Univerzitet Crne Gore (UCG), pod sloganom FuturUM ove godine proslavlja 50 godina postojanja. U svjetlu ovog značajnog jubileja privilegija je bila razgovarati sa prof. dr Vladimirom Božovićem, rektorom UCG, koji slovi za nekoga ko je svojim vizionarskim razmišljanjem i djelovanjem pokrenuo niz značajnih projekata i inicijativa važnih za Univerzitet. Kroz uspostavljanje partnerskih odnosa sa prestižnim univerzitetima, Božović je povećao ugled UCG i prepoznatljivost u međunarodnim okvirima, ali i doprinio promociji nekih, pomalo zaboravljenih, temeljnih vrijednosti na kojima je nekad počivalo naše društvo kao što su uzajamno poštovanje i solidarnost. I u ovom razgovoru nas podsjeća na važnost zajedničkog djelovanja i odgovornosti.
Sa rektorom Božovićem razgovarali smo o postignućima u prethodnom periodu, kao i o izazovima sa kojima se suočava akademska zajednica. Posebnu pažnju posvetili smo obilježavanju jubileja - pola vijeka trajanja najznačajnije obrazovne institucije u Crnoj Gori, njenom značaju, kao i o planovima za unapređenje i razvoj u narednoj deceniji.
Ovo je godina jubileja - 50 godina postojanja. Na koji način UCG integriše tradiciju sa vizijom budućnosti u sloganu FuturUM?
Da, tako je, ova godina protiče u znaku obilježavanja jubileja – 50 godina postojanja najveće obrazovne institucije u Crnoj Gori.
Već pola vijeka UCG razvija naučnu misao, obrazuje i oblikuje naše društvo. U svakoj zajednici, posebno maloj kao što je Crna Gora, univerziteti su svetionici, a naš Univerzitet, s obzirom na status, istoriju i veličinu, ima poseban značaj i odgovornost.
Možda upravo riječi: „Uspjeh nije konačan, neuspjeh nije fatalan: hrabrost da se nastavi je ta koja se računa‟, na najbolji način definišu suštinu obrazovanja i akademske misije. Dakle, naš zadatak danas nije samo da prenosimo znanje, već da razvijamo vrline, oblikujući buduće generacije da, u svijetu gdje su izazovi svakodnevica, ostvaruju svoj puni potencijal.
Ovaj jubilej predstavlja simboličko i stvarno mjesto susreta prošlosti – onog pregnuća kojim se stvarao Univerzitet, ali i nade u progres, odnosno budućnost koju mi želimo da kreiramo. Otud i ovakav izbor slogana – FuturUM – dobija puni smisao.
Tokom ove godine organizovali smo niz aktivnosti kako bismo na adekvatan način obilježili značaj Univerziteta i njegovu ulogu u razvoju našeg društva. Spektar planiranih aktivnosti je širok – od objavljivanja obimne Monografije, preko organizovanja velikog broja različitih naučnoistraživačkih, obrazovnih i kulturnih sadržaja, do filma posvećenog jubileju Univerziteta.
Kako biste opisali put UCG od njegovog osnivanja do danas?
Ono što je karakter i misija Univerziteta, od njegovog osnivanja, 1974. godine, jeste neprekidna borba za Crnu Goru znanja. I u današnje vrijeme, u njegovim amfiteatrima, govore i perom pišu oni kojima je cilj zemlja u kojoj vlada pismenost, nauka i umjetnost. Osvrt na ono što je do sada urađeno nije nimalo lak i, koliko god toga da saberete, puno toga se izgubi u nekom prevodu. Ipak, imamo razloga da budemo ponosni.
Sve ono što smo smatrali značajnim ili, bolje rečeno, najznačajnijim tokom ovih prvih 50 godina, nastojali smo da zabilježimo i objavimo u obimnoj Monografiji posvećenoj jubileju. Kroz priče, sjećanja i materijalna svjedočanstva, možemo sagledati kako je nastajala i kako se kroz vrijeme oblikovala institucija koja je temelj postojanja današnje Crne Gore.
Univerzitet je danas mjesto na kojem se pronalaze rješenja za brojne i nimalo jednostavne izazove sa kojima se kao društvo suočavamo i traže odgovori na važna pitanja budućnosti. Univerzitet postaje ključna adresa za kreiranje održivih strategija i stalni napredak u različitim oblastima društvenog i privrednog života.
U proteklih nekoliko godina bilježimo nove infrastrukturne projekte, osnivanje novih studijskih programa i jedinica, svjedoci smo modernizaciji rada na Univerzitetu. Šta je još, po Vašem mišljenju, neophodno preduzeti kako bi UCG u potpunosti povratio ugled i dobio mjesto u društvu koje mu i pripada?
U proteklom periodu uložili smo veliki napor kako bi Univerzitet postao prostor slobode, kreativnosti i intelektualnog razvoja. Modernizovali smo servise za podršku nastavi i istraživanju, unaprijedili radne procese kroz digitalizaciju, a vodili smo računa i o „zelenoj‟ strani života Univerziteta.
Sa sigurnošću mogu reći da je UCG povratio ugled institucije čiji su stavovi bitni, a državne institucije se sve snažnije oslanjaju na naša znanja i ekspertizu. On je sada zajednica ravnopravnih pojedinaca, gdje se pažljivo njeguje kultura rada i upornosti. Istovremeno slavimo naučna dostignuća i akademski duh. Posebno cijenimo i izdvajamo izvanredne rezultate koje naši članovi postižu. Naravno, čeka nas još mnogo posla.
