Nakon medijskog izvještavanja da određeni prosvjetni radnici smatraju da pojedini književni sadržaji dati kroz obaveznu lektiru nisu prilagođeni učenicima nižih razreda osnovne škole (đaci opterećeni obimnim, neilustrovanim, a obaveznim štivom za koji nisu spremni, s obzirom na dinamiku obrazovanja i opismjenjavanja do tog perioda, te to gradivo savladavaju uz pomoć roditelja ili učitelja koji čitaju umjesto njih), institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda zatražila je i dobila izjašnjenje od Zavoda za školstvo. Zaštitnik je razgovorao i sa roditeljima, djecom, školskim pedagozima i razvojnim psiholozima, kao i prosvjetnim radnicima u cilju prikupljanja njihovih stavova i mišljenja o ovom pitanju.
Nakon sprovedenog postupka, Zaštitnik je ustanovio da se Zavod za školstvo, iako poštujući načelne smjernice za uspostavljanje predmetnog programa, nije u potpunosti i sveobuhvatno rukovodio najboljim interesima djeteta u skladu sa psiho-fizičkom zrelošću učenika prilikom odabira školske lektire.
„Zaštitnik primjećuje da se učenici od I do IV razreda osnovne škole suočavaju sa neadekvatnom organizacijom čitanja književnih djela u nastavcima, uz pomoć učitelja i roditelja. Činjenica je da djeca u toj uzrasnoj dobi, posebno u I i II razredu osnovne škole, još uvijek nisu opismenjena i kao takva nisu spremna za savladavanje ponuđenih obimnih književnih tekstova (nerijetko više od 100 stranica neilustrovanog teksta). Osim toga, primjećuje se da izbor književnog djela nije konačno utvrđen već je ostavljen na procjenu samom učitelju koji po sopstvenom nahođenju može izabrati djelo za čitanje. Ovakva situacija ne garantuje djeci jednak pristup obrazovanju niti jednak kvalitet obrazovanja koji im je garantovan. U postojećoj situaciji kvalitet obrazovanja i intencija ostvarivanja utvrđenih ciljeva zavisi isključivo od volje i senzibiliteta samog učitelja. Zaštitnik je mišljenja da ova situacija umnogome dovodi u pitanje osnovne principe na polju zaštite interesa djeteta u oblasti obrazovanja, kao i nacionalni standard koji bi morao biti garantovan svakom djetetu na isti način. Iako su načelno postavljeni kriterijumi odabira djela za čitanje u nastavcima, učiteljima je ostavljeno diskreciono pravo da sami procjene i odaberu djelo koje će čitati dok ove odluke ne podliježu daljoj kontroli i procjeni svrshodnosti“, ističe se u mišljenju zamjenice Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Snežane Mijušković.
Ukazano je i da je nakon analiziranja položaja djeteta u odnosu na okolnosti, primjećujeno da su učenici suočeni sa često nesavladivom situacijom kada se od njih očekuje popunjavanje „dnevnika čitanja“. Ova radna sveska sadrži set detaljnih pitanja u odnosu na djelo koje im je prethodnih dana čitano. Iz iskustva djece i roditelja zaključuje se da je pred učenike postavljen često nesavladiv zadatak, koji ih demotiviše, jer nisu u stanju da daju odgovore a roditelje dovodi u nezavidan položaj da tragaju za najsitnijim detaljima iz literarnog teksta.
Zaštitnik je primijetio da u sastavu komisije koja se bavila odabirom djela nije bilo predviđeno angažovanje stručnjaka iz oblasti razvojne psihologije ili dječije psihologije, te je upitno da li se istinski vodilo računa o psiho-fizičkoj zrelosti djece u zavisnosti od uzrasne dobi i očekivanja koja su pred njih postavljena. U odnosu na neprihvatljivost određenih djela kako u nižim tako i u starijim razredima osnovne škole roditelji su više puta reagovali zahtijevajući da se određena djela isključe iz spiska lektira, jer ih smatraju neprihvatljivim, jer kod djece izazivaju strah i uznemirenost.
Kao primjere navodi da se u dijelu lektire za II razred „Pinokio“ govori o mrtvačkom sanduku, a u lektiri za VI razred „Crnogorske bajke“, konkretno u bajci „Nafaka“, trgovac kupuje bebu od siromašnih roditelja i nakon toga je bode nožem i baca.
Zaštitnik je preporučio Mnistarstvu prosvjete da sprovede detaljnu analizu i procjenu literarnih djela koja se obrađuju u okviru nastavnih programa književnosti u cilju ocjene njihove svrsishodnosti;
Zavodu za školstvo data je preporuka da „sprovede evaluaciju i procjenu zadovoljstva nastavnog programa u dijelu predloga književnih djela za čitanje u nastavcima i kod kuće za učenike osnovne škole uz uključivanje svih savjeta roditelja, roditeljskih organizacija i učeničkih parlamenat, kao i da prilikom procjene svrsishodnosti utvrđenih programa obavezno uključi stručnjake iz oblasti razvojne i dječije psihologije.
Izvor: ombudsman.co.me