Zavod za školstvo organizovao je Naučno-tehnološkom parku u Podgorici konferenciju „Obrazovanje za održivi razvoj“ sa ciljem da se kroz razmjenu ideja, iskustava i primjera dobre prakse doprinese unapređenju obrazovanja u obrazovno-vaspitnim ustanovama širom Crne Gore, sa posebnim fokusom na principe održivog razvoja i jačanja svijesti o zaštiti životne sredine, saopšteno je iz te obrazovne institucije.
„Zavod za školstvo kontinuirano radi na unapređenju obrazovanja za održivi razvoj, prepoznajući njegovu ključnu ulogu u oblikovanju odgovornih i svjesnih građana budućnosti. Zavod je razvio brojne programe i vodiče za nastavnike i nastavnice, organizovao obuke, okrugle stolove, kao i brojne druge oblike stručnog usavršavanja. Radi dodatnog unapređenja prakse realizujemo i međunarodne programe, poput međunarodnog programa Eko-škole, a u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija implementiramo Globe program i Program za globalno obrazovanje“, kazala je, otvarajući ovaj skup, pomoćnica direktorice Zavoda za školstvo Crne Gore Nataša Gazivoda.
Ona je navela da Zavod ima kvalitetnu saradnju i sa brojnim institucijama i nevladinim organizacijama sa kojima realizuju veliki broj značajnih inicijativa.
„Ova konferencija je prilika da podijelimo iskustva i primjere dobre prakse sa predstavnicima institucija, školama, nastavnicima i sa našim dragim učenicama i učenicima. Vaše prisustvo danas potvrđuje ozbiljnost i posvećenost kojom se pristupa obrazovanju za održivi razvoj u našim školama. Istovremeno, ono za nas predstavlja jednu veliku obavezu da istrajemo na ovom putu razvijajući generacije koje će biti svjesne izazova savremenog društva i spremne da odgovorno djeluju“, istakla je Gazivoda.
OSNAŽIVANJU MLADIH ZA IZAZOVE BUDUĆNOSTI
Generalni direktor za međunarodnu saradnju, evropske integracije i EU fondove u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Marko Vukašinović naglasio je da je obrazovanje za održivi razvoj jedan od ključnih stubova budućnosti Crne Gore, ali i evropske zajednice.
„U vremenu kada se suočavamo sa izazovima kao što su klimatske promjene, ekološka degradacija i društveno-ekonomska transformacija, obrazovanje mora biti pokretač promjena i garant održivog razvoja. Strategija reforme obrazovanja 2025‒2035. koju je Vlada usvojila prošle nedjelje kao jedan od ciljeva definiše osiguravanje kvalitetnog, dostupnog i pravednog obrazovanja koje podstiče integralni razvoj djece i mladih, obrazovanja koje je otporno na izazove i rizike. Smatram da je na ovaj način postavljeno snažno uporište u obrazovanju za bavljenje izazovima koji su povezani sa životnom sredinom i održivim razvojem, te da ćemo doprinijeti ne samo unapređenju kvaliteta obrazovanja, već i osnaživanju mladih u Crno Gori da aktivno učestvuju u ublažavanju klimatskih promjena i društvo učine otpornijim na eksterne klimatske rizike“, poručio je on.
„Obrazovanje za održivi razvoj integrisali smo kroz obavezne predmetne programe, izborne programe i kroz slobodne i izborne sadržaje na nivou škole. Glavnu prekretnicu u sprovođenja obrazovanja za održivi razvoj predstavlja 2012. jer su tad ispoštovani svi principi i sva strateška dokumenta koja Evropska komisija danas donosi. Već 2012. imali smo međupredmetne teme u svim nivoima obrazovanja, od predškolskog do univerzitetskog obrazovanja koje su i dalje su relevantne. To su sve oblasti i pitanja sa kojima se svaki pojedinac danas suočava, te su veći izazovi danas nego što su bili 2012. godine. Program obuke je prošlo više od 40 posto ukupnog broja nastavnika i nastavnica tokom prethodnih 20 godina, a razvijen je veliki broj nastavnih materijala kako za djecu tako i za nastavnike i nastavnice“, kazala je ona.
Kako je ukazano, Zavod za školstvo je posebnu zahvalnost uputio Fondaciji „Čini dobro“, CEDIS-u, kao i Njemačkom društvu za međunarodnu saradnju (GIZ) koji su prepoznali značaj obrazovanja za održivi razvoj i pružili snažnu podršku Zavodu za školstvo i obrazovno-vaspitnim ustanovama u sprovođenju programa.
U ime Fondacije „Čini dobro“ prisutnima se obratila direktorica Marija Manja Jovović koja je predstavila brojne projekte koje su sproveli na ovu temu.
„Tokom prethodne tri godine, koliko Fondacija „Čini dobro“ postoji, organizovali smo osam projekata koje smo osmislili za obrazovno-vaspitne ustanove i podržali sedam projekata vezanih za obrazovanje za održivi razvoj. Progami koje smo osmislili su: takmičenja ʼČini dobro – sačuvaj energijuʼ, ʼČini dobro – budi heroj za planetuʼ, te projekti ʼEko avanturaʼ, ʼČini dobro – recikliraj I i IIʼ, ʼČini dobro – zasadi drvoʼ, ʼEko Art Labʼ, ʼBudi dobro – čini dobroʼ i ʼČini dobro – recikliraj i kompostirajʼ. Ovogodišnjim planom predvidjeli smo i projekte ʼZeleni otisakʼ, ʼEko bontonʼ, ʼEko avantura Juniorʼ, ʼLov na blagoʼ i takmičenje ʼBudi heroj za planetuʼ“ navela je Jovović.
