Dobitnici Državne nagrade „Oktoih“: OŠ „ALEKSA ĐILAS BEĆO“ U MOJKOVCU

Kruna uspješnog pedagoškog rada OŠ „Aleksa Đilas Bećo“ u Mojkovcu tokom više od jednog vijeka je najvjeće državno priznanje za oblast obrazovanja − nagrada „Oktoih“ za 2017. godinu.

„Dobra organizacija, spremnost nastavnika da nove paradigme uključe u svoj rad, preporuka su za nagradu ovoj školi. Podrška talentovanim učenicima, dobro organizovane vannastavne aktivnosti, saradnja sa lokalnom zajednicom i roditeljima ukazuju na otvorenost ove škole ali i usvajanje savremenog pristupa u organizaciji. Škola učestvuje u brojnim projektima a njeni učenici su se pokazali kao uspješni na mnogim takmičenjima. Visok profesionalizam, spremnost za saradnju, otvorenost za nove izazove donose ovoj školi nagradu kao podsticaj da tim putem nastave“, kazala je predsjednica žirija  Zoja Bojanić-Lalović, obrazlažući odluku.

Ne krijući zadovolstvo direktor škole mr Veselin Bulatović ocjenjuje da je nagrada dobijena za uložene napore koji počivaju na ličnom radu i kolektivnom trudu, te da da predstavlja veliki podstrek i veliko zadovoljstvo, ali ujedno i dodatnu obavezu da u budućnosti stvaraju ambijent koji će učenicima omogućiti nesmetan fizički, emotivni, intelektualni, socijalni, moralni i estetski razvoj.

Školu danas pohađa 635 učenika koji su raspoređeni u 35 odjeljenja. Nastavu održava  56 nastavnika, a rade još tri zaposlena u administraciji, direktor i pomoćnica direktora, pomoćno i tehničko osoblje (19) i četiri asistenta u nastavi.

U SKLADU SA RAZVOJNIM I OBRAZOVNIM POTREBAMA

Za njih su obezbijeđeni savremeni uslovi za rad koji omogućavaju učenicima lakše usvajanje nastavnih sadržaja. 

„U školi se kontinuirano radi na unapređenju školske infrastrukture. U njoj postoje opremljeni kabineti za realizaciju nastavnih sadržaja iz fizike, hemije, muzičke kulture, informatike i stranih jezika. Učenici se u školi sretaju sa najsavremenijim tehnologijama i metodama učenja. S ponosom naglašavamo da smo zajedničkim (timskim) radom uspjeli da nastava i cjelokupni kurikulum budu u skladu sa razvojnim i obrazovnim potrebama, preduzetničkim sposobnostima i mogućnostima učenika“, ističe direktor Bulatović i dodaje, da škola ima opremljenu fiskulturnu salu površine 720 metara kvadratnih, kao i lijepo uređene i osvijetljene sportske terene, kao i veoma bogatu biblioteku sa 18.200 knjiga. Takođe, nastava je stručno zastupljena iz svih nastavnih predmeta.

U školi se redovno realizuju dodatna i dopunska nastava. Dodatna nastava se organizuje za učenike koji postižu optimalne rezultate i ispoljavaju visok stepen interesovanja za pojedine nastavne predmete. Na osnovu praćenja i vrednovanja interesovanja i postignuća učenika u pojedinim nastavnim oblastima, programom se utvrđuju nastavne oblasti iz kojih se organizuje dodatna nastava kao i fond časova po učeniku sedmično i godišnje.

„Programom dodatne nastave nastavnici utvrđuju moguće organizacijske oblike rada sa darovitim učenicima: izradu referata, eksperimentisanja, saopštenja na širim skupovima rezultata do kojih se došlo proučavanjem nekog problema, utvrđivanja ključnih stavova o ulozi nastavnika kao voditelja i organizatora dodatne nastave, načinu podsticanja učenika na samostalne napore i samostalno otkrivanje izvjesnih zakonitosti, upoznavanje sa pojedinim problemima iz literature i iz drugih izvora.

