Zavod za školstvo je ključna institucija za opšte obrazovanje i ima veoma važnu ulogu u praćenju i unapređenju kvaliteta rada obrazovno-vaspitnih ustanova. O dosadašnjim, aktuelnim i budućim aktivnostima razgovarali smo sa Rabom Hodžić, direktoricom ove institucije.
U nadležnosti Zavoda za školstvo je veliki broj aktivnosti, uključujući praćenje, analizu i procjenu primjene reformskih rješenja u obrazovnim ustanovama, rad na novim programima, obuku nastavnika i direktora, kao i ciljna istraživanja. Koliko je to teško ostvariti i koje su najvažnije aktivnosti na tom planu?
‒ Zavod za školstvo je državni organ koji se bavi važnim aktivnostima u oblasti obrazovanja i vaspitanja. U našoj nadležnosti su praćenje, analiza i razvoj obrazovnog sistema, utvrđivanje kvaliteta realizacije standarda obrazovno-vaspitnog rada u ustanovama, priprema obrazovnih programa, kataloga i standarda znanja, te priprema obrazovno-vaspitnih i pedagoško-metodskih standarda udžbenika i priručnika. Ova institucija savjetodavno djeluje na profesionalni razvoj nastavnika, stručnih saradnika i pedagoških rukovodilaca, a predlaže i mjere za razvoj pojednih nivoa obrazovanja, novih nastavnih tehnologija i njihove primjene. Takođe, Zavod učestvuje u planiranju i sprovođenju reformi obrazovanja i programskih rješenja, uz kontinuirano istraživanje i analizu međunarodnih iskustava kroz značajne projekte međunarodne saradnje.
Istraživanja koje Zavod za školstvo sprovodi imaju za cilj detaljnu analizu našeg obrazovno-vaspitnog sistema. Takva analiza pruža zaključke i preporuke koje mogu značajno doprinijeti donosiocima odluka u unapređenju obrazovne politike, a istovremeno pomažu obrazovno-vaspitnim ustanovama da što efikasnije unaprijede školski ambijent, bolje organiziju svoje aktivnosti i postignu izvanredne rezultate, u cilju sticanja znanja i vještina neophodnih u XXI vijeku. Naravno, naša institucija realizuje ove aktivnosti kroz blisku i značajnu saradnju sa drugim institucijama sistema, pri čemu su ključni aspekti: dobra organizacija, stalno usavršavanje, timski rad, visoka motivacija, te odlična međusektorska i međuinstitucionalna povezanost.
Često se svi u prosvjeti zapitamo koliko je ustanova u kojoj radimo zaista kvalitetna, kako to možemo procijeniti i šta da učinomo da bude još bolja. Upravo u ovom periodu naša institucija sprovodi veoma značajne aktivnosti koje se bave analizom procesa samoevaluacije rada obrazovno-vaspitnih ustanova. Jasno je da je u pitanju izuzetno složen, izazovan i zahtjevan zadatak, ali i važan za razvoj i poboljšanje rada svih učesnika obrazovno-vaspitnog procesa. Naš cilj je da škola kao obrazovno-vaspitna ustanova stekne veću autonomiju, preuzme odgovornost za kvalitet svog rada i, vođena rezultatima analize samoevalucije, kontinuirano radi na poboljšanju. Analiza koju sprovodimo u Zavodu omogućiće nam da u bliskoj budućnosti jasno definišemo sve mjere, prijedloge i podršku koje naša institucija može pružiti obrazovno-vaspitnim ustanovama u cilju unapređenja cjelokupnog obrazovnog sistema.
S obzirom na brojne izazove sa kojima se mladi danas svakodnevno suočavaju u modernom svijetu, gdje su vrijednosti nerijetko upitne, smatrali smo da bi bilo vrlo značajno analizirati stavove i vrijednosti učenika raznih školskih uzrasta, uvidjeti šta oni misle o porodici, prijateljstvu, koga oni percipiraju kao svog uzora, da li se osjećaju marginalizovano, kada i kako osjećaju empatiju i slična pitanja. Često svjedočimo tome da su našoj djeci danas zanimljiviji estradni umjetnici nego istaknuti naučnici ili ljekari. Upravo zato u ovom periodu sprovodimo istraživanje koje se bavi analizom pomenutih izazova i pitanja, u saradnji sa Forumom MNE.