„REALIZOVANE AKTIVNOSTI I PROGRAMERSKI IZAZOVI“
U okviru panel diskusije „Realizovane aktivnosti i programerski izazovi“, koja je uslijedila, predstavnici obrazovno-vaspitnih ustanova predstavili su svoje projekte.
Način na koji su program Eko-škole prilagodili svom sistemu rada u JPU „Đina Vrbica“ prezentovala je Nataša Jovićević, koordinatorka tog programa u ovoj ustanovi.
„Kad postoje volja i želja, te ideja koja je potpuno jasna svima, još kad potekne od djece, moguće je sve realizovati. Najveću izazov nam je predstavljao manjak novca. Ipak, saradnja sa svim institucijama sa kojima smo uspostavili kontakt je bila izvrsna. Sve edukacije koje smo sproveli bile su veoma uspješne. Djeca su to prihvatila dobro, a stečeno znanje su primjenjivali i kasnije. Stečenu ekološku svijest prenose sa sobom kada započnu školovanje“, kazala je ona.
Direktorica OŠ „Mirko Srzentić“ u Petrovcu Ivana Kurtović istakla je da su svi u školi bili saglasni da se posvete ekološkim aktivnostima i postanu Eko-škola.
„Odlučili smo da to ne bude usmjereno samo na nastavnike biologije, hemije i učitelje i učiteljice, kojima po prirodi stvari to pripada, već da se cijela škola opredijeli za jednu takvu aktivnost“, rekla je ona.
Direktorica Srednje ekonomske škole „Mirko Vešović“ u Podgorici Dijana Vujačić ukazala je da su prošle godine dobili projekat Regionalnog Challenge Fonda (RCF) vrijedan pola miliona eura koji se zasnivao na obrazovanju za održivi razvoj.
„Jedna od smjernica koja je bila dio ovog programa je da mi kao škola ponudimo da edukujemo zanimanje održivog razvoja u oblasti bankarstva, računovodstva, osiguranja, gdje se koriste ogromni resursi i gdje se baca ogroman novac. Dobili smo značajna finansijska sredstva koja su za nas toliko bitna. Svima preporučujem da da učestvuju u projektu Eko-škole, te da sigurno postoji prostor za unapređenje“, istakla je ona.
URUČENI SERTIFIKATI ŠKOLAMA, NASTAVNICIMA I UČENICIMA
U posljednjem segmentu konferencije uručeni su posebni sertifikati školama, nastavnicima i učenicima koji su postigli izuzetne rezultate u okviru konkursa „Mladi eko-reporteri“, kao i tokom Nedjelje globalnog obrazovanja.
Nacionalni operater Fondacije za ekološku edukaciju (FEE) Saša Karajović istakao je tom prilikom zadovoljstvo što je očuvana tradicija da se u periodu kada se obilježava Dan planete Zemlje organizuje svečano proglašenje najboljih mladih eko-reportera za tekuću godinu.
On je podsjetio da je program Mladi eko-reporteri pokrenut u Luksemburgu 1994. godine pod pokroviteljstvom Fondacije za ekološku edukaciju. Danas angažuje oko pola miliona mladih eko-reportera u preko 40 zemalja svijeta, a značajan dio tog broja je iz Crne Gore.
Inače, na 18. konkurs „Mladi eko reporter“ do 1. marta ove godine stiglo je 290 radova 316 učenika i učenica iz 14 srednjih i 30 osnovnih škola, a u pripremi je pomagalo 58 profesora mentora. Nagrade su dodijeljene onima koje je stručni žiri odabrao kao najbolje.
Sertifikati su uručeni i ustanova i organizacijama, učesnicama kampanje Nedjelja globalnog obrazovanja za 2024. godinu koja je prošle godine održana u sedmici od 18. do 24. novembra.
„Ovo je prilika da iskažemo zahvalnost i priznanje koordinatorima i učesnicima za sav uloženi trud i posvećenost tokom sprovođenja ove inicijative značajne zbog toga što ima za cilj da podstakne razmišljanje o globalnoj međuzavisnosti i kolektivnoj odgovornosti, prepozna vrijednosti različitih kulturnih perspektiva i komplementarnosti lokalnog i globalnog konteksta, kao i da pozove kreatore politika, edukatore, učenike i učenice, mlade i omladinske organizacije i udruženja da promovišu globalno obrazovanje kao način umrežavanja ljudi i njegovanja inkluzivnosti“ , saopštila je koordinatorka programa Nedjelja globalnog obrazovanja Milena Roganović.
Za Nedjelju globalnog obrazovanja u Crnoj Gori prijavile su se 43 ustanove koje su bile nosioci aktivnosti. Realizovana je 91 pojedinačna aktivnost na nivou škole i lokalne zajednice sa preko 2.500 učesnika i učesnica i ciljnih grupa.
Lj. V.
FOTO: Zavod za školstvo
