Veliki entuzijasti, ljudi zaljubljeni u svoju profesiju uvijek nađu vremena da se posvete vananstavnim aktivnostima, da učenike zainteresuju za kreativan rad, nauče ih da prepoznaju i njeguju prave vrijednosti. Jedan od tih izuzetnih je i Senada Đešević, profesorica crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika I književnosti u SMŠ “Bećo Bašić” u Plavu.
Zahvaljujući njenom neumornom radu škola i učenici uključeni su u brojne projekte. Posebno se ističe projekat “Sačuvajmo od zaborava” u okviru kojeg sa svojim učenicima zapisuje narodne umotvorine koje čuvaju sve jezičke osobine plavsko-gusinjskog kraja.
„Lirska narodna pjesma bila je i ostala neposredni sud i svjedočenje koje kristalisano u mnogim glavama i cijeđeno kroz mnoga usta, najčešće kao jedini osjećaj vremena i događaja koji su se u njima zbili. Jedini trag koji je ostao i kako tako došao do naših dana, jer je mnogo toga izgubljeno i zaboravljeno zauvijek, s obzirom na to da je u prošlosti malo šta zapisivano“, kazala je profesorica Đešević na priredbi „Sačuvajmo od zaborava“ koja je uz njenu koordianciju održana u Centru za kulturu u Plavu.
Uz scenario koji je napisala, učenici su recitovanjem, pjesmom, scenskim nastupima, − tradicionalnim spremanjem mlade za udaju, kolom – haloturkom, barem na tren vratili posjetioce u vrijeme njihovih predaka. Publika je mogla da uživa i u ljepoti haloturko-tradicionalne plavske sobe, koju su opremili donoseći od svoje majke ručne radove: vezene čaršafe, heklane miljee, tkane ćilime, kalape,tentena...
Predstavljanje je imalo i humanitarni karakter, jer je prihod od prodatih ulaznica uplaćen kao pomoć u liječenju mladog Gusinjanina Dina Pjetrovića, koji je teško povrijeđen u saobraćajnoj nesreći, a kome je novac bio potreban za liječenje u inostranstvu.
Isti projekat predstavljen je na manifestaciji „Bihorsko kulturno ljeto“ u Petnjici, kroz scensko recitovanje narodnih lirskih pjesama. Profesorica je prednost je dala učenicima koji su zbog nasilja i zlostavljanja u porodici i školi, dosta izolovani iz društva, uspjevajući da ih socijalizuje i „popne na daske“. Projekat je svoju prezentaciju imao i prilikom obilježavanja dana škole, 31. oktobra.
Inače, narodne umotvorine se objavljuju u međunarodnom časopisu “Lingva montenegrina”, “Avliji”, “Almanahu” ,“Prosvjetnom radu”.
NARODNE RUKOTVORINE I RUČNI RADOVI
Senada Đešević sakuplja pored umotvorina i narodne rukotvorine, kao i ručne radove. U cilju njihovog očuvanja osnovala „etnološki muzej“ koji se nalazi u prostorijama škole. Muzej ima preko četiristo eksponata starih i do 120 godina. Zajedno sa učenicima eksponate je klasifikovala i uredila, a sa njima radi i na njihovom održavanju (pranje i peglanje vezenih čaršava, heklanih miljea, pranje vunenih prsluka džempera, brisanje prašine i sl.).
Na svakom eksponatu postoji naziv, svrha njegova, te ko je donator.
U znak podrške njenom radu, mnogi građani su svojevoljno donirali jako vrijedne i stare eksponate iz svoje lične kolekcije, za koje su emotivno vezani.
Takođe forsira učenice da od svijih bližnjih uče davno zaboravljene zanate: vezenje po kamriku, diolenu, tusuru, heklanje, pletenje, tkanje. Sve u želji da se očuva ručna radinost koja nažalost, lagano odumire, a nekad je bila obilježje svake kuće.
PROJEKAT „VJEKOVI U OBJEKTIVU“
Da bi šire prikazala tradiciju grada u kojem živi i stvara, uspješno je kroz projekat „Vjekovi u objektivu“, prikazivanjem različitih oblika života: folklora, gastronomije, običaja, nacionalne nošnje..., predstavila Plav. Tim povodom posjetili su ih profesorice Jordanka Horvat i Melanija Terezić i učenici „Druge gimnazije“ iz Varaždina, a organizovana je uzvratna posjeta Senade Đešević i njenih učenika toj školi u Varaždinu.