U saradnji Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, UNICEF-a i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori realizuje se projekat „Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore“ koji treba da razvije sveobuhvatnu strategiju reforme obrazovanja (2025‒2035). Koliko su zaposleni u Zavodu za školstvo uključeni u tu inicijativu i koje su, prema Vašem mišljenju, ključne promjene neophodne crnogorskom obrazovnom sistemu?
‒ Analiza crnogorskog obrazovnog sistema, koju su prije nekoliko godina sproveli UNICEF i Ministarstvo prosvjete, jasno je ukazala na potrebu za unapređenjem kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori i za izradom sveobuhvatne strategije obrazovanja. Pri izradi takvog dokumenta neophodan je vrlo analitičan, inkluzivan i posvećen pristup svih relevantnih obrazovnih institucija, uz aktivno učešće roditelja, učenika, nastavnika, stručne javnosti i predstavnika Sindikata. Zavod za školstvo, zajedno s ostalim ključnim institucijama sistema aktivno učestvuje u izradi Strategije za reformu obrazovanja (2025‒2035). Projekat pod nazivom „Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore“ jasno odražava misiju da svi zajedno osiguramo i unaprijedimo kvalitet obrazovno-vaspitnog rada. Članovi Radne grupe iz svih odsjeka Zavoda posvećeno rade na izradi pomenute strategije, oslanjajući se na dugogodišnja iskustva, istraživanja i analize, u saradnji sa relevantnim institucijama Crne Gore. Moglo bi se reći da Zavod ima ulogu svojevrsnog „čuvara kvaliteta“ na svim nivoima obrazovanja – od osnovnog, srednjeg opšteg i stručnog obrazovanja i vaspitanja, do obrazovanja odraslih i vaspitanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama i učenicima u domovima. Naš cilj je da svakom djetetu u Crnoj Gori obezbijedimo obrazovanje visokog kvaliteta, koje zadovoljava standarde jedne moderne države.
Imajući u vidu da je rad na izradi Strategije u toku, javnost će biti pravovremeno obaviještena o ključnim promjenama u obrazovnom sistemu, kao i o rezultatima intenzivnog i posvećenog rada na ovom dokumentu. Nadamo se da ćemo kroz zajednički trud uspješno odgovoriti na zahtjeve savremenog društva koje traži prilagođavanje i promjene, društva koje vapi za podizanjem svijesti o cjeloživotnom učenju i balansiranjem između tradicionalnih vrijednosti i brzog tehnološkog napretka.
Zavod je zadužen za kontrolu kvaliteta obrazovnog sistema. U tome veoma važnu ulogu ima eksterna evaluacija koju realizuju timovi nadzornika obilazeći u određenom vremenskom intervalu i prema potrebi škole. Šta prema Vašem mišljenju u tom segmentu treba promijeniti?
‒ U okviru Zavoda za školstvo eksternu evaluaciju vrši Odsjek za utvrđivanje kvaliteta. Pored toga što utvrđuje kvalitet realizacije standarda obrazovno-vaspitnog rada u ustanovama, ovaj odsjek ima i značajnu savjetodavnu ulogu.
U junu ove godine timovi prosvjetnih nadzornika analizirali su planove za unapređenje kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada nakon eksterne evaluacije. Njihova uloga bila je i savjetodavna kako bi se ovi procesi u narednom periodu poboljšali. Naši nadzornici rade i na unapređivanju protokola za ključne oblasti koje se evaluiraju u cilju davanja što preciznije povratne informacije o kvalitetu obrazovno-vaspitnog rada.
U narednom periodu radićemo na unapređivanju metodologija koje se bave utvrđivanjem i obezbjeđivanjem kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada, kao i izmjenom pravilnika. Cilj je da izvještaji o eksternoj evaluaciji postanu polazna tačka svih procesa u obrazovanju, pružajući stalan uvid u to što je potrebno mijenjati i na čemu treba raditi. Naša je misija da ukažemo na značaj ovih izvještaja kao ključnih instrumenata za stalno unapređenje obrazovnog sistema.
