Vuk Tešović nije odličan, već talenat u svimpredmetima. Svako pitanje u takvoj situaciji gotovo daje izlišno. Ipak, krenuli smo.
- Odakle toliko energije da brilјiraš u svemu čega sedotakneš?
*Vjerujem da ne postoji čovjek koji se interusuje zasamo jednu oblast, a naročito ne dijete. U našoj prirodije da nas interesuju najrazličitije stvari. Rad u oblastima koje me interesuju više daje energiju negošto je oduzima. Ali, nikada me jedna tema ne zadržavadugo, tako da se zamorim ukoliko se uvijek ne bavimnečim novim.
Uspjesi, uspjesi...
Imao sam uspjeha na takmičenjima iz mnogih predmeta(11. mjesto iz matematike na državnom takmičenju, 5. na ovogodišnjem takmičenju iz biologije, dobarplasman na takmičenju iz Istorije u školskom timu, kao i pobjeda na nekoliko literarnih konkursa, od kojihsu najznačajniji: 1. mjesto na konkursu "Deset godina, deset koraka" i 2. na konkursu "Radule ŽelјkoDamjanović"). Ipak, ako bi morao da biram, izabraobih jezik i književnost.
- Kako dolaziš do knjiga, šta najviše voliš da čitaš? Koje najviše uticao na tvoju posvećenost književnosti ijeziku?
* Imam veliki izbor knjiga kod kuće, a čitam različitevrste knjiga, uglavnom naših i ruskih pisaca. Na mojuposvećenost jeziku uticala je prvenstveno moja majka, koja mi je čitala dok sam bio mlađi, a potom me jedodatno podsticala nastavnica Vera Mićunović koja mije danas podrška i vjeruje u moj uspjeh.
- Koliko u Nikšiću imaš prilike da slušaš ozbilјnu, ilimožda neku drugu vrstu muzike, da posjećuješkoncerte?
*Održavaju se mnogi koncerti u muzičkoj školi i upozorištu, i mislim da je Nikšić veoma zadovolјavajućipo tom pitanju. Ja sam član Nikšićkog gradskogorkestra, tako da sam, zapravo, i izvođač.
- Profesori, nastava, školski ambijent – koliko si njimazadovolјan, da li bi nešto mijenjao?
*Na profesore se ne bih mogao žaliti, imamorazumijevanje i podršku u svakom trenutku. Nastava seodvija po planu, a program bi se, ipak, mogao malokorigovati. Ponosan sam na moju školu i mogućnustikoje mi je pružila, i koje i dalјe pruža. Naročituzahvalnost za svoje uspjehe dugujem učitelјici NikiciGutović.
Neistraženo more podataka
- Internet i mnoge društvene mreže –u čemu je njihovanajveća korist? A, šteta?
*Podržavam korišćenje interneta, ali ako je racionalno iukoliko ima svrhu. Internet je neistraženo morepodataka, i onih jako korisnih i onih beskorisnih ali, svakako, lako dostupnih. Svako ko to želi ( naročito uzznanje engleskog jezika ) može da sazna mnogo, odistorije i književnosti do programskih jezika.... Internetmože biti i opasan, ili se može koristiti za besmislemotraćenje vremena, kome se često ne možemo oduprijeti, ali ga bar treba kontrolisati.
- Tvoj budući poziv – šta bi to moglo da bude?
*Imam mnogo različitih budućih profesija na umu, alidajem prednost prirodnim naukama. Možda medicina?
- Šta te najviše veseli, a šta plaši? Jer, život je, pogotovo poslјednjnih decenija, previše dinamičan iizazovan, ali i opasan i neizvjestan iz mnogih razloga.
*Ono što me veseli – to je ubrzan razvoj nauke itehnologije, ali je to istovremeno i moj strah. Nestabilna i neizvjesna pozicija budućeg zanimanjatakođe me dovodi u dilemu. Prebrz napredakčovječanstva je teško kontrolisati, i on može štetitiprirodi, kao i samom čovjeku. Tehnologija i naučnaznanja su naša bogatstva, ali mogu učiniti da lјudi ilјudski rad izgube na vrijednosti, zbog pojavesuperiornijih mašina, mada je to, vjerovatno, budućnostkoju će modelovati buduće generacije.
U razgovoru sa Vukom Tešovićem, namjerno smoostavili za kraj jednu veoma značajnu temu kojom seon, strogo naučno pozabavio. Tema koja vrhuni svanjegova dosadašnja interesovanja, a to je pojam pravdei njeno ostvarenje u kontekstu prava i pravnih nauka. Teško je povjerovati da jedan petnaestogodišnjak naovako sofisticiran način zalazi u veoma složenuteorijsku problematiku, ali i praksu. A da je ipakmoguće – potvrđuje Vukov rad kojeg je on naslovio„Čovjek i pravo (Analiza pojma pravde)“.
Interesovalo nas je šta ga je najviše podstaklo da piše otoj temi i u čemu vidi njenu najveću važnost. Evo, štanam je odgovorio:
*Počeo sam da istražujem društvene nauke prijeotprilike dvije godine, nakon nekoliko tekstova kojesam pročitao na inetrnetu. Potom je uslijedilo kratkosamostalno istraživanje, ali sam se u to vrijemepribližno jednako interesovao za sve prirodne nauke, pa i za književnost, a socialne nauke su bile novost. Kadasam prije oko godinu dana dobio kritiku svjetskeekonomije "Kapital", Karla Marksa, u kojoj je iznijetojedno sjajno ideološko vidjenje jednakog društva poekonomskom potencijalu, krenulo je i moje većeinteresovanje za socialne nauke. Istraživao sam ih krozistorijske ideologije i posmatranja. Polako sam počeograditi sopstveno mišljenje i pogled na to, jer, kao štosam rekao u tom kratkom djelu, svako ima svojusopstvenu realnost na koje su uticale okolnosti u njegovom životu. Po mojoj logici, pravo i ekonomija sudva najveća stuba svakog društva, veoma uskopovezana među sobom, koja sam uporedo istraživao. To je bio momenat, prije nešto više od pola godine, kada sam odlučio da napišem sopstvenu kratkuanalizu, i da primarna tema bude pravo. Na početkusam pisao za sebe samog, bez previše entuzijazma, alisam kasnije uvidio da tekst nije bez značaja i da je ponudio neke odgovore, te sam ga uredio da budedopadljiv na popularan način. I odlučio sam da,ukoliko budem u mogućnosti da ga javno prezentujem, to i učinim.
Jovanka Vukanović