Dopunska nastava se organizuje za učenike koji iz objektivnih ili subjektivnih razloga zaostaju u redovnom nastavnom procesu. Učenik prestaje pohađanje dopunske nastave kada ostvari definisane ishode i zadatke te nastave. Nastavnici dopunsku nastavu metodički i organizaciono planiraju, pripremaju i izvode o čemu se vodi valjana dokumentacija“, kaže direktor.

            PODSTICANJE TALENTOVANIH I KREATIVNIH UČENIKA

Tako, na primjer, učenik Saša Pejović osvojio je 2013. godine prvo mjesto na državnom takmičenju u znanju iz matematike pod mentorstvom nastavnice Plane Pejović.

U cilju podsticanja talentovanih učenika, razvijanju njihove kreativnosti, škola  posvećuje veliku pažnju vannastavnim aktivnostima. U tom cilju radi veliki broj sekcija (matematička, recitatorska, novinarsko-literarna, Mladi matematičari, Ljubitelji ruskog jezika, Ljubitelji italijanskog jezika, Mladi ekolozi, Klub mladih istoričara, Mladi fizičar, saobraćajna, ritmička, rukometna, odbojkaška i fudbalska sekcija).

Takav rad daje rezultate. Učenici su uspješni na opštinskom, tako i na državnom nivou. Posebno su zapaženi na Olimpijada znanja, Državnom takmičenju, literarnim i likovnim konkursima, sportskim takmičenjima iz različitih disciplina, sajmu preduzetništva, smotri recitatora.

Uspješan rad ogleda se i u uključenosti škole u veliki broj razvojnih projekata kao što su: „Škola bez nasilja-ka sigurnom i podsticajnom okruženju za djecu“, „Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu“,Surfuj pametno osvoji internet“, „Vizuelizacija urbanog prostora“, „Uloga medija u prevenciji zloupotreba droga među učeničkom populacijom“. Takođe, u okviru prekogranične saradnje sa Bosnom i Hercegovinom, a pod pokroviteljstvom Save the Children-a, i uz aktivno učešće Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo u školi je realizovan i projekat „Indeksom do inkluzivne kulture u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori“.

PROFESIONALNO USAVRŠAVANJE

Rezultate garantuje i činjenica da su u škoči shvatili značaj stalnog profesionalnog usavršavanja.

„Kao direktor škole vrlo dobro sam shvatio značaj profesionalnog razvoja nastavnika za uspješan razvoj i napredovanje učenika. Rukovodeći se tim načelom, neprestano radeći na podršci, motivisanju nastavnog kadra i mijenjanju ustaljene nastavne prakse, uspio sam da se u školi razvije ideja o saradničkom učenju. To saradničko učenje organizovano je na nivou timova koji funkcionišu u školi, a sve sa željom kako bi se stekla nova znanja i vještine jer upravo od toga zavise standardi i postignuća učenika. Nastavnici naše škole redovno pohađaju programe obuke koji se realizuju u okviru organizacije Zavoda za školstvo Crne Gore, kao i veliki broj objavljenih naučnih i stručnih radova“, naglašava Veselin Bulatović.

PODRUČNU USTANOVE

Dobra organizacija je veoma važna jer se nastava u ovoj školi realizuje u osam zgrada. Nastava u matičnoj škola relaizuje se u dva objekta − u Njegoševoj ulici (za učenike od V do IX razreda) i  u Ulici Svetozara Drobnjaka (za učenike od I do IV razreda). Škola ima i  pet područnih ustanova: Štitarica, Podbišće, Polja, Gojakovići, Bistrica i Dobrilovina. PU Bistrica ne radi od 2013. godine jer sa tog područja nije upisan nijedan učenik. Sve su one nekada bile samostalne škole i imaju dugu tradiciju.

Osnovna škola u Štitarici je otvorena 1897/1898. godine i imala je odobrenje za rad. Bila je samostalna do školske 1961/1962. godine kada je pripojena matičnoj školi u Mojkovcu.

Osnovna škola u Podbišću počela je da radi 1897. godine. Pripojena je matičnoj školi u Mojkovcu 1961/1962. godine.

Druga škola u opštini otvorena je 1887/1888. godine u Poljima. Pripojena je matičnoj Osnovnoj školi u Mojkovcu školske 1961/1962. godine.

