Studenti prvog studijskog programa na engleskom jeziku MONTEB - Academic Program in Business and Economics, Ekonomskog fakulteta intervjuisali su rektora Univerziteta Crne Gore (UCG) prof. dr Vladimira Božovića, što im je bio dio zadatka u okviru predmeta Menadžment.
Zadatak studenata bio je da intervjuišu lidere javnih i privatnih institucija o njihovom iskustvu u upravljanju, a potom da svoja zapažanja i zaključke kroz prezentacije podijele s kolegama iz grupe. Rektora su na engleskom jeziku intervjuisali studenti: Alara Sevim Gokdag (Alara Sevim Gökdağ) iz Turske, Valerija Jumatova (Valeriя Юmatova) iz Rusije, Nikola Nenadović i Milica Marić, iz Crne Gore. Intervju je objavljen na sajtu UCG i prenosimo ga u cjelini.
Šta je Univerzitet Crne Gore postigao u posljednje tri godine?
Uložili smo mnogo truda u tom periodu, i to je prva stvar koju bih želio naglasiti. Posebno smo se potrudili da rekonstruišemo naše objekte i unaprijedimo infrastrukturu. Kao što možda znate, od osnivanja Univerziteta 1974. godine, mnogi naši objekti nisu bili obnavljani, što je uticalo na njihovu funkcionalnost. Danas imamo mnogo bolje uslove za rad i studiranje.
Prilikom dolaska na ovu poziciju, prva stvar koju sam primijetio bila je potreba za infrastrukturnim unapređenjima. Konkretno, u glavnom kampusu Univerziteta Crne Gore u Podgorici, stanje sada i prije tri godine je neuporedivo. Uspjeli smo realizovati nekoliko ključnih projekata, od kojih bih posebno istakao izgradnju univerzitetskog parka. Od zgrade tehničkih fakulteta do studentskih domova, uredili smo skoro 30.000 kvadratnih metara zelenih površina. Da, skoro 30.000! To je prostor koji sada izgleda i funkcioniše praktično kao mali grad, osmišljen za potrebe naših studenata i zaposlenih.
Da li država obezbjeđuje adekvatne uslove za razvoj Univerziteta Crne Gore?
Da, država obezbjeđuje adekvatne uslove. Svi ste ekonomisti, zar ne? Naravno, kada govorimo o obezbjeđivanju sredstava, uvijek govorimo o budžetu. Mi smo jedini državni univerzitet i gotovo u potpunosti finansirani od strane države. Dakle, sav novac koji koristimo dolazi, u osnovi, iz državnog budžeta. Istina, Univerzitet ima i druge aktivnosti na tržištu, ali njihov obim je zanemarljiv u poređenju s budžetom koji dobijamo od države. U 2020. godini imali smo jedan budžet, a danas možemo reći da je došlo do značajnog povećanja. Međutim, ako pogledamo strukturu tog budžeta, 2021. godine čak 99% sredstava bilo je namijenjeno za plate, što nam je ostavljalo vrlo malo prostora za bilo šta drugo. To je bio ozbiljan problem. Danas je situacija bolja. Iako još uvijek nije idealna, sada imamo nešto više prostora – recimo oko 10% budžeta – koji možemo koristiti za druge potrebe. To je značajan napredak i daje nam više mogućnosti za razvoj.
Koji su vaši ciljevi za budućnost?
To je ključno pitanje. Rado bih podijelio nešto što sam već na neki način objavio. Trudiću se da unaprijedim naučnu produkciju Univerziteta, što smatram svojim primarnim ciljem u ovom drugom mandatu. Tokom prvog mandata, fokus je bio uglavnom na izgradnji i rekonstrukciji Univerziteta, prije svega u arhitektonskom smislu. U ovom drugom mandatu, planiram staviti akcenat na naučnu produkciju, što je izazovan, ali neophodan zadatak. S obzirom na relativno mali broj naučnika – oko 450 – i imajući u vidu rezultate koje smo već postigli, jasno je da imamo značajan potencijal. Uprkos ograničenjima, naši naučnici ostvaruju vrijedna naučna dostignuća koja nas svrstavaju među prepoznatljive institucije u regionu, Evropi, pa i svijetu.
Kako Univerzitet osigurava da se njegova misija i vizija usklade sa akademskim i operativnim strategijama?
Kao Univerzitet, težimo logičnom i promišljenom pristupu. Nastojimo da budemo praktično orijentisani, s fokusom na životne vrijednosti, pri čemu posebnu pažnju posvećujemo potrebama i dobrobiti naših studenata.
Ovaj intervju je dio našeg zadatka iz predmeta Menadžment na studijskom programu MONTEB. Zato bismo voljeli da podijelite s nama nekoliko savjeta koje možete pružiti kao rektor Univerziteta. Koji stil upravljanja primjenjujete i kako ga prilagođavate specifičnim izazovima na Univerzitetu?
