U želji da daju doprinos prevazilaženju prepreka na koje su naišli i podrže nastavnike koji u ovom trenutku daju veliki doprinos podsticanju učenika na učenje, Udruženje pedagoga Crne Gore pripremilo je kraći pregled koncepta učenja na daljinu i prilagodilo ga ovdašnim okolnostima. Tako je nastala brošura „Osnovne metodičke smjernice za organizaciju i sprovođenje učenja na daljinu u uslovima vanrednih okolnosti“, čije su autorke školske pedagogice: Katarina Vučinić-Marković, Vanja Rakočević i Olivera Marković, a recenzent publikacije je prof. dr Saša Milić sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
„Pandemija COVID-19 u Crnoj Gori uslovila je, uz ostalo, prekid klasične nastave i zatvaranje škola kao dio mjera protiv širenja korona virusa. U vrlo kratkom periodu škole su bile prinuđene da razvijaju i usavršavaju novi koncept – nastavu na daljinu. Koncept učenja uz pomoć IKT tehnologije nije nepoznat i korišćen je uspješno i do sada u našoj obrazovnoj praksi, ali ne u obimu u kojem to trenutna situacija nalaže – od strane svakog nastavnika i za svakog učenika. Budući da nisu bili pripremljeni, nastavnici i učenici morali su se prilagoditi novim ulogama. U isto vreme dok se nastava na daljinu organizovala i izvodila, morali su i učiti o ovom konceptu: nastavnici kako da ga organizuju, a učenici kako da aktivno učestvuju.
Imajući ovo na umu, uz rizik da će škole širom zemlje morati da ostanu zatvorene do kraja nastavne godine, Udruženje pedagoga Crne Gore prepoznalo je potrebu za pripremom smjernica za škole kako da organizuju i izvode nastavu na daljinu za svoje učenike. Krajem marta (elektronska verzija je publikovana 30. 3. 2020. godine na zvaničnoj fejsbuk stranici Udruženja pedagoga Crne Gore), objavili smo ovaj priručnik”, kaže za „Prosvjetni rad” Olivera Marković i dodaje da je priručnik dostupan na linku: https://issuu.com/upcg/docs/prirucnik-_final.
Ministarstvo prosvjete distribuiralo je priručnik školama putem školskog portala.
Ona pojašnjava da je publikacija metodički materijal namijenjen nastavnicima i stručnim saradnicima u školama u kojoj su opšte smjernice. „Upravo zato, pripremile smo kraći pregled koncepta učenja na daljinu, odnosno objedinile važeće pedagoške smjernice koje stoje u osnovi koncepta učenja na daljinu uz pomoć IKT tehnologije, uvažavajući preporuke i primjere dobre prakse iz zemlje, regiona i svijeta. Postojeće teorijsko znanje prilagodile smo trenutnim okolnostima i mogućnostima nastavnika i učenika, ali imajući u vidu situaciju uslovljenu pandemijom Covid-19 i njen uticaj na zdravlje učenika.
Smjernice su pripremljene u svega nekoliko dana i samo su polazna osnova za dalje razumijevanje metodike učenja na daljinu. Pokušale smo doći do dostupne literature koja se bavi pitanjem učenja na daljinu i organizacije nastavnog procesa u vanrednim okolnostima. Naša iskustva su da se različiti autori bave ovom temom (stručnjaci za digitalne tehnologije, nastavnici, predavači, psiholozi, pedagozi), ali da se vrlo malo bave problematikom organizacije virtuelnih učionica u uslovima gdje predavači i posjetioci tih učionica nijesu unaprijed pripremljni za njihovo korišćenje. Utoliko je odgovornost u radu na smjernicama koje tretiraju konkretne probleme naših kolega koji pokušavaju da svoj posao obave na što kvalitetniji način, bio još veći izazov”, naglasila je Markovićeva.
