U Crnoj Gori se svake godine registruje preko 300 novooboljelih od kancera dojke, tačnije posljednje godine za koju postoje tačni podaci, a to je 2013. godina 364 novooboljele osobe i to 361 ženskog i 3 muškog pola.
Posljednjih petnaestak godina u Crnoj Gori godišnje je umiralo između 60 i 100 osoba, a najviše u ovom stoljeću, 104 osobe umrle su od kancera dojkeo prije sedam godina − 2010. godine.
Dalje slijede 2011. godina sa 103 umrlih i 2006. godina sa 94 umrle osobe. Najmanje osoba umrlih od kancera dojke veže se za 200.3 i 2004. godinu, a to su 62 i 65 osoba.
Interesantnost za građane Crne Gore je svakako broj umrlih osoba od kancera dojke za 2009. i 2011. godina, kada su sve umrle osobe bile ženskog pola.
Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi − izlječiva. Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest. Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode. Prvi korak u ranom skriningu je samopregled. Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu.
Nasljedni rizik
Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2. Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole.
Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.
Sumnjive promjene na dojkama su: otvrdline, čvorići ili zadebljanja, 2. promjene veličine i oblika dojke, stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke, svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici, uvlačenje bradavice i sekret iz bradavice.
Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga − onkologa preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči. Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
Faktori rizika su: prva menstruacija prije 12. godine, 2. prvi porođaj poslije 30. godine, nerađanje, kasniji ulazak u menopauzu i promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol.
Tri stvari koje treba dobro zapamtiti su:
1. osobe −žene najčešće same otkriju čvor, 2. većina čvorova nije kancer i 3. otkriti rano, tj. na vrijeme kancer u dojci je najbolja šansa za izliječenje, stoji u saopštetnju Crnogorskog društva za borbu protv raka (CDPR-a) povodom Međunarodnog mjeseca borbe protiv kancera dojke.