Projekat „Integracija ključnih kompetencija u obrazovni sistem u Crnoj Gori“ ispunio je ciljeve i doprinio unapređenju obrazovnog sistema, podržao inicijalno obrazovanje nastavnika i njihov kontinuirani profesionalni razvoj, osigurao kvalitet osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, a pripremljen je i „Crnogorski okvirni program ključnih kompetencija“ baziran na evropskom, istaknuto je na završnoj konferenciji ovog programa u Podgorici.
U njenom radu učestvovali predstavnici projektnog tima, obrazovnih institucija koje su bili korisnici projekta, te nastavnika koji su u svoju praksu uspješno uključili ključne kompetencije, kao i predstavnici delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.
Program je osmišljen 2015. godine sa idejom da ovaj projekat podrži sistemsko unapređenje obrazovog sistema u segmentu ključnih kompetencija, posebno sa aspekta prirodnih nauka, inžinjerstva, tehnologije i matematike.
U ime Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta učesnike je pozdravio generalni direktor Direktorata za evropske integracije, programiranje i implementaciju EU fondova i međunarodnu saradnju Goran Drobnjak, inače visoki službenik za IPA programiranje.
On je istakao da su ključne kompetencije spoj znanja, vještina i stavova koje učenici treba da razvijaju, a adekvatno postavljen sistem obrazovanja, obuke i cjeloživotnog učenja treba da to obezbijedi.
„U modernom svijetu koji se na dinamičan mijenja svi treba da posjeduju širok spektar vještina i kompetencija“, naglasio je on.
Načelnica direkcije za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći (CFCU) u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Slađana Pešić ukazala je da ključne komptencije predstavljaju zbir vještina koje su neophodne za funkcionisanje u današnjem društvu zasnovanom na znanju. Stoga su značajne za svakog pojedinca, jer doprinose fleksibilnosti i konkurentnosti na tržištu rada.
„Zato je priprema za tržište rada kroz obrazovanje neadekvatna bez ključnih komptencija i njihova integracija u sve nivoe obrazovanja je nužna u 21. vijeku i omogućava svakome ko uči da se efektivno prilagodi promjenljivim uslovima života i rada“, rekla je ona.
Pešić je kazala da je za ovaj projekat izdvojeno je 916.000 eura, od čega je 85 odsto opredijelila EU, dok je 15 odsto finansirano iz budžeta Crne Gore. On se realizuje u okviru 18 miliona vrijednog programa EU za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu koji se fnansira iz IP instrumenta za predpristupnu podršku.
Zamjenica šefa odjela za saradnju u okviru delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Audrome Urbonaviciute ocijenila je da sve veća međunarodna povezanost i razvoj novih tehnologija znače da se građani Evrope ne mogu zadržati samo na vještinama usko povezanim sa njihovim poslom, već moraju razvijati opšte komptencije koje će im obezbijediti da se prilagode promjenama. Prema njenom mišljenju, ove ključne kompetencije će omogućiti bolje obrazovanje, lakše zapošljavanje i bolju konkurentnost ekonomija zato su one u fokusu eu na različitim nivoima.
„Projekat smo počeli sa vjerom u njegov uspjeh i od prvog dana radili sa ekspertima koji imaju temeljna znanja i prave vještine da ih podijele sa drugima. Takođe smo osjetili da je ovaj projekat potreban, očekivan i da rezultati značiti pozitivnu promjenu“, istakao je direktor projekta i član uprave EPRD-a Karol Rudniy, i dodao da je nakon više od dvije godine primjene projekta ostvaren primarni cilj i obrazovni sistem Crne Gore dovoljno osnažen da samostalno nastavi sa relevantnim aktivnostima na integarciji ključnih kompetencija u sve nivoe obrazovanja.
Rezultate programa predstavila je nacionalna koordinatorka projekta Nevena Čabrilo iz Zavoda za školstvo. Ona je podsjetila na istorijat razvoja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje u obrazovnom sistemu Crne Gore, pored ostalog, na razvoj međupredmetnih tema obrazovanja za održivi razvoj. Kako je rekla, te teme su i danas aktuelne u vaspitno-obrazovnim ustanovama. U svima njima se realizuju ključne kompetencije koje se odnose na: klimatske promjene, zelenu ekonomiju, zaštizu životne sredine, održive gradove i naselja, biodiverzitet, zdravstveno obrazovanje i vaspitanje, obrazovanje za i o ljudskim pravima, preduzetničko učenje i digitalne kompetencije.