Učenici u Crnoj Gori godinama postižu loše rezultate na PISA testiranjima, ali i na drugim međunarodnim provjerama znanja. Koje će kratkoročne i dugoročne mjere Zavod primijeniti da se ta situacija popravi?
U susret narednom ciklusu PISA testiranja 2025. godine, sa posebnim fokusom na naučnu pismenost, Zavod za školstvo je u saradnji sa Ispitnim centrom osmislio niz aktivnosti pod nazivom „PISA 2025 – Nauka u fokusu“ radi unapređenja naučne pismenosti učenika.
Djecu treba pripremiti za specifičnu metodologiju PISA testiranja, koja se oslanja na logičko zaključivanje i interdisciplinarna znanja. To znači da se ne smijemo oslanjati na puko memorisanje činjenica, već na primjenljivo znanje koje će učenicima omogućiti da razmišljaju kritički i rješavaju naučne probleme. Ključnu ulogu u ovome ima inicijalno obrazovanje i razvijanje međupredmetne povezanosti, na čemu treba raditi od samog početka školovanja. Neophodno je posvetiti pažnju kako talentovanim učenicima, tako i onima kojima funkcionalna pismenost predstavlja izazov.
U svim osnovnim i srednjim školama formirani su školski timovi koje čine nastavnici iz prirodno-matematičke grupe predmeta, ICT koordinatori i stručni saradnici, uz imenovane školske koordinatore. Zavod je putem aplikacije Teams omogućio pristup svim materijalima kako bi se nastavnici bolje upoznali sa prirodom zadataka na PISA testiranju. Nastavićemo sa savjetodavnim aktivnostima i redovnom komunikacijom sa školskim koordinatorima i timovima.
Ovogodišnji rezultati na eksternim testiranjima ‒ maturskom i polumaturskom ispitu, kada je spriječeno prepisivanje, takođe su ispod očekivanja. Posebno je zabrinjavajući rezultat učenika sa diplomom „Luča“. Kako to promijeniti?
‒ Rezultati eksternih testiranja, kao i rezultati na PISA testiranjima, pokazuju da naši učenici uglavnom imaju tzv. reproduktivna znanja, tj. poznaju činjenice, definicije, formule, ali stečena znanja u određenoj mjeri ne znaju da primijene u konkretnim situacijama. Jasno je da nešto moramo promijeniti.
Zavod za školstvo, kroz brojne seminare i savjetovanja, kontinuirano radi na jačanju kompetencija nastavnika kako bi nastavni proces postao interaktivniji i metodološki raznovrsniji. Cilj nam je stvoriti obrazovni ambijent u kojem će učenici biti motivisani da postavljaju pitanja, istražuju, rješavaju probleme, izražavaju stavove i razmjenjuju ideje. Znanje koje stiču treba da bude praktično i primjenljivo u svakodnevnim životnim situacijama.
Želimo da učenici budu manje opterećeni postizanjem savršenih ocjena i da shvate da je ocjena samo trenutni presjek njihovog znanja i zalaganja, a ne konačan sud o njihovim sposobnostima. Ovo pitanje je složeno i zahtijeva promjenu sistema vrijednosti, usmjeravanje ka kvalitetu umjesto kvantitetu, što je zadatak na kojem svi moramo raditi.
Ocjenjivanje je stalno u fokusu. Ipak, rezultati na eksternim testiranjima pokazuju veliki disbalans između zaključnih ocjena na kraju školske godine i ocjene na eksternom ispitu. Šta Zavod može da uradi da se to stanje promijeni?
‒ Zavod za školstvo kontinuirano radi na unapređenju procesa ocjenjivanja učenika. U okviru našeg projekta „Ocjenjivanje u funkciji razvoja učenika i unapređenja nastave“ fokusiramo se na integraciju formativnog ocjenjivanja u obrazovnu praksu, pored već postojećeg sumativnog ocjenjivanja. Ova metoda, koja je široko prisutna u mnogim obrazovnim sistemima sa dobrim rezultatima na PISA testiranju, omogućava sveobuhvatniji razvoj učenika.
