Oktobar je mjesec borbe protiv kancera dojke. Tim povodom iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR-a) podsjećaju da se u Crnoj Gori u posljednje vrijeme godišnje registruje preko 400 novooboljelih osoba, a nezvanično u 2019. godini bilo ih je oko 500. Broj umrlih u nekoliko posljednjih godina uvijek prelazi sto. Poređenja radi, prvih dvadeset godina ovog stoljeća u Crnoj Gori godišnje je umiralo između 60 i 100 osoba. Prema statističkom godišnjaku Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), u ovom stoljeću najviše umrlih od kancera dojke je 110 osoba 2015. godine, dok najnoviji, nezvanični podaci govore da su 2019. godine umrle 123 osobe. Najmanje preminulih (62 osobe) od ove bolesti u ovom stoljeću bilo je 2003. godine.
„Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi, izlječiva. Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest.
Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode. Prvi korak u ranom skriningu je samopregled koji, kako preporučuju stručnjaci, treba da se radi već poslije dvadeset pete godine i to jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu.
Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2. Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole“, ističu iz CDPR-a.
Iz ove organizacije ukazuju da se kod više od polovine, ova bolest javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.
Sumnjive promjene na dojkama su: otvrdline, čvorići ili zadebljanja,
promjene veličine i oblika dojke, stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke,
svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici, uvlačenje bradavice i sekret iz bradavice.
„Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga-onkologa preporučuju se jednom godišnje,
a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od četrdesete godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči“, navode iz CDRP-a, i dodaju da, iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
Faktori rizika su: prva menstruacija prije dvanaeste godine, prvi porođaj poslije tridesete, nerađanje, kasniji ulazak u menopauzu i promijenljivi faktori rizika (stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje i alkohol).
„Tri stvari koje treba dobro zapamtiti su: osobe najčešće same otkriju čvor, većina čvorova nije kancer, a otkriti na vrijeme kancer u dojci je najbolja šansa za izlječenje“, poručuju iz ove asocijacije.
Lj. V.