Projekat je izložbama fotografija i neposrednim susretima ukazao na posebnosti dviju sredina kako bi se širila tolerancija, a sprječavalo širenje svakog oblika netrpeljivosti, diskriminacije i mržnje u neposrednim kontaktima i preko društvenih mreža i medija. Izradu fotografija profesorica Đešević plaćala je svojim novcem.
„HRANIMO SE ZDRAVO“
Pod sloganom „Hranimo se zdravo“, Senada Đešević predstavila je u Domu za kulturu u više navrata nacionalnu kuhinju svih naroda i narodnosti koji žive u Plavu i okruženju. Hranu je pripremala sa učenicima, ulažući svoj novac. Izloženu hranu su degustirali prisutni u Domu, a ostatak je podijeljen porodicama koje su slabog imovinskog stanja.
FILMOM PROTIV NARKOMANIJE
Profesorica je angažovana i borbi protov narkomanije i to na kreativan način. U tom cilju snimila je amaterski igrani film „Mi djeca sa stanice Zoo“, u trajanju od 90 minuta. Glavni akteri u filmu su učenici SMŠ „Bećo Bašić“. Film je premijerno prikazan u Domu za kulturu u Plavu na Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droge.
„Profesija kojom se bavim je nadasve je sveobuhvatna. Imam sreću da na svakom času a i van časova iz učenika mogu izvući mnoge vještine, ideje, kreacije... Povezujući sa strukom, u cilju očuvanja, još uvijek zdrave, naše omladine pokušala sam da doprinoseći kulturi i obrazovanju, edukativno i preventivno djelujem na mlade, nikako represivno, što nam i film poručuje. Namijenjen je prvenstveno učenicima, roditeljima i svim ljudima koji su zainteresovani za ovu tematiku. Tema koja je prikazana u djelu je aktuelna, stoga se djelo nalazi među djelima koja se obrađuju na drugoj godini gimnazije“, ističe profesorica Đešević.
Ona ukazuje da se film bavi problematikom narkomanije, problemom i raspadom porodice, kao i socio-ekonomskim temama, sedamdesetih godina dvadesetog vijeka u Berlinu u Njemačkoj. Mnoge institucije su nažalost zakazale, tako da su mladi brzinom svjetlosti padali u nepovratni ambis, upražnajvajući opijate svakodnevno, potkradajući svoje najmilije, prodajući mlada tijela, kako bi zadovoljili poroke.
„Motivišući učenike, spojila sam niz različitosti u želji da kroz kreativnost, slobodu pokreta, glumu, gest, govor tijela, prikažem priču otvoreno, uvodeći preduzetnički duh. Time sam uvela novine, rušeći stereotipe, klišee, predrasude. Sklona izazovima upustila sam se u nešto nepoznato, sa određenom dozom straha, suočivši se sa težinom teme, vremenskom dinamikom“, naglašava naša sagovornica.
Film je prikazan i drugim crnogorskim gradovima: Gusinju, Rožajama, u Petnjici
(pod sloganom „Svi za Amara“ tako da je imao i humanitarni karakter), za oboljelog jedanaestogodišnjaka iz Bijelog Polja Amara Drndara, kao i u Podgorici u KIC-u „Budo Tomović“ gdje je takođe, bio humanitarnog karaktera, za oboljelu podgoričanku Nevenku Slomović).
Film će biti prikazan u Novom Pazaru, zatim u Beranama i Andrijevici, kao i u Golubovcima, Pljevljima, Tuzima....
REZULTATI NA LITERARNIM KONKURSIMA I DRŽAVNIM TAKMIČENJIMA
Učenici profesorice Đešević postižu zapažene rezultate na na literarnim konkursima i državnim takmičenjima recitatora. Đurđina Turković osvojila je prvo mjesto na literarnom konkursu u Plavu, na temu „Prokletije, eko brend“, a Adila Bektešević drugo.
Katarina Bojović bila je druga na literarnom konkursu u Plavu, za pjesmu „Plav“, Šejla Pejčinović treća na literarnom konkursu u Plavu, za pjesmu „Ljubav ezelska“. Anđela Petrović je treća na Fors Montenrgro-Berane na temu „Šta za mene znači Evropska Unija“. Katarina Bojović je druga na literarnom konkursu u Rožajama, za pjesmu „Rat“, a Adelina Redžematović prva na literarnim konkursu koji je organizovan u Rožajama, za pjesmu „Dijete Palestine“.
Šeja Pejčinović osvojila je treće mjesto na prvoj Državnoj smotri recitatora u Beranama, a Tea Selimaj je specijalno pohvaljena na Trećoj državnoj smotri recitatora u Beranama.
