„One su liderke u izgradnji ranih osnova modernog programiranja. One su otkrile strukturu DNK i neke hemijske elemente. Omogućile početak istraživanja svemira. Pronašle ljekove za teške bolesti, osmislile liječenje najtežih bolesti pomoću radioaktivnosti. Usput probile zvučnu, ali i rodne barijere. Nakon što su naučnice zauvijek promijenile svijet, čovječanstvo ima povoda da slavi 11. februar, Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci”, saopštio je potpredsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović.
On je istakao da su nauka i rodna ravnopravnost od vitalnog značaja za postizanje međunarodno dogovorenih razvojnih ciljeva.
„Posljednjih godina globalna zajednica je uložila mnogo napora u ohrabrivanju i uključivanju žena i djevojaka u nauku. I pored toga, dugogodišnji rodni stereotipi odvraćaju djevojke i žene od naučnih oblasti, naročito u Crnoj Gori”, kazao je Abazović.
U Crnoj Gori od ukupno 65 redovnih, vanrednih ili inostranih članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) svega tri žene su članice te institucije.
„Današnji dan treba da nas podstakne da trajno zanemarimo stereotipe, podržimo ravnopravnost polova i da ne dozvolimo da žene i djevojke budu diskriminisane i spriječene da se bave naukom. Potrebno je uložiti izvanredne napore kako bi u budućnosti iznjedrili međunarodno prepoznate naučnice koje će dati ključan doprinos razvoju čovječanstva, kao što su to uradile Marija Kiri, Rozalind Frenklin, Eda Lavlejs, Grejs Hoper ili Karolina Heršel”, naveo je Abazović.
Kako je još kazao potpredsjednik Vlade Crne Gore, globalno, žene su i dalje manje plaćene, rjeđe napreduju, dobijaju manje projekata i češće napuštaju karijeru u nauci od muškaraca koji su jednako kvalifikovani. „Zato se moramo odgovornije odnositi prema pristupu i učešću žena i djevojaka u obrazovanju, nauci i tehnologiji. Ravnopravni položaj žena i muškaraca jedan je od kamena temeljaca istinski demokratskog društva, kakvo Crna Gora treba da postane”, zaključio je Abazović.
O. Đ.