Osnovna škola u Gojakovićima počela je a radi 1945. godine. Pripojena je matičnoj školi u Mojkovcu 1961/1962. godine.

Osnovna škola u Bistrici otvorena je 1902/1903. godine sa 32 učenika. Pripojena je matičnoj školi u Mojkovcu školske 1961/1962. godine.

Škola u Dobrilovini je počela da radi u manastiru u Dobriloviia 1866. godine. To je prva škola na teritoriji Opštine, a osnovao ju je iguman manastira Mihailo Dožić Medenica. Prvi učitelj je bio Čopić (ime nije poznato), pa Kostić P. Škola do 1960. godine radi kao samostalna. Školske 1961/1962. godine pripojena je matičnoj školi u Mojkovcu. Pohađaju je trenutno četiri učenika.

„Bez obzira na vremenski period kada su navedene zgrade sagrađene, kontinuirano ulaganje u infrastrukturu i nastavna sredstva doprinijelo je uspješnosti i efikasnosti nastave. Učenici iz navedenih PU postižu velike uspjehe na brojnim kako opštinskim, tako i državnim takmičenjima iz različitih naučnih oblasti“, veli direktor Veličković.

SARADNJA SA RODITELJIMA I LOKALNOM ZAJEDNICOM

Škola ima veoma intenzivnu sardnju sa roditeljima.

Saradnja je, kako kaže direktor, definisana Godišnjim planom i programom rada  koji sadrži oblike i vrste komunikacija sa roditeljima, nosioce i vrijeme realizacije. Pored obaveznih roditeljskih sastanaka, Škola po potrebi planira i grupne roditeljske sastanke, koje saziva direktor sa svim predmetnim nastavnicima. O ovim aktivnostima vodi se pisana dokumentacija. Roditelji se informišu o postignućima učenika putem roditeljskih sastanaka, individualnih razgovora sa za koje postoji utvrđeno vrijeme i raspored prijema roditelja jednom nedjeljno, Savjeta roditelja, školske facebook stranice, zidnih novina i oglasne table. Saradnja se odvija i putem individualnih razgovora sa stručnim saradnicima i upravom Škole. Roditeljski sastanci se planski održavaju o čemu se vodi uredna evidencija, a odziv roditelja kreće se oko 85%. Roditelji su uključeni u organizaciju svih kulturnih manifestacija koje su definisane Godišnjim planom rada škole. Postoje i primjeri uključenosti roditelja u proces nastave kroz stručnu pomoć, predavanja, kao i kroz tehničku pomoć.

Ostvaruju i uspješnu saradnju sa subjektima u lokalnoj zajednici i nadležnim ministarstvom. Takođe, veoma je uspješna saradnja škole i sa svim drugim institucijama kako na teritoriji opštine, tako i kada je u pitanju državni nivo.

Veoma dobru sarađuju sa školama u Crnoj Gori, ali  i okruženju, posebno iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Time ostvaruju stručno usavršavanje nastavnika i razmjenu iskustava učenika i nastavnika, učešće na kulturnim manifestacijama, takmičenjima i zajedničko učestvovanje u projektima. Vizija škole je da u budućnosti razvijaju saradnju i sa obrazovno-vaspitnim institucijama iz inostranstva.

  INKLUZIVNA NASTAVA

U školi se posebna pažnja posvećuje inkluzivnoj nastavi. Nastavno osoblje na čelu sa menadžmentom škole opredijeljeno je da na kvalitetan način uključi sve učenike u nastavni proces i zadovolji njihove obrazovne potrebe.

„Zajednički cilj nam je srećno i zadovoljno dijete u sigurnom okruženju. Smatramo da je uspješna jedino ona inkluzija gde su djeca koja su uključena, zadovoljna i srećna i gdje su upotpunjene njihove potrebe.Učenici sa posebnim obrazovnim potrebama (osam učenika), u našoj školi imaju različite smetnje i poteškoće u savladavanju nastavnog gradiva: govorne i glasovne teškoće, jezičke teškoće, specifične teškoće u učenju (disleksije, disgrafije), poteškoće u slušnom i vidnom procesuiranju, elementi autizma i mentalna retardacija. Da bismo se uspješno uključili u rad sa ovakvim učenicima, u proteklom periodu realizovano je više obuka za nastavniker  koje su realizovali predstavnici Ministarstva prosvjete Crne Gore. Didaktičko – metodički postupci rada odnose se na odabir primjerenih strategija rada i postupaka prilagođavanja sadržaja u podučavanju učenika sa posebnim potrebama/teškoćama u skladu sa njihovim sposobnostima“, ističe direktor Bulatović.