U okviru manifestacije „Bihorsko kulturno ljeto“ u Petnjici, profesorica je bila promoter zbirke pripovijedaka „Bihorska enigma“, a u okviru manifestacije „Dani borovnice“ (2016) romana, „Elma i vrh igle“, Rasima Gutića, u Plavu. Na manifestaciji „Dani borovnice“ (2017) promovisala je zbirku anegdota, „Plavljani i Gusinjani u anegdotama“, Ibrahima Rekovića u Plavu.
Objavila je kratku priču „Obraz“ u zbirci pripovijedaka „Bihorska razmeđa“, u okviru Zbornika festivala Zavičajne staze, Bihor, 2017.
Od 2012/2013. pokrenula je, uređuje, lektoriše i priprema za štampu godišnjak na nivou škole.
KLUB FILANTROPA
Osim kreativnosti, profesoricu Đešević na dodoatni angažman veoma motiviše i želja da pomogne drugima. U tom cilju osnovala je Klub filantropa pod sloganom „Solidarnost je naša vrlina“ i sa članovima napravila niz druženja, humanitarnih akcija kroz volonterski rad, solidarišući se onima kojima je pomoć potrebna.
Za korisnike Dnevnog centra „Lipa“ (djeca s posebnim potrebama), sa učenicima, obilježila je „Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom“, pod sloganom „Evo ruka“. Na „Dan autizma“, pod sloganom „Igraj sa nama“, učestvovala je u radionicama sa učenicima i korisnicima iz „Lipe“. Pod motm „Darujmo srcem“, organizovala je proslavu 25. rođendana korisnice „Lipe“ Emine Omeragić
Pod sloganom „Dodirni umjetnost“, posjetili Ibrahima Rekovića, svestranog umjetnika, kojem su na poklon odnijeli ručni rad učenika. Posjetili su i Klub starih crvenog krsta pod motom “Zadovoljstvo je biti human“. U Dnevnom centru „Lipa“ više puta, kao i u školi organizovala je radionice „Ne pored drugih, već zajedno“ i „Različitosti nas spajaju“.
Realizovana je volonterska akcija „Učini pravu stvar“, čišćenjem i uređivanjem dvorišta starice Naile Olević, te humanitarna akcija u naselju za raseljena lica Vruja, u Gusinju, pod sloganom „Budi human“. Zajedno sa učenicima prikupila je petnaest paketa odjevnih predmeta za djecu i odrasle, obuće, školskog pribora, torbi, posuđa, zavjesa, posteljina, peškira, igračaka.
Tu je i više humanitarnih akcija: „Poklonimo porodici Jokić, topliju zimu“, “Daruj srcem, Damiru Bećirovskom“, „Naše malo, Ramzi Avdić, mnogo“ u u naselju „Vruja“, za raseljena lica, pod sloganom „Jasminu, s ljubavlju“ proslava dvanaestog rođendana Jasmina Bekteševića, korisnika Dnevnog centra „Lipa“, pod sloganom „Svim srcem, za Anđelu Petrović“ za oboljelu djevojčicu iz Herceg Novog.
Prvi su pritekli doniranjem osnovnih životnih namirnica u pomoć porodici Zaja Mujaja, čiju je kuću zahvatio požar, pod sloganom „Od srca“, a pod sloganom, „Svijete, najljepši ukras na planeti je dijete“ poklonili su paketiće djeci u JPU „Dječiji vrtić“
Realizovali su i humanitarna akcije: posjeta porodici Omera Markišića u Vojnom Selu, pod sloganom „Uljepšajte, im dan“, „Nijeste zaboravljeni“ za porodicu pokojnog Hajra Redžematovića, “Njihov osmijeh vrijedi više“, za djecu korisnike JU dom „Mladost“ u Bijeloj.
POZORIŠNE PREDSTAVE
Svestranost profesorice Đešević je bezgranična. Pripremila je sa učenicima više pozorišnih predstava: „Jesi li to doš'o da me vidiš“, „Bauk“, „Cigani“; „Sve će to narod pozlatiti“, „Hasanaginica“, „Ilijada“, „Gorski vijenac“, „Lelejska gora“, „Đe može jedna, može i dvije (Predstava je imala i humanitarni karakter za oboljelog Plavljsnina Emila Gutića).
Dva puta je sa đacima obilježila „Svjetski dan knjige i autorskih prava“ u Domu za kulturu u Plavu, pod sloganom „Knjiga je povezivanje u kojem se svi razumijemo“ Profesorica je uredila, lektorisala i uradila recenziju za zbirku pjesama „Između redova“, učenice Tee Selimaj, kao i njenu promociju u Plavu. Takođe je lektorisala je knjigu mr Halila Markišića „Kulturno nasljeđe plavsko-gusinjskog kraja“ (Cetinje, 2013. godine).