Svjesni velike odgovornosti, u godinama koje dolaze, nastavićemo da radimo i postižemo još bolje rezultate, postavljamo više standarde u obrazovanju, istraživanju i inovacijama, osiguravajući tako akademskoj zajednici ali i našim studentima bolju i prosperitetniju budućnost.
Kako UCG planira da primijeni svoja znanja u cilju rješavanja konkretnih problema u privredi i društvu?
Univerzitet ima ključnu ulogu u definisanju strateških pravaca razvoja države i društva, posebno u ovim izazovnim vremenima. Naš cilj je da Univerzitet postane ključna institucija u društvu, u skladu sa vizijom Evropske komisije. Želimo da primjenimo znanja koja posjedujemo kako bismo rješavali konkretne probleme, umjesto da se oslanjamo na gotova, „nametnuta“, često nefunkcionalna i skupa rješenja.
Vrijeme je i da promijenimo pristup obrazovanju. Podsticanje kreativnosti mora biti neizostavan proces nastave, umjesto puke reprodukcije nastavnog sadržaja. UCG je vrlo aktivan u sferi nauke i istraživanja. Nove generacije naših naučnika izuzetno su aktivne i postižu jako zapažene rezultate. Vjerujem da će se taj pozitivan trend nastaviti, a na rukovodstvu Univerziteta je da stvori što bolje uslove za to.
U ovoj godini, godini jubileja, organizovali smo značajan broj okruglih stolova na kojima se diskutovalo o razvoju Crne Gore u narednom periodu. Posebna pažnja bila je posvećena važnosti saradnje između akademske zajednice, privrede i državnih institucija. Siguran sam da će smjernice i preporuke, koje su usvojene, pomoći u kreiranju strategija za dugoročni razvoj i napredak Crne Gore.
Da li će i u kojoj mjeri konkretni predlozi, koji su proistekli iz diskusija koje ste pomenuli biti primjenjivi u praksi?
Analizirali smo ključne probleme i izazove države i društva, predstavljajući strateške korake za razvoj u narednih 10 godina. Diskutovalo se u okviru osam oblasti: obrazovna politika, ekonomska politika, zdravstvena politika, pravna zaštita, kulturna politika, energetska održivost, saobraćajna politika, reindustrijalizacija i digitalna transformacija.
Cilj ove inicijative bio je da se stručnoj i široj javnosti prezentuju ključne tačke za dalji razvoj Crne Gore i predstave predlozi za unapređenje označenih oblasti. Namjera je da se konkretni predlozi naše akademske zajednice objave pod nazivom „Crna Gora 2024-2034: vizija i preporuke Univerziteta Crne Gore‟ i upute, zvanično, Vladi i Skupštini Crne Gore na razmatranje.
Vjerujem da je ovo od izuzetnog značaja kako za planere u državnim institucijama, tako i za donosioce odluka na svim nivoima. Kroz ovakve inicijative, UCG ne samo da pokazuje svoju društvenu odgovornost, već i potpunu posvećenost razvoju države i društva.
Internacionalizacija UCG važna je u širem kontekstu društvenog razvoja. Koji su ključni rezultati proistekli iz bilateralnih sporazuma koje je UCG potpisao sa prestižnim evropskim i svjetskim univerzitetima?
Internacionalizacija na Univerzitetu Crne Gore prepoznata je kao jedan od prioritetnih pravaca ka jačanju međunarodne konkurentnosti i održivog razvoja. Usvajanjem Strategije internacionalizacije usmjerili smo svoje ciljeve i aktivnosti ka razvoju profila Univerziteta kao međunarodno priznatog i atraktivnog centra znanja i istraživanja. Internacionalizacija Univerziteta je kontinuiran proces, jer aktivno učešće u međunarodnom akademskom okruženju ima ključnu ulogu u obezbjeđivanju visokokvalitetnog obrazovanja, naučnih i umjetničkih dostignuća i akademske prepoznatljivosti Univerziteta. Posredno, internacionalizacija našeg Univerziteta doprinosi jačanju cjelokupnog društva.
Moram da podsjetim da je potpisano preko 80 bilateralnih ugovora sa svjetskim univerzitetima iz 33 zemlje. Trenutno, 201 student iz Crne Gore pohađa programe na inostrannim partnerskim univerzitetima, dok je UCG ugostio 84 strana studenta.
Napomenuo bih da je Univerzitet odskora član još jedne međunarodno priznate mreže – Unika (Network of Universities from the Capitals of Europe) koja okuplja 53 univerziteta iz 40 glavnih gradova Evrope. Ova mreža nudi mogućnost saradnje, razmjene ideja i najboljih praksi među svojim članicama u cilju unapređenja visokog obrazovanja u Evropi.
Kao član mreže Unika, UCG ima priliku da učestvuje u radu različitih specijalizovanih radnih grupa koje su usmjerene na razvoj inovativnih pristupa u različitim aspektima djelovanja Univerziteta.
Naš cilj je da nastavimo da pružamo studentima znanja i vještine kroz internacionalnu obrazovnu ponudu koja obuhvata studijske programe na sva tri nivoa studija, kao i prateće nastavne aktivnosti.
Dakle, internacionalizacija obrazovanja na UCG ne samo da doprinosi obogaćivanju iskustava studenata, već i jača kapacitete Univerziteta kao centra znanja, što ga čini globalno priznatim i relevantnim.
O. Đ.