To je vrlo kompleksno i zaista dobro pitanje. Vidite, nisam imao prethodno upravljačko iskustvo prije nego što sam preuzeo ovu funkciju, ali mogu reći da sam bio dobro pripremljen. Kroz iskustvo sam shvatio da je najvažnije ostati praktičan, čak i kada se pristup može činiti pomalo nespecifičnim ili neformalnim. Na kraju, takav pristup se često pokaže kao efikasan.
S obzirom na brojne zadatke s kojima se svakodnevno suočavamo, često dolazimo do tačke kada naš um postane preopterećen i prestane prihvatati nove informacije ili signale iz spoljnog svijeta. Ključno je prevazići takve trenutke jakom koncentracijom i usmjeravanjem misli na konkretan problem. Moj stil upravljanja temelji se na dva osnovna principa – slušanje i saosjećanje. Vjerujem da su upravo ti principi ključni za uspješno liderstvo i rješavanje izazova s kojima se suočavamo.
Kako mjerite uspjeh programa ili fakulteta, kao i bilo koje ideje koje implementirate na univerzitetu. Kako procjenjujete da li je plan uspješno realizovan? Postoje li specifični kriterijumi na koje obraćate pažnju?
Recimo, nedavno smo koristili opšti izvještaj o naučnoj aktivnosti, što je nešto što ranije nismo imali. Šta smo uradili? Veoma jednostavno – tražili smo od svih organizacionih jedinica Univerziteta da dokumentuju naučne rezultate ostvarene tokom prethodne godine. Univerzitet trenutno ima 23 organizacione jedinice, uključujući 19 fakulteta i četiri istraživačka instituta. Od svake jedinice smo zahtijevali osnovne informacije u standardizovanom formatu, gdje su navedeni svi naučni rezultati iz prethodne godine. Na ovaj način omogućili smo neku vrstu samoprocjene njihovih rezultata, dok su ti podaci istovremeno postali dostupni nama, kako bismo imali jasniju sliku o postignućima na nivou Univerziteta. To je jedan od pristupa. Drugi plan koji razmatramo odnosi se na organizaciju nastavnog procesa. Primijetili smo, posebno nakon pandemije koronavirusa, da je potrebno dodatno unaprijediti organizaciju nastave, kako bismo nastavili pružati visok nivo kvaliteta obrazovanja. Evo uređene verzije sa jasnijim izrazima i boljim tokom:
Možete li podijeliti vaše lično iskustvo s Univerzitetom? Takođe, možete li podijeliti motivacione strategije koje koristite za motivisanje osoblja, profesora i studenata, a koje su se pokazale uspješnim?
Što se tiče motivacionih strategija, da budem iskren, nisam pronašao univerzalnu strategiju koja bi odgovarala svima. Kao što sam već spomenuo, nisam imao upravljačko iskustvo prije nego što sam preuzeo ovu poziciju, pa sam tokom vremena učio i razvijao svoj pristup. Što se tiče mog ličnog iskustva, trudim se da kroz vlastiti primjer prenesem energiju i entuzijazam usmjerene ka zajedničkom dobru. Nije mi cilj da promovišem svoj pristup kao univerzalan, ali, na primjer, kada radimo na nekom infrastrukturnom projektu, bilo na kampusu ili na nekoj drugoj lokaciji, lično sam uključen gotovo svakodnevno. Vjerujem da takva posvećenost može inspirisati i motivisati druge.
Dakle, lično učestvujete u svakom dijelu procesa?
Apsolutno. Ako neko planira da započne građevinske radove na svojim kućama ili gradi nove objekte, slobodno me mogu pozvati jer sam stekao mnogo iskustva u posljednje tri godine. Mogu to prilično brzo organizovati.
Praktično ste uključeni u svaki aspekt procesa i posvećeni ste svakom detalju?
Da, praktično u sve. To omogućava osoblju da me lako kontaktira i sarađuje sa mnom. Uvijek sam dostupan, i moja vrata su uvijek otvorena.
Možete li podijeliti primjer neke inicijative koja je bila vaša lična ideja, a koja je već implementirana na Univerzitetu i pokazala se uspješnom?
Pokušavam da ne govorim previše o infrastrukturi jer sam već to često spominjao. Ipak, postoji jedna inicijativa koju sam podijelio sa studentima, kroz saradnju sa Studentskim parlamentom Univerziteta Crne Gore, a zove se Drvo znanja. Ideja je bila ovakva: nakon što student završi studije, njegov zadatak je da posadi jedno drvo. Napravili smo aplikaciju, dostupnu na iOS i Android platformama, pomoću koje bi to drvo bilo geolocirano. Drvo bi na neki način bilo lično povezano s tim studentom, što bi stvorilo osjećaj odgovornosti i povezanosti s Univerzitetom. Kao studenti prve godine možda još niste čuli za to.