U priručniku smo pokušale, nastavlja ona, da objasnimo terminološki okvir i opšte principe za praktično, dosta široko razumijevanje koncepta učenja na daljinu. Koncept učenja uz pomoć digitalnih tehnologija bilo da se radi o učenju na daljinu, mješovitoj nastavi ili upotrebi IT tehnologija u tradicionlalnoj učionici je izazov koji nas očekuje u skorijoj budućnosti, zato vjerujemo da je poželjno da se svi osvrnemo i sagledamo kako dobre strane, tako i one ograničavajuće faktore kojih moramo biti svjesni i sada, ali u u daljem radu i planiranju - na neke od prednosti i nedostataka smo u ponuđenom materijalu ukazali. Nastojale smo da damo neke praktične smjernice za planiranje, realizaciju, praćenje vrednovanja i ocjenjivanje ovako koncipiranog obrazovnog procesa, ali sa posebnim akcentom na različita praktična iskustva koja su se u ovim okolnostima pokazala uspješnim. Kao što učenje u klasičnoj učionici podrazumijeva neraskidivu vezu nastavnika-učenika-roditelja, tako i rad u virtuelnom prostoru podrazumijeva zajedništvo i dijeljenje odgovornosti. Kako bi se ova podjela uloga na neki način jasnije razgraničila i definisale odgovornosti, pokušali smo na to ukazati u posebnom dijelu priručnika. Na kraju, ponuđene su i kratke smjernice koji sve digitalni alati im mogu poslužiti da učenje učine uspješnim, interesantnim i lakim učenicima i roditeljima koji ih prate.
Prema riječima naše sagovornice, Priručnik je za vrlo kratko vrijeme podijeljen na različite grupe koje okupljaju nastavnike i ostale koji rade s djecom, čak i u sličnim regionalnim grupama i na njihovim portalima.
„Reakcije su izuzetno pozitivne, dobile smo sjajne povratne informacije o njegovom značaju za unapređenje prakse učenja na daljinu u ovom momentu. Ipak, ne mislimo da je ova verzija priručnika najbolja moguća, tek smo krenuli u proces učenja na daljinu, proizilaziće novi problemi, dileme, otvaraće se nova pitanja. Naš cilj je da finalna verzija ove publikacije bude proizvod stvarnih rješenja koja su nastala u realnom okruženju, te smo pozvale nastavnike i stručne saradnike da se uključe u proces njenog unapređenja”, istakla je ona.
Ubrzo nakon objavljivanja Priručnika, Ministarstvo prosvjete pozvalo je predstavnika Udruženja pedagoga Crne Gore da bude jedan od članova Radne grupe za izradu Uputstvo o provjeri znanja i postignuća učenika odnosno ocjenjivanja učenika u IV klasifikacionom periodu za školsku 2019/2020. godinu u osnovnim školama, i osnova ovog Uputstva bio je ovaj priručnik.
O planovima za promociju Priručnika među prosvjetnom populacijom u predstojećem periodu, s obzirom na to da se onlajn nastava nastavlja sa određenim uzrastom đaka, Markovićeva kaže:„Priručnik je promovisan i u zemljama iz regiona, jer slične litarature u tom trenutku uošte nije bilo pa je podijeljen u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. Mi smo dobile ponudu da radimo na regionalnom priručniku koji radi grupa nastavnika iz pomenutih zemalja. Naravno da ćemo intezivno raditi na promovisanju ovog priručnika među prosvetnim radnicima kod nas, jer će im priručnik biti od velike koristi u radu. S obzirom da je online nastava nastavljena, kako u osnovnoj, tako i u srednjoj školi, najbolje bi bilo da se priručnik unaprijedi i dodaju primjeri iz prakse i iskustva nastavnika. Da bi priručnik zaživio u pravom smislu i zapravo bio bolje prihvaćen u praksi potrebno je da to unapređenje bude inicirano sa istitucionalnog nivoa. U svakom slučaju, ključnu ulogu u promociji ovog priručnika u školama imaće pedagozi“.
O. Đuričković