„Problem je bio što su ove ključne komptencije bile definisane za svaki nivo obrazovanja (predškolsko obrazovanje, osnovnu i srednju školu) pojedinačno. Sazrela je svijest da to treba objediniti kako bi učenicima omogućili da znanje i iskustvo stečeno tokom školovanja primijene u praksi i da mogu da se snađu sa onim što nauče u školi u svakodnevnim životnim situacijama. Za izradu projekta korišćenja su sva dosadašnja istraživanja o postignućima učenika, obuci nastavnika, radili smo i analize kurikuluma i zaključili da ključne kompetencije treba integrisano uključiti kroz obrazovni sisitem za sve nivoe kako bi se obezbijedio holistički pristup, tj.ostvarila vertikalna povezanost“, objasnila je Čabrilo.
Prema njenim riječima, vodilo se računa o rezultatima međunarodnih i nacionalnih testiranja da bi aktivnosti uskladili sa onim na šta sistem treba da odgovori i unaprijedi postignuća učenika. Uočeno je da su poseban problem prirodne nauke gdje nije bilo napretka na tim provjerama znanja. Zato jei fokus bio na tim naukama.
Čabrilo je rekal da su nastavnici dobro prihvatili projekat, a učenici su bili izuzetno zainteresovani za aktivnosti.Takođe, nastavnici su unaprijedili digitalno obrazovanje, a skrenuta je pažnja na značj formativnog ocjenjivanja učenika. Najveći izazov je veliki broj đaka u odjeljenjima i raspored časova kod predmetne nastave.
Tim lider projekta Boris Ćurković podsjetio je da je projekat realizovan 28 mjeseci, od 31. avgusta 2019. do 30. 12. ove godine, a njegov ukupan budžet je 915.886,70 eura.
U okviru programa pripremljen je „Crnogorski okvirni program ključnih kompetencija“ baziran na evropskom koji obuhvata osam kompetencija i to: pismenosti; višejezičnosti; matematička kompetencija i kompetencija u nauci, tehnologiji i inženjerstvu; digitalna; lična, socijalna i kompetencija učiti kako učiti; građanska; preduzetnička; kao i kompetencija kulturološke svijesti i izražavanja. razvijeni su ishodi učenja za pet obrazovnih nivoa: predškolsko vaspitanje i obrazovanje, razredna nastava u osnovnoj školi (ISCED1), predmetna nastava u osnovnoj školi (ISCED2), srednja škola (ISCED3) i visoko obrazovanje.
Oko 1.900 nastavnika obučeno je za primjenu ključnih kompetencija u obrazovanju.
U edukaciju je osim nastavnika, uključeno i 338 direktora i članova upravljačkih timova svih osnovnih i srednjih škola o planiranju ključnih kompetencija i osiguranju kvaliteta, 168 članova komisija za maturu o izradi ispitnih zadataka, 176 direktora i članova upravljačkih timova osnovnih i srednjih škola o sprovođenju samoevaluacija. U obrazovnim institucijama − Zavodu za školstvo, Centru za stručno obrazovanje i Agenciji za kontrolu i osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju održane su obuke savjetnicima i nadzornicima za osiguranje kvaliteta. Ukupno, u projektne aktivnosti, bilo je uključeno 2.746 ljudi iz sektora obrazovanja.
Prof. dr Dijana Vučković sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću UCG predstavila je izrađene module za inicijalno obrazovanje nastavnika na Univerzitetu Crne Gore. Ona je istakla da su za sve ključne kompetencije definisani ishodi za visoko obrazovanje, te da su moduli fleksibilni i mogu biti uklopljeni u različite programe.
Moduli koji obezbjeđuju nastavničke kompetencije su: psihološki, pedagoški, dodaktički i metodički.