 USPJEH UČENIKA PEHAR I KRUNA NASTAVNIKOVG RADA

Sve ovo ne bi bilo moguće bez nastavnika entuzijasta i njihovog veoma posvećenog i kreativnog rada.

„Svaka nova generacija je novi izazov koji se stavlja pred nastavnika. I svakom nastavniku to daje podstrek, kako najbolje i najuspješnije odgovoriti adekvatno na zahtjeve koje postavljaju nove generacije. Motivacija na dodatni rad upravo proističe iz tog izazova koji se odnosi na sublimaciju nastavnikovih znanja, vještina i kompetencija u pristupu mladim generacijama i njihovim potrebama“, kaže Angelina Bajčeta, diplomirana učiteljica. Ona naglašava da je svaki uspjeh učenika i razvoj njegovih kompetencija i postignuća pehar i kruna nastavnikovog rada. Jer nastavnik svoj posao ne završava onoga trenutka kada je napustio razred, nego kada osjeti da je dao svoj doprinos društvu. Kada ga njegovi učenici prestignu i postignu bolje rezultate čak i od onih koje je sam očekivao.

„Veoma važan motivacioni faktor za dodatni rad je i činjenica da je obrazovanje u ranom djetinjstvu od ključnog značaja za osiguranje uspjeha u daljem školovanju. Podstaći djetetovu želju za učenjem, podsticati njegove potencijale od najranijeg perioda školskog doba kroz savremene programe i razne aktivnosti, pratiti njegov razvoj i napredak, svakako je čast koja može pripasti samo nastavniku – učitelju. Ti motivi nadomještaju i nadmašuju sve one poteškoće i probleme sa kojima se danas svaki nastavnik susreće“, ističe Bajčeta.                                     

„Ono što me kao nastavnika uvijek dodatno motiviše jeste izazov da uvijek može bolje i više… Posebno inspirativan je dodatni  rad sa talentovanim učenicima koji svojim rezultatima pronose slavu svog i imena svoje škole. Granice ne postoje. Samo hrabro i stvaralački trebamo koračati zajedno sa našim učenicima  kroz neotkrivena polja znanja“, kaže Plana Pejović, diplomirana učiteljica.

„Nastavnik sam sa bogatim iskustvom, ali bez obzira na to u radu sa učenicima uvek sam pronalazila ono najlepše, a to je profesionalnost, stalno učenje i usavršavanje, i dovoljno ljubavi i pažnje prema učenicima. Sigurna sam da ću sve dok budem obavljala ovaj zahtevan, ali posebno lijep i izazovan posao, uvek imati motiv više, a ova nagrada je upravo taj pokretač“, ističe Snežana Zindović, profesorica crnogorskog – srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti.

NAGRADA KAO PODSTICAJ I PRIZNANJE

Nastavnici ne kriju zadovoljstvo što je škola dobila ovu prestižnu nagradu.

„Imajući u vidu da je „Oktoih” simbol stremljenja duhovnim vrijednostima, a orijentacija na društvo znanja i stalno razvijanje svijesti da su jedino intelektualna pregnuća neprolazna, svakog nastavnika stavlja pred izazov da  vjeruje i djeluje u pravcu da ćemo zahvaljujući znanju uvijek ići naprijed. Ova  nagrada  je svakako dovoljan motiv i imperativ svakom nastavniku, pa i meni −  da nastoji da i dalje na najbolji mogući način utiče na intelektualni i obrazovni razvoj novih generacija odgovornih građana, uspješnih kadrova i kvalitetnih naraštaja 21. vijeka Crne Gore. Ova ustanova u tome uspijeva i zato je ova nagrada još jedan podsticaj da tim putem svaki naš nastavnik nastavi“, smatra Angelina Bajčeta.

