Regionalna direktorka UNICEF-a za Evropu i Centralnu Aziju i specijalna koordinatorka za izbjegličku i migrantsku krizu u Evropi Afšan Kan razgovarala je s djecom, roditeljima, psihologom i vaspitačima o inkluzivnom obrazovanju tokom njene posjete JPU „Dragan Kovačević“ u Nikšiću. U pitanju je vrtić u kojem se, uz podršku UNICEF-a, svoj djeci sa smetnjama u razvoju od najranijeg uzrasta pruža adekvatna stručna podrška.
Ona je izrazila zadovoljstvo uloženim naporom za uključivanje djece sa smetnjama u razvoju.
„Sva djeca, uključujući i djecu sa smetnjama u razvoju, imaju pravo na obrazovanje, pravo da uče, igraju se i budu prijatelji sa drugom djecom u bezbjednom okruženju. Zadovoljstvo mi je što sam posjetila ovaj vrtić i stekla uvid u sve aktivnosti koje se sprovode da bi se ostvarila prava sve djece na inkluzivan način“, istakla je Kan.
„Moja poruka svim članovima crnogorskog društva je: Govorimo o mogućnostima − pridružite nam se“, poručio je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali.
Kan se, između ostalog, družila s djecom sa i bez smetnji u razvoju koja učestvuju u programu Specijalne olimpijade „Mladi sportisti“ koji je, uz podršku UNICEF-a, uveden u crnogorske vrtiće od 2017. godine.
Generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje i vaspitanje lica sa posebnim obrazovnim potrebama Arijana Nikolić-Vučinić podsjetila je da se inkluzivno obrazovanje primjenjuje u crnogorskim školama i vrtićima već 20 godina.
„Mladi sportisti i Rana intervencija su programi koji su već dali svoje pozitivne efekte, tako da su oni već prepoznati kod djece, roditelja i vaspitača i to nam daje snagu da nastavimo dalje i da ovakve programe širimo, jer smatramo da samo inkluzivnim obrazovanjem u okviru obrazovnog sistema možemo da uspijemo i pojačamo naš obrazovni sistem“, istakla je Nikolić-Vučinić.
Na pozitivne rezultate programa „Mladi sportisti“ ukazao je Predrag Ćosović, stručni saradnik i defektolog u vrtiću „Dragan Kovačević“.
„Mogli smo da primijetimo da djeca razvijaju toleranciju i strpljenje za vršnjake koji možda sporije ili teže odrađuju neke vježbe“, rekao je on.
Specijalna olimpijada je korisna za svu djecu.
Darinka Milić, majka trogodišnje djevojčice Mine, kaže da je zahvaljujući Specijalnoj olimpijadi njena ćerka aktivnija i spretnija.
„Njena motorika se poboljšala, a to je dosta uticalo i na govor. Što se tiče govora baš je napredovala, zna svaku riječ da ponovi, što je ranije bilo izuzetno malo“, ocjenjuje ona.
Mira Rovčanin, majka dvije djevojčice, srećna je što njene ćerke idu u inkluzivni vrtić, gdje imaju mogućnost da se svakodnevno druže s djecom sa i bez smetnji u razvoju.
“Vidim da su srećne što imaju mogućnost da pomognu drugarima kojima je potrebna pomoć, da se druže s drugarima, a kasnije da prihvate različitosti i žive zajedno onako kako je najbolje i za njih i njihove drugare,“ ističe Rovčanin.
Direktorica vrtića Radmila Backović vjeruje da se uz programe Specijalne olimpijade poboljšava kvalitet predškolskog obrazovanja, što će voditi i povećanju broja djece koja pohađaju vrtiće.
„Do 2020. godine imamo strategiju da obuhvatimo 95 posto djece predškolskog uzrasta makar godinu prije škole. Neka Specijalna olimpijada bude još jedno sredstvo koje će unaprijediti naš rad i putokaz roditeljima da upisuju djecu u predškolske institucije“, poručila je Backović.