Vannastavne aktivnosti u školama dio su kurikuluma koji ima za cilj da zadovolji raznovrsne potrebe i interese učenika, razvija njihove psihofizičke sposobnosti tako da oni stiču nova znanja, vještine i umijeća i stvaraju pretpostavke za kulturno življenje, cjeloživotno učenje i organizovano provođenje slobodnog vremena. Vannastavni rad ima vaspitnoobrazovnih uticaja na mladu ličnost, čime se stvaraju svi potrebni uslovi da se ona razvija kao otvorena, samostalna, kreativna i karakterna osoba i čini sponu između škole i života, obaveznih i neobaveznih sadržaja, čvrste i fleksibilne organizacije, zatvorenosti i otvorenosti nastavnog procesa, tradicionalne i moderne škole, konformističke i nekonformističke ličnosti učenika.
Gimnazija „30. septembar“ u Rožajama, kao i mnoge vaspitno-obrazovne ustanove u Crnoj Gori, njeguje ovaj vid obrazovanja i vaspitanja kroz rad sekcija i klubova. Profesorica maternjeg jezika Mirsada Šabotić kroz rad literarne, recitatorske i dramske sekcije, kao i kluba filantropa, unazad dvadeset godina daje veliki doprinos realizujući mnoge projekte bitne za razvoj ličnosti mladih ljudi.
Brojni angažmani dramske sekcije
Kroz rad dramske sekcije prošlo je na stotine učenika i realizovane su dvadeset i četiri pozorišne predstave, koje su su prikazivane po nekoliko puta na zahtjev građana. Članovi dramske sekcije predstavili su se publici u Podgorici, Kotoru, Petnjici. Saradnja sa lokalnom zajednicom jedan je od prioriteta ove sekcije. Profesorica Šabotić sa svojim učenicima uključuje u rad sekcije i djecu ometenu u razvoju iz NVO,,Pomozimo djeci ometenoj u razvoju“, sarađuje sa članovima ,,Udruženja paraplegičara“ i gradskim i seoskim vrtićima uključujući ih u rad sekcije kao glumce. Svojim aktivnostima, ova sekcija je razbila strah od javnosti kod djece sa posebnim potrebama, kroz manifestacije pod naslovima: „Mališanima s ljubavlju", „Humanošću protiv predrasuda", „Mi smo uz vas“ organizujući program, ali i predstavljajući se pozorišnim komadima poput „Medo Brundo“ „Ko je uzeo mandarine“, „Otvorite oči, srce i dušu“ i sl. Oprezno i stručno vođena, djeca sa invaliditetom izašla su s radošću na pozornicu i zahvaljujući profesorici i radu dramske sekcije osvojila prostor koji im pripada u našoj zajednici. Na taj način ova sekcija daje izuzetan doprinos inkluzivnom obrazovanju. Volontirajući, gimnazijalci su realizovali i humanitarne akcije pridodajući svojim aktivnostima i altruističke životne stavove, uključujući svoju nesebičnost, empatiju, naklonost i ljubav prema drugima. Vrijedno je spomenuti predstave „Fejsbuk“ i ,,Hasanaginica“, koje su prikazane pet puta i u dva navrata novac od prodatih karata poklonjen je oboljelima za liječenje u inostranstvu.
U toku su pripreme za pozorišno predstavljanje ove sekcije u Sarajevu na Međunarodnom festivalu kulture 2017.
Kulturna revolucija u gradu i šire
Literarna sekcija rožajskih gimnazijalaca napravila je kulturnu revoluciju u gradu i šire. Za nepunih deset godina objavljeno je četrnaest književnih djela, dva roman i dvanaest zbirki pjesama.
Brahim Kajević objavio je romane „Dobro došli u Kalvariju“ i „Djeca od plastike“. Haris Zekić je svoje učeničko stvaralaštvo zaokružio zbirkama pjesama „Jednoj Lejdi“, „Tako je govorio odabrani“ i „Sedam istina univerzuma“. Sead Šahman je napisao zbirke pjesama „Sve se okreće“ i „Ostvareni snovi“, a „Tajla Kurpejović“ je objavila zbirke pjesama „Plavi cvijet“ i „Palog anđela nema više“. „Ranjenih stih“ je zbirka pjesama koju je objavila Amra Tahirović, a „Trag u duši“ je pjesničko ostvarenje Arijalde Fejzić. „Pronađi sebe“ je zbirka koju je objavila Aldina Murić, a Amina Kuč je svojim prvijencem „Duša od stakla“ započela svoj književni rad kao srednjoškolka, da bi ove godine objavila i drugu zbirku pjesama.