Kreirali smo priručnik pod nazivom „Ocjenjivanje u funkciji razvoja učenika i unapređivanja nastave i učenja u školi“ kako bismo nastavnicima pružili podršku u usklađivanju kriterijuma vrednovanja sa ciljevima obrazovnih programa. Naš cilj je da ih podstaknemo da, pored zadataka koji zahtijevaju reprodukciju znanja, u svojoj praksi više vrednuju rješavanje problema, kao i kreativno i kritičko mišljenje. Na taj način, želimo da ocjenjivanje postane alat koji ne samo da mjeri trenutna znanja učenika, već ih usmjerava i motiviše ka postizanju viših obrazovnih ciljeva.
Pored izrade pomenutog priručnika, u kontinuitetu obučavamo za nastavnike kako bismo unaprijedili njihove kompetencije u praćenju i vrednovanju učeničkih postignuća.
‒ U sistemu postoje utvrđene procedure pomoću kojih se prati primjena stečenih znanja i vještina sa obuka. Međutim, iako je sistem profesionalnog razvoja dobro postavljen i procijenjen od strane međunarodnih partnera kao veoma kvalitetan, ostvarivanje očekivanih rezultata zavisi od toga da li je škola zaista zajednica učenja. Ključni segment profesionalnog razvoja nastavnika dešava se upravo unutar škole, a uloga pedagoških rukovodilaca u ovom procesu je neizmjerno važna. Njihova je dužnost da prate, podstiču i evaluiraju rad nastavnika, jer bez ove podrške, rezultati profesionalnog razvoja mogu izostati. Pored rukovodilaca, važnu ulogu imaju i stručni saradnici, a povratna informacija od učenika i roditelja je neprocjenjiva za refleksivnog praktičara. Unutrašnja motivacija nastavnika je od suštinskog značaja, a često imamo primjere izuzetno posvećenih i uspješnih praktičara u našem sistemu. U narednom periodu, posebnu pažnju usmjerićemo na jačanje trenerskih kapaciteta, prije svega u oblastima čitalačke, naučne i matematičke pismenosti. Planiramo povećati diseminaciju i dostupnost znanja putem obuka, uz poseban fokus na potrebe nastavnika u vezi sa stručnim usavršavanjem. Radimo na unapređenju Kataloga programa stručnog usavršavanja kako bismo ponudili dinamičnije i zanimljivije obuke. Takođe, planiramo sprovođenje istraživanja o uticaju profesionalnog razvoja na kvalitet obrazovanja, kao i izradu smjernica za organizaciju onlajn obuka, koje trenutno predstavljaju slabu tačku u sistemu. Naš cilj je da usvojene vještine i znanja sa obuka budu što bolje primjenjivane u praksi, a da bismo to postigli potrebno je unaprijediti monitoring i evaluaciju tih usavršavanja.
Posljednjih godina zbog velikog priliva stranaca, crnogorski obrazovni sistem se suočio sa problemom da obezbijedi nastavu za djecu sa drugih govornih područja. Da li ste zadovoljni kako je taj problem riješen?
‒ Pitanje obezbjeđivanja nastave za djecu sa drugih govornih područja, zbog povećanog priliva stranaca u crnogorski obrazovni sistem, svakako je izazovno. Iako su preduzeti značajni koraci u rješavanju ovog pitanja, uključujući izradu Smjernica za uključivanje i ocjenjivanje učenika sa drugih govornih područja, potrebno je još rada kako bi se osigurala njihova potpuna implementacija u školama.
U radu sa tim đacima, ključno je uzeti u obzir njihove životne okolnosti, kao i nivo poznavanja crnogorskog jezika, individualne sposobnosti i interesovanja. Djeca koja dolaze iz drugih zemalja često se suočavaju sa mnogim izazovima, kao što su prilagođavanje na novu sredinu, različiti nastavni planovi i programi, kao i metode rada u poređenju sa onima iz država iz kojih dolaze. Zbog toga je neophodno obezbijediti adekvatan sistem podrške u svim obrazovno-vaspitnim ustanovama.
