Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica promovisao je na XIV međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici knjigu Momira M. Markovića „Crnogorski rat − ogled o četiristogodišnjem crnogorskom ratu i životu“ koja je objavljena u okviru biblioteke Identitet.
Na promociji su govorili mr Svetlana Čabarkapa, književna kritičarka, Radule Novović, glavni urednik u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica, Adnan Prekić, istoričar, i autor. Voditelj je bila urednica izdanjai urednica u Zavodu Biljana Miranović.
Radule Novović je kazao da je biblioteka Identitet u Zavodu formirana prije četiri godine s ciljem da objavljuje autore i djela koji na afirmtivan način govore o crnogorskom identitetu, te da su u ovoj instituciji veoma ponosni na nju.
„Čini mi se da na najbolji način dajemo doprinos ovoj važnoj tematici u našoj državi. Rekao bih da je Zavod, cijela njegova djelatnost jedan od stubova identiteta Crne Gore”, naglasio je on.
Svetlana Čabarkapa govorila je o ovom djelu sa literarnog aspekta.
“Literarna dimenzija ove knjige uz naučnu istorijsku utemeljenost i argumentovanost, duhovno je ozračje iz koga istorijska herojika crnogorskog vjekovnog vojevanja prenosi generacijama pouku o tome što je uzvišena dužnost da se čuva, brani i poštuje svoja zemlja”, rekla ona, ukazujući da autor kreativno poseže za narodnom poezijom, a oslanja se i na crnogorske vladike i pisce. Poetizovani su i naslovi knjiga.
„Tema ovog djela je veoma značajna, ne samo sa istoriografskog aspekta, već i pitanja crnogorskog identiteta, ali i načina na koji se obrađuje. Knjiga je multidisciplinarna – istoriografska, ali je veoma bitna i njena fenomenološka, teoretska strana“, kazao je Adnan Prekić, pojašnjavajući da je sa istoriografske strane novina što je autor pokazao veoma dobro poznavanje vojne tehnike i onoga što sama tehnologija ratovanja donosi. Takođe je dao analizu defanzivnog načina borbe Crnogoraca protiv Otomanskog carstva, a vidljivo je i vrlo dobro poznavanje istorijske geografije.
Prekić je ukazao da fenomenološka strana problematizuje temu crnogorske vojske, ratničkog duha, mentaliteta, koji je jedan od stubova crnogorskog identiteta. On je kazao da je jedan od fenomena ovog djela što ono, na neki način, pravi otklon od tradicionalne, junačke prošlosti koju svako društvo ima i koju svako društvo izmišlja, a kako kaže: “U savremenom promišljanju te teze moramo da znamo da ta junačka prošlost ima svoju funkciju samo u određenom segmentu prošlosti, u određenom dijelu tradicije i da ona nikako ne smije da bude zamjena za istoriju i za savremeni doživljaj onoga što je istoriografija”.
Prekiš je istakao da autor objašnjava fenomen četovanja koji je veoma važan za razumijevanje vojničke svijesti, a takođe govori i o stvaranju nacionalne svijesti, čiji je veoma važan dio bilo ratovanje.
Momir M. Marković je istakao da je u djelu izražen fenomen gledanja na rat kao cjelinu, te da je ovim rukopisom namjeravao da objasni tajnu crnogorske nesalomivosti i nepobjedivosti.
Ukazao je i da je slom države Crne Gore označio je kraj feudalizma u Gornjoj Zeti. Nova crnogorska zajednica razvila je etiku koja je počivala na principima liberte, egalite, fraternite.
Knjiga ima dva dijela: prvi je teorijski Četiristogodišnji rat kao nacionalna revolucija, a drugi – Crnogorska ratna klasika koji je posvetio antologijskom izboru bitaka.
Lj. V.
Fotografije: Boško Ivović