Mnogi od ovih učenika sada studiraju ili su vrsni intelektualci i nijesu prestali sa pisanjem. Treći roman Brahima Kajevića uskoro izlazi iz štampe, Haris Zekić je već objavio četvrtu zbirku pjesama, Amra Tahirović kao student prava uživa u stihovima svoje druge zbirke pjesama „Susreti u bijelom“, a Sead Šahman je poznati kolumnista. Mladi literari, vođeni profesoricom Šabotić, dali su i daju veliki doprinos zajednici, ali i šire. Rezultati aktivnosti rada ove sekcije, pored objavljenih književnih radova, potvrđuju osvojene državne i međunarodne književne nagrade.
Posljednje dvije godine aktivisti ove sekcije osvojili su oko dvadesetak nagrada. Vrijedno je spomenuti treću nagradu koju je osvojila Amina Kuč na Sedmom međunarodnom festivalu poezije i priče na konkursu ''Joan Flora'', a ove godine je na istom konkursu dobila drugu nagradu. Zatim, ova učenica je na književnoj manifestaciji ,,Pjesnička riječ na izvoru Pive 2015“ zavrijedila nagradu za najelegičniju pjesmu. Takođe, dobitnica je druge nagrade na Nacionalnom takmičenju ,,Mladi eko-reporteri 2016“ za članak, koju je podijelila sa Dženanom Kajevićem. Na ovom konkursu, ranije, prvu nagradu za članak dobile su i Amra Šutković i Selvija Kuč. Na konkursu „Dani Vita Nikolića“ u Nikšiću 2016. Amina Kuč i Dženan Kajević nagrađeni su za poeziju. Na poetskom konkursu ,,Radule Željko Damjanović” u Plužinama Amina Kuč je zavrijedila prvu nagradu, a na XXIV poetskom konkursu ,,Desanka Maksimović“ u Valjevu njena neobjavljena zbirka pjesama, po odluci žirija, bila je prvonagrađena. Dženan Kajević je dobitnik „Šantićevog pera“ u Beogradu, a Elzana Seferović je bila trećenagrađena na Konkursu eko-reportera za fotografiju sa tekstom. Literarni radovi učenika ove sekcije zastupljeni su u mnogim antologijama i zbornicima u zemlji ali i regionu: ,,Stihom govorim 5”, Stihom govorim 5 +“, Međunarodni zbornici u izdanju ,,Stihom govorim“, Bijelo Polje, ,,KOD”, časopis za kulturu, književnost i nauku, Podgorica, „TU SU”, izbor iz mlađeg pjesništva Crne Gore, Podgorica, ,,Topla reč“, Australijsko udruženje pjesnika“, Čačak. Na literarnom konkursu u Beogradu zbirka učeničkih eseja, koju čine 13 radova na temu „Zašto(ne) gledati televiziju“, zavrijedila je pažnju žirija i nagrađena je „Šantićevim perom“ za mentorski rad, iskazan talenat i umjetničko dostignuće i dodijeljena je profesorici Mirsadi Šabotić, a iz zbirke su izdvojena tri rada učenika: Dženana Kajevića, Zijada Kurpejovića i Dženise Mujević, koja su štampana u zbirci učeničkih radova iz regiona pod nazivom „Gde je život“ u izdanju Srpske književne zadruge i OŠ „Aleksa Šantić“ u Beogradu.
Mladi literari Gimnazije ,,30.septembar“ učestvuju na pjesničkim susretima ,,Seošnica” i Književnim susretima „Miroslav Đurović” u svom gradu, kao i na pjesničkim susretima „Stihom govorim“ u Bijelom Polju, nastupali su i u Podgorici, Plavu i Petnjici, a svoj talenat predstavili su i publici van Crne Gore učestvovanjem na pjesničkim susretima u Novom Sadu, Čačku, Valjevu, Novom Pazaru, Prijepolju i Beogradu.
