Na okruglom stolu posvećenom Nacrtu zakona o visokom obrazovanju, koji je održan u Ministarstvu prosvjete nauke i inovacija, v.d. generalne direktorice Direktorata za visoko obrazovanje Dragana Ćetković predstavila je najvažnije novine obuhvaćene ovim dokumentom.
Prema njenim riječima, izmjene postojećih rješenja su predložene u cilju unapređenja kvaliteta u visokom obrazovanju, usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada, unapređenja praktične nastave, statusa akademskog osoblja, upisne politike, kao i stvaranja konkurentnog kadra na tržištu rada.
Na okruglom stolu su učestvovali brojni predstavnici akademske zajednice, civilnog sektora, kao i eminentni stručnjaci iz oblasti obrazovanja. Ovaj događaj bio je prilika za razmjenu mišljenja i stavova, s ciljem da se kroz konstruktivan dijalog dođe do novog zakonskog predloga koji će, u najvećoj mjeri, zadovoljiti sve zainteresovane strane. Svi dostavljeni komentari na Nacrt zakona biće pažljivo razmotreni, uz nastojanje da se, sa najboljom namjerom, prihvate oni predlozi koji mogu doprinijeti unapređenju zakonodavnog okvira u oblasti visokog obrazovanja.
Nacrtom zakona o visokom obrazovanju, definisano je da se studijski programi realizuju kao dodiplomski, postdiplomski i doktorski. Predviđeno je da se umjesto dosadašnjeg modela 3+2+3, uvodi fleksibilan model studija gdje bi se dodiplomske studije realizovale u trogodišnjem trajanju, postdiplomske studije bi se realizovale kao jednogodišnje ili dvogodišnji studijski programi, dok bi se doktorske studije, kao i do sada, realizovale kao trogodišnje studije.
Zakon predviđa i uvođenje obavezne praktične nastave u obimu od najmanje 30 ECTS kredita po studijskom programu dodiplomskih studija. Studijski program mora da sadrži praktičnu nastavu, kao i ishode učenja za naučnu oblast kojoj pripada studijski program, odnosno kompetencije za obavljanje djelatnosti.
Propisano je da osnovni ispitni rokovi budu januarski, junski i septembarski. U septembarskom ispitnom roku student ima pravo da polaže sve ispite i predispitne provjere (kolokvijumi i završni ispiti) koje je prijavio u toj studijskoj godini, a koje nije polagao ili položio u januarskom, odnosno junskom roku, u skladu sa posebnim aktom ustanove.
Po prvi put je propisan rok za završetak studija, odnosno da status studenta prestaje ako student ne završi studijski program u roku koji je dvostruko duži od vremena predviđenog za trajanje studijskog programa, ne računajući vrijeme mirovanja statusa studenta u skladu sa statutom ustanove.
U cilju obezbjedjivanja samostalnosti i objektivnosti rada Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja, predviđene su značajne izmjene u okviru kojih je predviđeno uspostavljanje organa Agencije: upravnog odbora, direktora i akreditacionog odbora. Stručno tijelo Agencije će biti akreditacioni odbor, čija će nadležnost biti odlučivanje i donošenje odluka o svim najznačajnijim pitanjima koja se odnose na akreditaciju/reakreditaciju, kao i obezbjeđivanje i unapređenje rada i kvaliteta ustanova visokog obrazovanja.
Predloženim Nacrtom zakona bliže se definišu uslovi za osnivanje ustanova visokog obrazovanja, obavljanje djelatnosti van sjedišta ustanove, odnosno da ustanova visokog obrazovanja ne može imati područno odjeljenje van sjedišta ustanove.
Takođe, predloženim tekstom zakona bliže se definiše zabrana rada ustanove, kao i razlozi za ukidanje ustanove i studijskog programa.
Jedna od novina koja je predložena je nadležnost Savjeta za visoko obrazovanje da daje mišljenje o akademskim zvanjima lica koja nisu birana u skladu sa uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Crne Gore.
Podsjećamo da javna rasprava o ovom dokumentu traje do 18. novembra, te zainteresovana javnost može dati svoje mišljenje, prijedloge i sugestije, kako bi se kroz zakon o visokom obrazovanju stvorile neophodne pretpostavke za snažnije otvaranje visokog obrazovanja prema društvu i globalnim procesima, odnosno stvorili najbolji uslovi kako za studente, tako i za nastavno i nenastavno osoblje.
O. Đ.