Nove tehnologije, posebno u obliku personalnih računara, obrazovnih računarskih softvera i interneta, postaju centar pažnje obrazovne politike i reforme. Primjena računara u školama postaje neizostavan dio nastave, učenja i podučavanja. Korišćenjem novih sredstava u učenju se omogućava lakše, brže i jednostavnije savladavanje nepoznatog gradiva, prilagodljivost individualnim sposobnostima pojedinca, provjera znanja na različitim nivoima i pristup najaktuelnijim informacijama putem internet. (Milošević, M., Čegar, P., 1-2/2003: 192-196)
Primjena multimedijalnog obrazovnog računarskog softvera u nastavi i učenju obezbjeđuje prerastanje tradicionalne nastave u demokratski obrazovni proces, koji razvija istraživački duh i učenje iz zadovoljstva. (Milošević, M.,3-4/2007: 249)
Tradicionalna nastava i frontalni oblik rada pokazali su da interakciju između nastavnika i učenika nije dovoljno izražena. Takav vid nastave ne ostavlja dovoljno vremena za samostalne aktivnosti učenika u funkciji kvalitetnog ovladavanja nastavnim sadržajem. Nastava je često verbalizovana, formalizovana i nedovoljno očigledna, što smanjuje trajnost znanja i mogućnost povezivanja teorije sa stvarnim životom.
Za razliku od klasičnog planiranja gdje nastavnik koristi “hrpu” papira prije nego što napravi konačnu verziju plana rada (godišnjeg, mjesečnog, sedmičnog ili dnevnog) uz pomoć računara taj postupak se uprošćuje, a konačna verzija plana postaje brzo dostupna svim korisnicima u svakom momentu. Pripremanje nastavnika za kvalitetno izvođenje nastave matematike je nezamislivo bez primjene računara, kao jednog od najsavremenijih nastavnih sredstava.
,,Adekvatna primjena didaktičko-informatičkih inovacija u nastavi pretpostavlja dobru informisanost o mogućnostima koje pružaju i osposobljenost nastavnika za njihovu primjenu.” (Mandić, D., Ristić, M., 2006: 79)
Pripremanje nastavnog materijala za učenike, pripremanje didaktičko-metodičkog materijala, pripremanje grafofolija, kreiranje i izrada elektronskih prezentacija ne može se izvesti bez primjene računara. Računar u ovom slučaju predstavlja jednu cjelovitu bazu podataka, pojmova, primjera, crteža itd. To je moderni “leksikon” koji stoji stalno na usluzi nastavniku. (Mićanović, V., 5/2008: 139)
Prirodna je situacija da savremena nastava matematike prati razvoj tehnologije, pa nastoji u obrazovni proces uvesti nova nastavna sredstva kako bi se učenicima približila matematika, motivisala ih na rad, poboljšalo razumijevanje, otkrivanje i usvajanje matematičkih pojmova, pojava i zakonitosti. Pogrešno je zamišljati da će računari automatizovati nastavu i da će se u budućnosti nastava odvijati samo uz „kliktanje“ mišem.
Računari, ili bolje rečeno informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) u nastavnom se procesu koriste u nekoliko situacija:
- nastavnik ih koristi pri planiranju i pripremanju za nastavu i rad u školi;
- učenik kao pojedinac ih koristi van vremena provedenog u školi;
- nastavnik ih koristi pri radu sa cijelim razredom;
- grupa učenika ih koristi tokom rada na školskom času.
