kako bi se pomoglo oblikovanje budućnosti učenja odraslih u Evropi u neizvjesnim godinama koje slijede.
Konferencija se bavi ključnim prioritetima u učenju odraslih, pa su u njenom fokusu teme: „Digitalno učenje i vještine: Upravljanje promjenama, prihvatanje transformacije“, „Udruživanje snaga kako bi se osiguralo cjeloživotno usavršavanje: Jačanje saradnje među stejkholderima“ i „Socijalna uključenost i demokratija: Mogućnosti za promjene“.
Lj. Vukoslavović