Dakle, govorimo o stvarnom drvetu, ne virtuelnom?
Tako je, pravo drvo. Već imamo mnogo posađenih stabala širom kampusa, koja su studenti zasadili. To je lijepa i korisna inicijativa jer doprinosi razvijanju ekološke svijesti među studentima. Ovo je prvi primjer koji mi pada na pamet. Sigurno ćete i vi učestvovati u ovoj aktivnosti kada završite svoje studentske obaveze. Prednost ove inicijative je što možete sami odabrati mjesto sadnje – bilo da je to vaše dvorište, dozvoljena lokacija na javnim površinama ili u vašem selu – gdje god želite. Jedini korak nakon sadnje jeste da povežete to drvo sa aplikacijom.
Ko je radio na razvoju aplikacije? Studenti ili stručnjaci?
Aplikaciju su, koliko mi je poznato, izradili naši bivši studenti koji sada rade u određenim kompanijama. Vjerujem da su to bili studenti Prirodno-matematičkog fakulteta.
Prilagođavanje globalnim izazovima kroz digitalizaciju i interdisciplinarnost
Kako se Univerzitet prilagođava promjenama u globalnom obrazovanju, poput digitalizacije i interdisciplinarnih studija?
Pomenuli ste interdisciplinarne studije. Nedavno smo osnovali novi Institut za multidisciplinarne i interdisciplinarne studije. To je vrlo interesantan institut koji na neki način povezuje sve nauke. Očekujem da će upravo taj institut postati glavna snaga naučnog razvoja Univerziteta. Što se tiče prilagođavanja promjenama na globalnom univerzitetskom tržištu, Univerzitet preduzima niz aktivnosti kako bi ostao u korak sa savremenim trendovima. Digitalizacija je ključni dio našeg pristupa. Kroz različite projekte i inicijative trudimo se unaprijediti upotrebu tehnologije u nastavi i istraživanju. Na primjer, razvoj aplikacija poput Drvo znanja pokazuje kako tehnologija može doprinijeti jačanju povezanosti studenata s Univerzitetom i lokalnom zajednicom. Osim toga, interdisciplinarne studije predstavljaju važan korak naprijed. Kroz novi institut težimo spajanju različitih oblasti nauke, čime otvaramo mogućnosti za inovativne istraživačke projekte i proširujemo obrazovni okvir. Ovaj institut ne samo da jača naučnu produkciju Univerziteta već i pruža studentima i istraživačima priliku za saradnju na globalno relevantnim temama.
Naš cilj je kontinuirano prilagođavanje promjenama i obezbjeđivanje alata i resursa potrebnih studentima i nastavnicima za uspjeh u dinamičnom globalnom okruženju. Univerzitet je, takođe, dio šireg sistema univerziteta, a jedan od ključnih saveza kojem pripadamo je Ulysses. To je alijansa osam univerziteta iz različitih zemalja, pri čemu smo mi jedini univerzitet iz Crne Gore. Ovaj savez nam pruža brojne mogućnosti koje bismo teško ostvarili samostalno, posebno u kontekstu stvaranja naučnih rezultata i povezivanja stručnjaka. Smatram da je to izuzetno važna strategija za manje univerzitete jer doprinosi našem razvoju i boljoj globalnoj poziciji.
Kako Univerzitet podstiče saradnju među profesorima, zaposlenima i studentima?
Kao što sam ranije spomenuo, naš Univerzitet ima oko relativno mali broj zaposlenih na ukupan broj studenata, posebno u poređenju sa primjerima iz regiona, a da ne govorimo Evrope i svijeta. S obzirom na to da pokrivamo širok spektar naučnih oblasti, disciplina i poddisciplina, naši istraživači i profesori često ostaju fokusirani unutar svojih specifičnih oblasti. Nažalost, to može dovesti do manjka saradnje između različitih fakulteta, pa čak i unutar pojedinih disciplina. Naš cilj je da taj izazov riješimo povećanjem aktivnosti na Univerzitetu. Trenutno radimo na unapređenju razmjene informacija i transparentnosti rada između različitih organizacionih jedinica. Formiranje kolaborativnih grupa je ključni korak ka postizanju naših strateških ciljeva u okviru visokog obrazovanja. Kada je riječ o organozacionoj strukturi Univerziteta, Senat UCG je najviše akademsko tijelo koje donosi odluke u vezi s akademskim pitanjima. Pored toga, imamo i Upravni odbor Univerziteta, koji je zadužen za odluke vezane za upravljanje i razvoj Univerziteta. Ova struktura omogućava koordinaciju i zajednički rad na ključnim pitanjima, pružajući platformu za dalju integraciju i jačanje saradnje među svim članovima Univerziteta.
Izvor UCG, foto UCG