Dvodnevna VIII Regionalna EPALE konferencija na temu „Medijska pismenost u digitalnom ekosistemu vještačke inteligencije“ održana je juče i danas u hotelu Avala u Budvi. Događaj je okupio oko 80 predstavnika iz šest zemalja regiona. Osim domaćina, Crne Gore, skupu su prisustvovali predstavnici Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije.
Konferenciju su organizovali Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Centar za stručno obrazovanje uz podršku EU projekta EPALE Nacionalna služba podrške za Crnu Goru.
Otvarajući skup, v.d. generalne direktorice Direktorata za cjeloživotno učenje u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Jasna Jovanović kazala je da vještačka inteligencija, kao sve prisutniji dio naše svakodnevice, donosi ogromne mogućnosti, ali i rizike.
„Algoritmi oblikuju informacije koje nam se plasiraju, a naše odluke, kao građana i profesionalaca, sve češće zavise od razumijevanja ovih digitalnih procesa. Upravo zato je zadatak svih nas – od obrazovnih institucija, preko medija, do donosilaca odluka da razvijemo alate i pristupe koji će omogućiti građanima svih uzrasta da budu medijski pismeni i da prepoznaju kako tehnologije utiču na društvo i kulturu“, istakla je ona, i dodala da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija veoma podržava inicijative poput ove konferencije.
Prema njenim riječima, ključno je povezivanje stručnjaka, edukatora i praktičara iz regiona, kako bi zajedno radili na unapređenju medijske pismenosti i izgradnji otpornog društva u vremenu digitalnih promjena.
„Ponosni na činjenicu da smo ostvarili sinergijsko djelovanje pet zemalja regiona i, uz podršku EPALE projekta, kreirali smo jedinstveni regionalni okvir kompetencija medijske pismenosti, na bazi kojeg je Crna Gora razvila nacionalni program obrazovanja, kao i priručnik za nastavnike čime je stvorena sistemska podrška svim zainteresovanim građanima Crne Gore da steknu znanja i vještine po nacionalnom programu obrazovanja odobrenom od strane Nacionalnog savjeta“, navela je Jasna Jovanović.
KORISTITI RAZLIČITE IZVORE INFORMASANJA
Direktorica Centra za stručno obrazovanje Aleksandra Lalević takođe je ukazala na značaj medijske i digitalne pismenosti koja postaje sve važnija u eri vještačke inteligencije.
„U vremenu kada algoritmi često stvaraju naše infomacione prostore u kojima su uglavnom susrećemo samo sa onim informacijama koje potvrđuju naše postojeće stavove važno je osnažiti korisnike da prepoznaju ove izazove i aktivno teže raznolikosti u informisanju. Jedan od ključnih ciljeva konferencije je da istražimo kakvo društvo gradimo kroz informacije i prisustvo vještačke inteligencije“, istakla je ona, i dodala da medijska pismenost omogućava prepozavanje manipulativnih tehnika i dezinformacija, ali i kreativnost i inovativnost u pristupu informacijama, te da ona na taj način ona postaje alat, ne samo za zaštitu već i za aktivno stvaranje pozitivnih društvenih promjena.
„Naša misija je, ne samo promovisanje medijske pismenosti kao vještine, već i njeno prepoznavanje kao sredstva za osnaživanje građanja u digitalnom društvu“, naglasila je Lalević.
Nacionalna koordinatorka EPALE projekta Gordana Bošković istakla je važnost medijske pismenosti naglašavajući da ona podrazumijeva razumijevanje sebe i kritičke misli.
„Ako je obrazovanje mjera svakog čovjeka, onda medijska pismenost može biti mjera demokratičnosti i mjera slobode jednog društva“, kazala je ona
Neđeljko Rudović, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, govorio je o naporima na osnaživanju novinara, sprječavanju govora mržnje i zaštiti slobode izražavanja.
„Digitalni alati koliko god bili korisni zahtijevaju medijsku pismenost kao osnovnu vještinu budućnosti. Progresivne promjene u Crnoj Gori u ovoj oblasti pokazuju značajne pomake. Ministarstvo kulture i medija je u saradnji sa kolegama iz prosvjete i sa drugim relevantnim institucijama napravilo i predvidjelo niz koraka uz Medijsku strategiju 2023–2027 koja je postavila temelje za sistemsko rješavanje izazova kada govorimo o medijskoj pismenosti u dijelu koji nas najviše zanima, a to je borba protiv dezinformacija i maniplacija“, kazao je on.
Rudović je posebno istakao važnost Nacionalnog savjeta za medijsku pismenost čiji je zadatak nije samo koordinacija aktivnosti već i praćenje kako nove generacije razvijaju neophodne vještine za kritičko i odgovorno korišćenje medijskih sadržaja.
PODRŠKA I PREPREKA
Komunikolog Miodrag Strugar održao je prezentaciju „Mediji i obrazovanje u eri vještačke inteligencije: kome smeta razvijeno kritičko mišljenje kod mladih?“ On je ukazao da vještačka inteligencija može biti podrška ili prepreka u razvijanju kritičkog mišljenja, zavisno od načina korišćenja.
Tokom prvog dana skupa upriličene su panel diskusije: „Svijet medija: kakvo društvo stvaramo kroz informacije i vještačku inteligenciju“ i „Filmska pismenost: prevencija socijalne isključenosti kroz vizuelne narative“.
Tokom drugog dana konferencije, dr Jovana Davidović-Vuletić, Fakultet političkih nauka – Podogrica, izlagala je temu „Medijska pismenost: kompas u eri vještačke inteligencije i mentalnog zdravlja“, a Lana Roje Miličević, stručnjakinja za oblast medijske pismenosti iz Hrvatske temu „Medijska pismenost kao kompas cjeloživotnog učenja“. Ana Mirković, psihološkinja i direktorica Instituta za digitalne komunikacije u Beogradu, govorila je o karakteristikama digitalnih medija i privatnosti, a prof. dr sci. Ilija Musa, redovni profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i na Odsjeku za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku – Bosna i Hercegovina, o karakteristikima savremenih medija, zaštiti privatnosti i podataka na mreži. Dr Sandra Bašić – Hrvatin, Univerzitet Primorska, Fakulteta za humanističke studije u Sloveniji, imala je prezentaciju „Medijska pismenosit: kako djelovati riječima i djelima, a Magdalena Sajkova, trenerica za nastavnike u osnovnom obrazovanju – Sjeverna Makedonija, prezentaciju „Integracija medijske pismenosti u obrazovanju: uloga nastavnika u medijskom obrazovanju“.
Ova konferecnija je dio tradicionalne manifestacije Dani obrazovanja i učenja odraslih, koja se u Crnoj Gori organizuje 23 godine zaredom.
Lj. V.
