S obzirom na činjenicu da se nastava na Fakultetu likovnih umjetnosti (FLU) Univerziteta Crne Gore većinski svodi na praktičan rad, dio toga u novonastalim okolnostima veoma je teško realizovati, rekla je predstavnica studenata ovog fakulteta Lana Bulatović.
„Vajanje, slikanje, crtanje po modelima, zahtijevaju prostor, određene uslove za rad i materijale, što je teško oranizovati i izvesti kod kuće”, rekla je Bulatovićeva ocijenivši da profesori daju svoj maksimum da se održi kontinutitet nastave, čak i u praktičnom radu.
„Oni nam zadaju manje zahtjevne zadatke, poput crteža i slika na malom formatu, koje možemo raditi kući. Ako je u pitanju neki projekat koji je nemoguće realizovati, onda ovo vrijeme koristimo za pravljenje skica, razvijanje ideje i koncepata koje ćemo kasnije, pri realizaciji, iskoristiti”, dodala je sagovornica.
Lana je kazala da posebne poteškoće zadaje dio u kom profesor treba dati korekturu rada, ali da se i to realizuje putem različitih kanala komunikacije. „Tada studenti šalju fotografije svojih radova, a profesori daju korekturu putem mejla, poziva, Vajbera i slično”, rekla je predstavnica studenata.
Uzevši u obzir specifičnosti sprovođenja nastave na svom fakultetu, kaže da nije uočila neke značajne prednosti onlajn nastave, međutim, kada je riječ o teorijskoj nastavi, smatra da se postiže maksimum.
„Ovakav način rada prilično je teško prilagoditi našem nastavnom planu i programu, ali kada je u pitanju teorijska nastava, mislim da je rezultat gotovo isti kao kod ustaljenog načina održavanja predavanja”, kazala je ona.
U novonastalim okolnostima, najbolji vid komunikacije po njenom mišljenju, jeste održavanje nastave putem Zoom aplikacije koja je prilično jednostavna i pruža veliki broj mogućnosti za održavanje teorijskih predavanja i pokazivanja radova profesorima”, rekla je Lana.
Rad sa kolegama, razmjene ideja, rad u ateljeima na fakultetu gdje su studenti u mogućnosti da uče jedni od drugih, trenutno joj najviše nedostaju i u velikoj mjeri utiču na volju za rad.
„Boravak u zatvorenoj prostoriji i nemogućnost promjene sredine loše utiču na psihičko stanje čovjeka, a pritom i sam kreativni proces. Ipak, moramo se truditi da se izborimo s tim i da vrijeme iskoristimo najbolje što možemo”, dodala je ona.
Svoje slobodno vrijeme Lana je usmjerila na fakultetske obaveze koje joj, kaže, oduzimaju dosta vremena. Takođe, istakla je da najviše radi na pripremi svog završnog rada, ali pored toga vrijeme koristi i za gledanje filmova, serija, čitanje knjiga, vraćanju nekim starim hobijima poput muzike, za koje često nema vremena.
Lana svojim kolegama poručuje da pokušaju iskoristiti vrijeme najbolje što mogu i da ne zanemaruju svoje fakultetske obaveze.
„Treba ispuniti vrijeme i sadržajima koji nam prijaju, kako bi ono što brže prošlo i kako bismo, na neki način, povremeno skrenuli misli i bolje se osjećali, s obzirom na tešku situaciju u kojoj se nalazimo”, zaključuje ona.
O. Đ.