U cilju promocije projekta „Integracija ključnih kompetencija u obrazovni sistem Crne Gore“ organizatori su planirali da se snimi pet časova u pet škola u Crnoj Gori na kojima će biti demonstrirana nastava koja uvodi ključne kompetencije, kao i intervjui sa nastavnicima ili djecom.
Među izabranim školama u Crnoj Gori koje su, zahvaljujući angažmanu, radu i rezultatima dosadašnjih aktivnosti na projektu, je i OŠ „Anto Đedović“ u Baru. Tim povodom tim koji je radio na promociji ovog projekta posjetio školu i snimio čas „Učimo da učimo“ u okviru kojeg je demonstrirana nastava zasnovana na ključnim kompetencijama.
Autorka i realizatorka scenarija čiji je čas selektovan za snimanje je Ljilja Milović, profesorica Crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika.
Ona je tim povodom za Radio Bar kazala da joj je inspiracija za scenario bila knjiga „Pinokio“ (Karlo Kolodi).
„Koncepciju projekta usmjerila sam ka integrisanom učenju baziranom na književnom djelu i njegovim povezivanjem sa stvarnim životom. Ostvareno je planiranje kroz saradnju predmetne i razredne nastave i više predmeta, učenika i nastavnika a cilj je učenje-kako se iz pročitanih knjiga može naučiti o sebi, drugima i životu. Napravila sam korelaciju sa drugim predmetima i temama (engleski i italijanski jezik, matematika, priroda i društvo, muzička i likovna kultura, fizičko vaspitanje, zdravi stilovi života, medicina, pedagogija, psihologija, humanost,briga o drugima, dječija prava, izbor budućeg zanimanja, preduzetništvo...). Prilikom pisanja scenarija bila nastojala sam da moj projekat omogući razvoj različitih kompetencija (kompetencije pismenosti, višejezičnosti, digitalna kompetencija, lična, društvena i kompetencija učenja kako učiti, građanska kompetencija, preduzetnička kompetencija i kompetencija kulturološke svijesti i izražavanja). Nadam se da sam u tome i uspjela“, istakla je ona.
Prema njenim riječima, snimljeni čas je samo jedna od aktivnosti koje su realizovane u okviru projekta „Učimo da učimo“. Kao segment za snimanje časa izdvojene su strategije učenja.
„Učenici su, podijeljeni u po timovima, bili u ulozi istraživača i otkrivali zašto Pinokio nije želio da ide u školu, kako je zamišljao školu, šta ga je motivisalo da ipak krene, kako se na početku snašao, ko ga je bodrio da uči i obrazuje se. Zatim su ostale grupe učenika imale zadatak da istražuju kako je Pinokio učio od vršnjaka, u porodici, kroz probleme i na kraju od sebe samog, kada je i zašto pristao da mijenja način razmišljanja i da li mu je u tome pomoglo znanje, rekla je Milović, i dodala da
Su đaci su, istovremeno, dok su učili o Pinokijevim strategijama učenja, podstaknuti da razmišljaju o sebi i svojim načinima učenja. Kroz istraživačke zadatke imali su priliku da otkrivaju i usvajaju vrijednosti grupa kroz koje pojedinac prolazi u svom odrastanju (porodica, škola, vršnjaci...).
U snimanju časova učestvovali su učenici III-1 Novak Đukanović, Mila Lalević, Vujo Ivanišević, Elena Šofranac, Alexander Okulov, Sara Bubanja, Lev Šatohin, Elena Bulatović, Danilo Glavanović, Vanja Jukić i Đorđe Živković i III-2 Sergej Krasiljnikov, Elena Knežević, Enis Nikičić, Milena Okuka i Andrija Stijepović.
Milović ocjenjuje da su se oni odlično snašli u tumačenju književnog djela i dokazali da se o važnim temama može razgovarati sa djecom ako se metodička rješenja prilagode njihovom uzrastu. Izlazak pred kamere, mikrofoni, razgovor sa kamermanima, monatažerima za nih je bilo jedno jedinstveno iskustvo.
O tome kako je učenike najmlađeg uzrasta, koji su tek na početku opismenjavanja uspjela da zainteresujete za tako obimno književno djelo, ona kaže:
„To je za mene bio pravi izazov pa sam osluškivala književno djelo i pažljivo odabirala metodička rješenja. S obzirom na to da je cilj programa ključnih kompetencija planiranje i realizacija ključnih kompetencija u redovnom radu, ne izvan predmetnog programa, odabrala sam književno djelo koje je u programu lektire i koje bi po planu rada svakako tumačili. Dakle, nešto njima poznato. Zatim je trebalo osmisliti strategiju kako da probudim njihovu radoznalost za čitanje, tj. slušanje i tumačenje književnog djela. Pošto je riječ o djeci mlađeg školskog uzrasta, odlučila sam se za tehniku upotreba pitanja kroz igru. Pjesnik Ljubivoje Ršumović je rekao ’Neka vam knjiga ne bude briga već još jedna lepa igra’. Znamo da djeca kroz igru najljepše i najbolje uče, pa su i sadržaji bili u formi igrovnih aktivnosti.“
Ona dodaje i da su u buđenju radoznalosti za knjigu i čitanje pomogli su stihovi, kviz, izložba, crteži, mapa uma, pravljenje plakata, lanac znanja, zagonetna pitanja, rješavanje problemskih situacija, crtani film, muzika, likovna radionica.
Ljilja Milović ukazuje da je zahvaljujući timskom radom realizacija projekta uspješno privedena kraju. Učestvovale su profesorice razredne nastave Vesna Čabarkapa i Arnela Alković, kao i profesorica engleskog i italijanskog jezika Lidija Ivanković. Rad na projektu je, u okviru svog plana hospitovanja, pratila direktorica Stanka Vukčević.
Nije izostala ni podrška lokalne zajednice, roditelja, preduzetnici i mediji.
Milović objašnjava da su nastavnici prva ciljna grupa ovog projekta, te je ovaj materijal namijenjen, kako bi podstaknuo one koji nisu prošli kroz obuke, a i služio kao podsjetnik ili „inspiracija“ za osmišljavanje časova. Tako da će snimljeni materijal prvo biti postavljen na edukativne portale manijenjene prosvjetnim radnicima. Materijal će biti dostupan i široj javnosti na internet stranici projekta, Youtube i Facebook nalogu projekta (IKCES.ME) .
Ona kaže da je u bastavku projekta im IKCES.MEe planirao sastanak gdje će biti organizovana razmjena iskustava određenih škola i osiguranje kontinuiteta. A nakon toga slijedi završna konferencija koja će okupiti najbolje učesnike projekta i za koju je OŠ „Anto Đedović“ već dobila pozivnicu.
Da podjestimo, projekat „Integracija ključnih kompetencija u obrazovni sistem Crne Gore“ sufinansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore kroz IPA 2 Program EU i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu. Partneri su Ministarstvo prosvjete, nauke ,kulture i sporta Crne Gore, Zavod za školstvo Crne Gore, Centar za stručno obrazovanje Crne Gore, Ispitni centar Crne Gore, Univerzitet Crne Gore, posebno: Filozofski fakultet, Filološki fakultet i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore, Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Crne Gore, kao i osnovne (166) i srednje (56) škole u Crnoj Gori
Projekat je dvogodišnji i sprovodi se u cilju poboljšanja kvaliteta pružanja osnovnog i srednjeg obrazovanja, podrške inicijalnom obrazovanju i kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika, te osiguranju kvaliteta na nivou osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja.
Pripremila: Lj. V.
Izvor: barinfo.me