Tokom eksterne evaluacije u školama, Zavod prati kako se i u kojoj mjeri ove smjernice sprovode. Iako analiza pokazuje da su napravljeni pozitivni pomaci, rezultati sugerišu da je potrebno dodatno unaprijediti primjenu smjernica kako bi se osiguralo da sva djeca, bez obzira na njihovu jezičku pozadinu, dobiju kvalitetno obrazovanje u Crnoj Gori. Iako smo zadovoljni dosadašnjim naporima, svjesni smo da postoji prostor za dalji napredak.
Stalno se ukazuje na važnost međusektorske saradnje. Koliko ste zadovoljni odnosom sa drugim obrazovnim institucijama i ustanovama?
‒ Saradnja je ključna za uspješan obrazovni sistem i smatram da je naš odnos sa drugim obrazovnim institucijama izuzetno produktivan. Ova saradnja nam omogućava da sinhronizujemo napore u unapređenju kvaliteta obrazovanja i da bolje odgovorimo na izazove s kojima se suočavamo. Međuinstitucionalna saradnja, kao što je ona između Zavoda za školstvo i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Ispitnog centra, Centra za stručno obrazovanje i Zavoda za užbenike i nastavna sredstva, ali i predškolskih ustanova, škola i domova učenika obezbjeđuje da se naši programi i inicijative sprovode na dosljedan i efikasan način. Kroz redovne sastanke, zajedničke projekte i razmjenu stručnih mišljenja, uspijevamo da uskladimo naše aktivnosti, osiguramo kvalitetnu evaluaciju i implementaciju obrazovnih standarda, te pružimo podršku školama i nastavnicima. Naša posvećenost daljem jačanju međuinstitucionalne saradnje znači da ćemo i dalje raditi na još boljoj koordinaciji i integraciji naših napora, kako bismo osigurali da crnogorski obrazovni sistem ostane na putu kontinuiranog napretka.
Važan segment u radu Zavoda je i međunarodna saradnja. Da li je ona, prema Vašem mišljenju, na očekivanom nivou?
‒ Prepoznali smo da je međunarodna saradnje veoma značajna za unapređenje obrazovnog sistema u zemlji. Kroz brojne projekte, programe i partnerstva sa međunarodnim organizacijama, Zavod aktivno razmjenjuje iskustva, uvodi inovativne prakse i podiže kvalitet obrazovanja. Učešće u evropskim i globalnim projektima, kao što su IPA i Erasmus+, omogućava nam da razvijamo nove metode učenja, obučavamo nastavnike i jačamo kapacitete naših obrazovnih institucija. Poseban primjer toga je VETpreneur projekat, koji se fokusira na razvoj preduzetničkih vještina među učenicima, ključnih za njihovu budućnost. Naša saradnja sa organizacijama poput UNICEF-a, UNESCO-a i Savjeta Evrope dodatno osnažuje naš rad na terenu. Pilot projekat „Digitalna tehnologija za igru i učenje“, razvijen u partnerstvu s UNICEF-om i Micro:bit fondacijom, omogućava djeci da kroz zanimljive aktivnosti stiču vještine 21. vijeka, kao što su kritičko razmišljanje, rješavanje problema i digitalna pismenost. Kroz saradnju sa Evropskim centrom za moderne jezike Savjeta Evrope, Zavod pruža našim nastavnicima pristup seminarima, konferencijama i najnovijim resursima u oblasti jezičkog obrazovanja. Tako su u oktobru planirane dvije značajne obuke za nastavnike, usmjerene na CLIL pristup i primjenu informacionih tehnologija u nastavi stranih jezika.
Na regionalnom i međunarodnom nivou, Zavod aktivno učestvuje u važnim obrazovnim inicijativama, poput Stalne međunarodne konferencije inspektorata i STEM alijanse, kao i CIDREE mreže. Takođe, vodimo ključnu ulogu u sprovođenju programa Eko-škole u Crnoj Gori, promovišući održivi razvoj i ekološku svijest među učenicima. Dakle, međunarodna saradnja omogućava nam da budemo u toku s globalnim trendovima u obrazovanju i da ih prilagodimo specifičnim potrebama našeg sistema. Na taj način, kontinuirano radimo na unapređenju obrazovanja u Crnoj Gori, pružajući našim učenicima najbolje moguće obrazovanje.
Lj. Vukoslavović