MEĐUOPŠTINSKA SARADNJA AKTIVA
Povodom „Svjetskog dana knjige i autorskih prava“ Senada Đešević je sa članovima literarne sekcije posjetila Gimnaziju „30. septembar“ u Rožajama gdje su se predstavili mladim literarnim stvaraocima članovima literarne sekcije iz navedene škole.
U Centru za učenje, organizovala je obilježavanje „Svjetskog dana medija“. Bila je koordinator i učesnik u volonterskoj akciji „Očistimo Crnu Goru za jedan dan“ u Gusinju, u kojoj je zajedno sa učenicima čistila i uređivala centar Gusinja. Kao saradnik „Doma za kulturu“ učestvovala je u pomaganju učenika − mladih glumaca u pripremanju i realizovanju pozorišnih predstava: „Kraljevski festival“, „Ramiza“ i „Žurka“.
Bila je i predsjednica žirija za literarni konkurs pod nazivom „Prokletije, eko brend“ raspisan u okviru projekta „Istražuj, čuvaj i doživi Prokletije“, te član žirija u Plavu na prvom literarnom konkursu organizovanom u Plavu, kao i predsjednca žirija na „Četvrtoj smotri recitatora“ u Petnjici.
Kao saradnik Nacionalnog parka „Prokletije“ postavila je sa učenicima putokaze u Grebajama, Vusanju, Dolji... Pripremila je čas posvećen zavičajnom piscu − pjesniku Huseinu Bašiću u Domu za kulturu. Ulagala je finansijska sredstva u kupovinu udžbenika i potrebnog pribora učenicima slabog imovinskog stanja, koji postižu znatne rezultate u školi, kao i u organizovanje i realizovanje pozorišnih predstava, ekskurzija edukativnog, kulturnog i obrazovnog karaktera, kao i studijsku posjetu učenika Herceg Novom.
Pod sloganom „Čitaj, da bi živio“ učestvovala je u poklanjanju knjiga, u „Klubu penzionera“.
Radove objavljuje u „Prosvjetnom radu“, „Lingvi Montenegrini“, u „Almanahu“, „Avliji“, „Kod“, “Bošnjačkim novinama“.
Predsjednik aktiva za maternji jezik 10 godina, rukovodilac literarne sekcije 18 godina, rukovodilac Kluba filantropa dvije godine, rukovodilac recitatorske sekcije 12 godina. Visoko je bodovana od strane stručnih nadzornika za rad u nastavi.
SERTIFIKATI
Veliku pažnju profesorica Đešević posvećuje stručnom usavršavanju, što potvrđuje sertifikati dobijeni na više seminara: ECDL Start Certifikate, unapređenje kompetencija nastavnika u srednjem opštem obrazovanju-korišćenje različitih resursa u nastavi, za profesore crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti, implementacija reforme u opštoj gimnaziji-dosadašnja iskustva, procjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi za profesore maternjeg jezika i književnosti, školski elektronski časopis u službi kreativnosti učenika, reduzetničko učenje-preduzetnička škola. programirana nastava, Kompetentencije nastavnika u reformisanoj gimnaziji, rnogorski jezik u nastavi, Uloga nastavnika u prevenciji i borbi protiv govora mržnje na internetu, Kooperativno učenje u nastavi, Vodič za čas odjeljenskog starješine.
ZAHVALNICE, PRIZNANJA
Za svoj rad Senada Đešević dobila je više priznanja: zahvalnice − od Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju za izuzetnu pomoć u prikupljanju informacija o usmenom književnome blagu plavsko-gusinjske oblasti (2016); za sudjelovanje u projektu „Vjekovi u objektivu“, Humanitarne organizacije „Njihov osmijeh vrijedi više“ (2017); od SMŠ „Bećo Bašić“ za svestrani doprinos kulturi, obrazovanjui edukaciji učenika kroz iskazivanje novih oblika kroz amaterski igrani film „Mi djeca sa stanice Zoo“ (2017); Dnevnog centra „Lipa“ za plemenitost iskazanu kroz doniranje i pomaganje rada Dnevnog centra (2016.) i JP Nacionalni parkovi Crne gore za organizaciju i dobrotvoran rad u Nacionalnom parku „Prokletije“ (2017).
Dobitnica je specijalne plakete časopisa „Komuna“ za očuvanje, valorizaciju i promociju kulturne baštine Crne Gore.
Lj. Vukoslavović
