Predstavnici škola iz južne regije prisustvovali su javnoj tribini „Za mržnju, nemam ti kad“ koja je održana u Kotoru. Na skupu je ocijenjeno da je trend uvredljivog govora, koji nerijetko prelazi u govor mržnje, sve prisutniji u javnom prostoru, a etika u medijima je pred velikim izazovom.
Tribinu je organizovao Institut za medije u okviru inicijative ,,Čitaj između redova“ koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Država u Podgorici, u okviru programa podrške profesionalizaciji medija 2020. godine.
Profesor sociologije Mladen Živković ocijenio je da građansko društvo u Crnoj Gori ima manje preduslove za jačanje u odnosu na Evropu.
„Ono čak i ne postoji, postoji samo kao opozit nacionalnom i ruralnom. Kolektivni identitet je nešto što nas obilježava i sprečava taj razvoj građanskog u pravom smislu te riječi. Mi nemamo politike koje proizilaze iz građanske misli. Bitno je pomenuti da pored toga u čitavom svijetu je ljevici teško da se probije i dođe do izražaja“, rekao je on.
Urednik onlajn radija Bruškin Tomislav Žegura ukazao je na probleme govora mržnje u medijima, vijesti sa trivijalnim sadržajem i netačnim informacijama.
„Društvene mreže su pod znakom pitanja, njihov kontekst i način funkcionisanja takođe. Zbog toga su neprihvatljive šeme po kojima oni funkcionišu“, istakao je on.
Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić poručila je da je etika u medijima pred velikim izazovima jer se u cjelokupnom društvu dešavaju velike promjene, počevši od tehnoloških i digitalnih.
„Društvene mreže se ponašaju kao mediji, a nemaju odgovornost koju nose odgovorni i etablirani mediji. Kada govorimo o prostoru mržnje, njega nije više u posljednjih deset godina, već je postao intenzivniji i prisutniji što jeste opasnost i poziv na nasilje“, navela je ona.
Ona je dodala da istraživanja koje je radio Institit za medije pokazuju da se govor mržnje širi putem medija iz regiona, društvenih mreža i desno orijentisani mediji.
,,Mi kao građani moramo natjerati medije da budu bolji, a to ćemo uraditi uz pomoć medijske pismenosti koja će mlade generacije usmjeriti na inkluzivnost, toleranciju i odgovornost”, rekla je ona.
Aktivistkinja Paula Petričević ukazala je da su ključni integritet i poštovanje profesionalnih standarda.
Profesor Mladen Živković govorio je i o tome kako koncept udaljavanja od sekularnog društva utiče na mlade i ocijenio da je gora od mržnje ravnodušnost djece prema društvu.
„Pitanje je metodike i vještine, načina na koji će percipirati stvarnost. Debata, građansko vaspitanje i medijska pismenost su tu da budu smjernice i potpora tome. Ako hoćemo da imamo građanina, potrebno je obrazovanje ‘okruglog stola’, a ne frontalno, kako bi učenici znali da je profesor njihovo sredstvo“, naveo je on.
Učesnici su se saglasili da je način rada i metodika nastave veliki problem, a upravo njom se djeci daje samostalnost da misle, uče, shvataju.
U toku ove jednodnevne promocije medijske pismenosti u Kotoru, organizovan je i susret direktora osnovnih i srednjih škola iz Crne Gore. Oni su raspravljali o značaju uvođenja obaveznog izbornog predmeta Medijska pismenost u srednje škole i izbornog predmeta u osnovne.
Lj. V.
Izvor: Institut za medije