Razvoju ključnih kompetencija u stručnom obrazovanju i njihovo unapređenje kroz ovaj projekat predstavila je Sandra Vrkanović iz Centra za stručno obrazovanje. Ona je kazala da su ključne kompetencije prepoznate u zakonima o stručnom obrazovanju i o obrazovanju odraslih, Strategiji razvoja stručnog obrazovanja, metodološkim dokumentima za razvoj standarda, formularima za izradu godišnjeg plana rada i planu realizacije ishoda učenja, kao i Katalogu programa za stručno usavršavanje nastavnika.
„Akcenat u stručnom obrazovanju je sticanje stručnih kompetencija definisanih standardima zanimanja, posebno kroz praktičnu nastavu. Međutim velika pažnja posvećena je sticanju mekih vještina, odnosno ključnih komptencija da bi učenik po završetku stručnog obrazovanja bio kompletna ličnost bilo da ide direktno na tržište rade ili na dalje školovanje“, istakla je Brkanović.
Ona je rekla da se u formalnom obrazovanju ključne kompetencije dostižu kroz opšteobrazovne predmete, obavezne i izborne stručne module i slobodne/vannastavne aktivnosti, a u neformalnom obrazovanju korz jedinice kvalifikacije i posebne programe obrazovanje za sticanje ključnih kompetencija.
Psihološkinja Zorica Minić iz Ispitnog centra Crne Gore govorila je o procesu izrade i izrađenim pisa-like zadacima koja ispituju ključne kompetencije u sklopu projekta.
Naglašavajući da je provjera ključnih kompetencija veoma teška, jer se na nivou škole, ali i sistema provjeravalo znanje, što je nametnuto testom u okviru kojeg je primjena funkcionalnih znanja ređa, ona je ukazala da je zato očekivano da se nastava orijentiše prema testu, odnosno onome što će se provjeravati.
Minić je istakla da ovi zadaci treba da pošalju poruku nastavnicima kako da kreiraju nastavu. Pripremljeni su po ugledu na PISA test i odnose se na 25 originalnih tema. Uvezuju najmanje dva predmeta, a najčešće više. Provjerava se smislenost odgovora. Ciljna grupa su učenici VI razreda.
Slijedi pilot testiranje i provjera validnosti, metričkih karakteristika, težine i diskriminativnosti pojedinačnih pitanja. Testiranje u okviru odabranih poglavlja iz prirodnih i društvenih nauka biće 2023. godine.
Pema njenim riječima, očekivani efekti su da se učenici navikavaju na ovakvu vrstu pitanja, nastavnici će imati model pitanja koji će češće koristiti u nastavi. Na taj način će unaprijediti nastavu, a sve to treba da doprinese boljim postignućima na međunarodnim testiranjima.
Stručnjak na projektu za osiguranje kvaliteta Rajko Kosović govorio je osiguranju kvaliteta obrazovanja u dijelu ključnih kompetencija.
Ključna stručnjakinja za obuku nastavnika Maja Jukić predstavila je vodič za nastavnike i obuke za nastavnike, vezano za implementaciju aktivnosti za razvoj ključnih kompetencija učenika.
Viša stručnjakinja Ljubica Špirić prezentirla je portal ikces.me kao zbirku kreativnih priprema, zanimljivih ideja i materijala za nastavu i ostale aktivnosti s učenicima.
Direktorica OŠ „Pavle rovinski“ u Podgorici Dijana Laković govorila je o procesu izrade akcionog plana za školsku. 2021./2022. godinu.
Profesorica razredne nastave u OŠ „Risto Ratković“ u Bijelom Polju Elza Numanović upoznala je učesnike sa planiranjem i realizacijom integriranih časova razredne nastave uz primijenjeno formativno vrednovanje, učeničku samoevaluaciju i evaluaciju u sklopu projektnih aktivnosti na teme Buka i Oralno zdravlje.
Profesorica geografije u OŠ „Kekec“ u Sutomoru Vesna Keković govorila je o planiranju i realizaciji integriranih časova iz više predmeta u sklopu projektnih aktivnosti na teme zagađenje mora u sutomoru.
Profesorica informatike iz Srednje stručne škole „Vaso Aligrudić“ u Podgorici Marija Žeželj predstavila je planiranje i realizaciju integriranih časova nastave opštih predmeta i stručnih modula u sklopu projektnih aktivnosti na teme: Postavljanje električnih instalacija u učionici i Prijava za posao grafičkog dizajnera u stranoj kompaniji.
Lj. V.