Tokom školske 2017/18. literarna sekcija će biti bogatija još za četiri zbirke pjesama koje će objaviti Kanita Šabotić, Mirza Hot i Amina Kuč.
Afirmacija recitatorskih i besjedničkih sposobnosti
Recitatorska sekcija promoviše preduzetničko učenje. Osim toga što njeni članovi učestvuju na manifestacijama u gradu i regionu, ova sekcija sarađuje i sa Centrom za kulturu Rožaje. Svoje recitatorske i besjedničke sposobnosti iskazuju kao recitatori na književnim večerima, promocijama, a često imaju i ulogu moderatora, pa su sa svojom pojavom na sceni, dikcijom, intonacijom i tonom primamljivi mnogim organizatorima manifestacija. Vrijedno je spomenuti njihove aktivnosti prilikom obilježavanja Svjetskog dana jezika, Svjetskog dana poezije, Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, Međunarodnog dana carine i sl. Članovi ove sekcije učestvuju na državnim takmičenjima i već su, zahvaljujući svojim sposobnostima, dobijali nagrade. Najčešće nastupaju u saradnji sa literarnom i dramskom sekcijom, kao i klubom filantropa. Angažovani su i van svoje škole i grada. Kanita Šabotić volontira kao novinarka za Radio Crne Gore, a takođe vodi stranicu „Poetika zemlje“ – Moja Crna Gora, u saradnji sa knjižarom ,,Karver“ iz Podgorice.
Prepoznatljive aktivnosti Kluba filantropa
Klub filantropa Gimnazije ,,30. septembar“ prepoznatljiv je u gradu po svojim aktivnostima. Dosad su realizovali dvadesetak aktivnosti kojima daju aktivan napor da se promoviše ljudska dobrobit. Organizatori su mnogih humanitarnih akcija. Najsvježije aktivnosti odnose se na prikupljanje igračaka za vrtiće u seoskim područjima, zatim, organizovali su veče poezije i plesa u Udruženju penzionera Rožaje, veče poezije u ,,Udruženju paraplegičara“ Rožaje, Dan djeteta u „ELKOS-u“, manifestaciju „Knjiga za druga humana je pruga“, Dan carine“ na granici Dračenovac i sl. Sarađuju sa NVO ,,Pomozimo djeci ometenoj u razvoju“. Trenutno, u saradnji sa literarnom sekcijom, rade na knjizi penzionera Selima Zejnelagića, čija se publikacija očekuje krajem godine.
Prof. Mirsada Šabotić: Humanizovanje i doprinos čovjekoljublju
Na naše pitanje profesorici Šabotić o tome koji su joj ciljevi i očekivanja u radu ovih sekcija, ona je odgovorila:
,,Prije svega, sklanjam djecu sa ulice, iz zagušljivih kafića i udaljavam ih od poroka, zatim, širim interese učenika za materinji jezik i književnost. Učenici razvijaju kreativnosti, jačaju samopouzdanje, promovišu saradnički odnos u grupi, otkrivaju svoje spisateljske sposobnosti. Razvijaju sposobnosti verbalnog i neverbalnog izražavanja, usvajaju scenski govor i pokrete. Usvajaju osnovna ponašanja na dramskim predstavama. Navikavaju se na posjećivanje dramskih komada. Razvijaju kreativnost i slobodu u scenskom izrazu. Savladavaju vještine lijepog, izražajnog, preciznog i tačnog izgovora riječi. Oslobađaju se od straha kada je javni nastup u pitanju. Takođe, razvijaju preduzetnički duh, samoinicijativnost, humanizuju se i doprinose čovjekoljublju. Jednostavno, napreduju u svim segmentima. Očekujem što bolje rezultate i uspjeh učenika u redovnoj nastavi, na takmičenjima i na eksternoj maturi, a ta moja očekivanja su i dosad bila potvrđena, jer moji učenici na eksternoj maturi pokazuju odlične rezultate, a tu su nagrade kao i dostignuća i postignuća različitog sadržaja“.
N. N.
