Crnogorski paviljon na 57. Venecijanskom bijenalu umjetnosti, na kojem je predstavljen projekat Čovjek Human Uomo Ivane Radovanović i Adina Rastodera, otvoren je u prostoru Palazzo Malipiero u Veneciji.
Paviljon je otvorio mr Janko Ljumović, crnogorski ministar kulture. Na otvaranju su govorile i istoričarke umjetnosti Žana Filipović i Ljiljana Zeković.
Ministar Ljumović je u svom obraćanju istakao da: „Venecijansko bijenale fascinantno i uzbudljivo dinamizira razvoj crnogorske umjetničke scene, koja zahvaljujući međunarodnoj vidljivosti iznova dobija novu energiju i, konačno, svoj puni smisao, jer je i za umjetnost i za život od presudnog značaja otvorenost, kreativnost i inovativnost.“
Ministar je rekao i da je crnogorski paviljon u prethodnim godinama, zahvaljujući istaknutim umjetnicima koji su predstavljali Crnu Goru, postao prepoznatljiv po izložbama koje idu u korak sa najaktuelnijim dometima svjetskog savremenog izraza.
„Radovi Ivane Radovanović i Adina Rastodera, u zajedničkom konceptu ambelamtično svedenog naziva 'Čovjek – Uomo – Human', jesu antropološka traganja koja sežu i do bitnih ontoloških pitanja, a koja je stvarnost aktuelizovala novoepohalnim neuralgijama, sve vidljivijim u odnosu između pojedinca i svijeta. Otuđenje, apsurdnost, grotesknost jesu dominantni motivi koji u ovim radovima zazivaju zapitanost nad onim što je danas postalo tako prisutno, a što nam je četrdesetih godina prošlog vijeka nagovijestio veliki Muzilov roman 'Čovjek bez svojstava'. Slobodno možemo reći da su radovi Radovanovićeve i Rastodera promišljene umjetničke varijacije upravo na tu humanu bezsvojstvenost, što ove radove čini svojevrsnim umjetničkim upozorenjem koje na vrlo efektan način korespondira sa sloganom Bijenala, to jest sa aktuelizovanjem pitanja života u umjetnosti“ dodao je Ministar.
Istoričarka umjenosti i kuratorka ovogodišnjeg paviljona Žana Filipović je rekla: „Smisao umjetnosti u našoj stvarnosti izrasta na potrebi da umjetnost kao najviši oblik ljudske duhovnosti ponovo zauzme mjesto koje joj po svojim estetskim i kulturološkim vrijednostima pripada.Tema ovogodišnjeg Bijenala 'Viva Arte Viva' upravo je poziv za obnavljanjem žive vjere i misije u umjetnost, koja je u evropskoj civilizaciji živjela od antičkih vremena do danas.Umjetnost je spona među narodima i kulturama, temelj za komunikaciju, zasnovana na razmjeni različitih umjetničkih dostignuća, koncepcija i shvatanja. I crnogorski umjetnički doprinos ovogodišnjem Bijenalu oslonjen je na koncept prema kome umjetnost postaje savjest vremena i čin visoke odgovornosti. Umjetnost je veza sa prošlošću, sud, stav o sadašnjosti i vizija budućnosti. Upravo na toj relaciji, iskazujući svoj stav o sadašnjosti i budućnosti, jesu umjetnički projekti darovitih crnogorskih umjetnika mlađe generacije Ivane Radovanović i Adina Rastodera. Dominantna ideja u radovima ovih umjetnika jeste ČOVJEK u različitim pozicijama i preispitivanjima zagonetke života.“
O radovima Ivane Radovanović i Adina Rastodera govorila je i istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković: „Polazeći od teme ovogodišnjeg Bijenala Viva Arte Viva ona je odabrala radove eminetnih predstavnika savremene crnogorske likovne scene koju danas definišu spontanost i improvizacija u stvaralačkom procesu, dominacija podsvjesnog, ali i intelektualna meditacija nad djelom, a sve u kontekstu stava da je 'svaki iracionalizam obitavanje racionalizma i njegova apstraktna dopuna...' Kao umjetnici koje karakterišu različite likovne poetike i kognitivno-kreativne reference, Ivana Radovanović i Adin Rastoder u Paviljnu Crne Gore, Palati Malipjero, predstavljaju se odvojenim projektima koje u širem kontekstu povezuje moto crnogorske izložbe Čovjek.“
„Prezentacijama mladih i talentovanih umjetnika Ivane Radovanović i Adina Rastodera dostojno je predstaviljena crnogorska umjetnička scena na 57. Venecijanskom bijenalu, a slogan Viva Arte Viva zapravo izražava suštinu njihovog stvaralačkog kreda koje se zasniva na životnoj esenciji umjetnosti i njenoj humanoj dimenziji sagledanoj kroz prizmu Čovjeka,” zaključila je Zeković.
Kuratorka paviljona Crne Gore na 57. Bijenalu je Žana Filipović, istoričarka umjetnosti, a komesar mr Nenad Šoškić, profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju i direktor Centra savremene umjetnosti Crne Gore. Ministarstvo kulture je pokrovitelj crnogorskog učešća na ovoj prestižnoj smotri savremene umjetnosti, a Centar savremene umjetnosti Crne Gore je organizator i izvršni producent.
Ovogodišnje, 57. izdanje Bijenala umjetnosti trajaće do 26. novembra.