I Plana Pejović ovu nagradu doživljava kao  priznanje za sve što je do sada postignuto u plodnom radu škole ali i kao podsticaj za još bolje rezultate u budućnosti. „Rezultati rada inače a posebno u našoj prosvjetarskoj misiji  najčešće nijesu vidljivi i mjerljivi  odmah i neposredno. No srećom, rezultati  kvalitetnog, metodički ispravnog a nadasve  s ljubavlju rađenog  prosvjetarskog rada  izlaze na vidjelo kroz  generacije uspješnih ljudi koje obrazujemo i vaspitavamo. To je posebna  vrijednost i ljepota našeg rada“, ističe ona.

„Samim tim što je „Oktoih” prestižno priznanje u oblasti vaspitanja i obrazovanja, više je nego podstrek za kvalitetan i kontinuiran rad koji će rezultirati postizanju dobrih rezultata“, ukazuje Snežana Zindović.

         UČENICI: TIMSKI RAD NADOMJEŠTA SVE NEDOSTATKE

Da se u ovoj školi predano radi i dosta pažnje posvećuje nastavi i talentima, potvrđuju i učenici.

„Veoma sam zadovoljan uslovima rada u školi. Naša škola se ne ističe po broju kabineta, ni po njihovoj opremljenosti, uređenosti, ni po broju đaka i nastavnika... Ona se ističe po timskom radu učenika i nastavnika i njihovim izvanrednim rezultatima i postignućima. Nastavnici su uvijek bili uz nas i naš su oslonac i podrška, uvijek su imali pravi savjet za naša pitanja i nedoumice. To je ono što nas izdvaja od drugih i po čemu smo prepoznatljivi“, kaže Vladimir Grujić, učenik IX3. On smatra da se talentovanim učenicima posvećuje dovoljno  pažnje,  jer je moguće biti član velikog broja sekcija gdje se najbolje pokazuju i ističu učenici i prepoznaju njihovi talenti. Postoji i poseban plan za talentovane kojim se oni unapređuju i usavršavaju i vrednuje ono što je zaista važno. Sva to ne bi bilo moguće i da se oni ne prepoznaju još u nižim razredima škole i usmjeravaju na pravi put.

„Uzimajući u obzir da živimo u maloj i skromnoj sredini, zadovoljna sam uslovima rada u školi. Nemamo puno kabineta i najbolju opremu  što ne osporava činjenicu da je ono što imamo dovoljno za potrebe naših učenika“, mišljenja je Nevena Jovanović, učenica IX2.

I ona ocjenjuje da dosta pažnje posvećuje talentovanim učenicima kroz  sekcije i dodatnu nastavu.

Sličan stav ima i njena drugarica iz odjeljenja Jovana Lašić, koja kaže  da nastavnici velikim trudom nadomještaju nedostatak opreme i  tehnike. Oni predavanja čine veoma zanimljivim, pažljivo birajući način prezentovanja neke lekcije, te su vrlo uspješni u nadomještavanju nedostataka.

„Naša škola i nastavnici dosta pažnje posvećuju pronalaženju, njegovanju i razvijanju bilo koje vrste talenta. Pored toga, oni podstiču i usmjeravaju  učenike u pravcu napretka“, ističe Jovana.

Iako su zadovoljni radom u školi, učenici bi ipak ponešto promijenili. Prije svega, ističu potrebu da kabineti budu bolje opremljeni najsavremenijim nastavnim pomagalima, aparaturama, tablama, kompjuterima – što na žalost i nije slučaj sa crnogorskim školama uopšte.

„Takođe bih i povećao broj radionica i interaktivnih, praktičnih časova u školskoj godini pomoću kojih možemo vidjeti gdje, kako i na koji način možemo primijeniti stečeno znanje. Kao primjer bih uzeo radionice koje smo pohađali poput demokratskih radionica, radionice filmskog časa kao i časove poput onih kada smo posjetili fabriku za preradu bilja, gradsku biblioteku i lokalnu veterinarsku stanicu“, smatra Vladimir Grujić

Nevena Jovanović bi uvela više projekta, a Jovana Lašić više praktične nastave.

Lj. Vukoslavović

 

 

Back to Top