Bez primjene savremenih didaktičkih medija nastavnik ne bi mogao na zadovoljavajući način prilagoditi svoj stil poučavanja kognitivnim stilovima i stilovima učenja učenika, teško bi mogao zadovoljiti njihove raznovrsne potrebe i podsticati radoznalost i motivaciju za učenje. Pored najbolje volje ne bi mogao obezbijediti da se svaki učenik ispolji na sebi svojstven način, da traga za smislom određenih aktivnosti i da nastavno gradivo savlada svojim tempom, ne bi mogao omogućiti nadarenim učenicima da brže napreduju u procesu učenja i slabijim da u učenju ostvare ono što dozvoljavaju njihove sposobnosti. (Mandić, D, 2003: 18) ,,Ne smije se zaboraviti pedagoška vrijednost upotrebe računara. Ona, ne samo da omogućava uspješnije i cjelishodnije sticanje znanja učenika, već omogućava i davanje konkretnog oblika apstraktnim pojmovima.” (Obradović, M., 1998: 142)
Kreativnost nastavnika koji realizuje nastavu matematike primjenom računara se ne ogleda u samom izvođenju nastave, već u njenom pripremanju. Planiranje matematičkih sadržaja koji se realizuju uz primjenu računara zahtijeva. ne samo dobru volju nastavnika, već i njegovu stručnu osposobljenost i iscrpno vođenje dokumentacije o svakom učeniku, praćenje njegovog napredovanja i interesovanja za takvu nastavu. (Mićanović, V., 3/2008: 107)
Pravljenje godišnjeg plana, ne samo početne nastave matematike, već nastave matematike uopšte, uz primjenu računara treba da predvidi upotrebu tog savremenog nastavnog sredstva u realizaciji pojedinih matematičkih tema ili pojedinih nastavnih jedinica. Zato nastavnik treba da sačini plan kako bi na vrijeme i lakše razmotrio i osmislio mogućnosti upotrebe računara u realizaciji određenih matematičkih sadržaja.
Prilikom izrade godišnjeg plana rada iz početne nastave matematike koja obuhvata i planiranje realizacije matematičkih sadržaja primjenom savremenih nastavnih sredstava, u prvom planu računara, treba se pridržavati određenih zahtjeva:
- koje sadržaje planirati i realizovati;
- kada, tj. u koje vrijeme ih realizovati;
- koliko vremena predvidjeti za primjenu računara u realizaciji datih matematičkih sadržaja;
- kojim redosljedom izvršiti prezentaciju matematičkih sadržaja. (Mićanović, V. , 5/2008: 140)
Kada se napravi dobar godišnji plan rada, onda se na osnovu njega pravi mjesečni plan rada, koji osim nastavnih jedinica zahtijeva planiranje tipova časova, nastavnih oblika i metoda rada prilagođenih izvođenju nastave na datom uzrastu. Kod planiranja realizacije matematičkih sadržaja na računaru nastavnik mora da uzme u obzir vremensku dimenziju realizacije planiranog sadržaja.
Dakle, računar omogućava nastavniku brže povezivanje programskih cjelina i njihovo integrisanje u godišnji plan rada. Primjenom računara u planiranju početne nastave matematike korisnik na jedan savremen i efikasniji način “programira” svoju godišnju, mjesečnu, sedmičnu i dnevnu aktivnost.
Priprema i prilagođavanje matematičkih sadržaja za njihovu realizaciju primjenom računara prolazi kroz dvije osnovne etape: metodičku pripremu nastavne jedinice (izdvajanje i međusobno povezivanje sadržinskih sekvenci); tehničku pripremu nastavne jedinice na računaru (oblikovanje sadržinskih sekvenci na računaru).
Nastavni sadržaji se didaktički oblikuju u posebne sadržinske sekvence, a svaka sadržinska sekvenca prikazana u obliku animacije sadrži: informaciju; pitanje ili zadatak; pomoć u rješavanju zadataka (pitanja); rješenje zadatka; povratnu informaciju. (Mićanović, V. ,5/2008: 142-143)
LITERATURA
- Mandić, D. (2003): Didaktičko-informatičke inovacije u obrazovanju, „Mediagraf“, Beograd, str. 18.
- Mićanović, V. (5/2008): Korišćenje računara u planiranju početne nastave matematike, Metodički aspekti nastave matematike, „Pedagoški fakultet u Jagodini“, Jagodina, str. 139-143.
- Mićanović, V. (3/2008): Mjesto i uloga računara u početnoj nastavi matematike, Inovacije u nastavi; „Filozofski fakultet“, Nikšić, str. 107.
- Milošević, M., Čegar, P. (1-2/2003) Korišćenje računara za učenje, Zbornik radova VPŠ, Novi Sad, str. 192-196.
- Milošević, M. (3-4/2007): Primena novih informacionih tehnologija u procesu obrazovanja, Pedagoška stvarnost, „Vojvođanska banka“, Novi Sad, str. 249.
- Mandić, D., Ristić, M. (2006): Web portali i obrazovanje na daljinu u funkciji podizanja kvaliteta nastave, „Mediagraf“, Beograd, str. 79.
- Obradović, M. (1998): Opća metodika nastave matematike, „Prosvjeta“, Zagreb, str. 142.
Milica Labović,
profesorica razredne nastave
OŠ ,,Vladislav – Rajko Korać, Štitari