Funkcionalna pismenost je jedna do ključnih kompetencija i neophodna je da odrasli čovjek uspješno prevazilazi izazove i probleme sa kojima se susreće u radnom, porodičnom i društvenom okruženju, istaknuto je na okruglom stolu „Pismenost za XXI vijek“ koji je Centar za stručno obrazovanje organizovao u Podgorici povodom Međunarodnog dana pismenosti.
Direktorica Centra za stručno obrazovanje Aleksandra Lalević istakla je da je pismenost prepoznata, ne samo kao pravo po sebi, već kao mehanizam za ostvarivanje drugih ljudskih prava. Ona je podsjetila da je UNESKO je pokrenuo inicijativu za obilježavanje Međunarodnog dana pismenosti radi podsjećanja na važnost pismenosti sa jedne, i upozoravanja na problem nepismenosti koji još uvijek pogađa veliki dio stanovništva, s druge strane.
„Savremeni koncept funkcionalne pismenosti podrazumijeva znanja, vještine vrijednosti koje pojedincu omogućavaju kontrolu vlastitog života na kvalitetan način i rješavanje različitih problena na poslu, u školi, kući i u društvenom životu uopšte.
Pismenost odraslima omogućava zapošljavanje, pruža mogućnost osposobljavanja i cjeloživotnog učenja“, kazala je ona.
Pomoćnica direktorice Centra za stručno obrazovanje Gordana Bošković održala je prezentaciju o funkcionalnoj pismenosti 21. vijeka. Ona je tom prilikom govorila o inovativnom planiranju u osnovnom obrazovanju odraslih uz pomoć ERASMUS + projekta, ukazujući da je ovaj program važan, jer: unapređuje i podržava razvoj na svim nivoima obrazovanja i obuke; jača veze između formalnog i neformalnog obrazovanja i učenja; poboljšava saradnju između obrazovanja i tržišta rada; pomaže u stvaranju dodatne vrijednosti za evropsko obrazovanje i evropsko dimenzioniranje u obrazovanju; osnažuje saradnju između zemalja koje učestvuju u definisanju politika obrazovanja.
Bošković je podsjetila da evropski pravedan pristup osobama sa niskim vještinama i kvalifikacijama podrazumijeva pružanje podrške kroz uključivanje u programe politika obrazovanja i osposobljavanja država članica. Program za vještine (2016) fokusira se na rješavanje problema nedostatka vještina i nejednakosti i doprinos potrebama tržišta rada za većim nivoom vještina. To uključuje da države niskovalifikovanim osobama moraju osigurati oblike usavršavanja vještina sa mogućnošću: da se njihove vještine procijene i utvrde nedostaci, te da dobiju individulaizovani paket za obrazovanje/osposobljavanje da se njihove vještine vrednuju.
Ona je ocijenila da Crna Gora još nije ni na pragu toga, te da treba obezbijediti nacionalnu politiku koja će omogućiti da se prepozna značaj tih ciljeva i aktivnosti.
Bošković je navela da, prema podacima iz 2022. godine, elementarno nepismenih u svijetu je 763 miliona, dok je funkcionalno nepismenih između dvije i po i tri milijarde.
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori, prema podacima sa prethodnog popisa, jer još nema podataka sa posljednjeg, elementarno nepismenih je 1,5%. Međutim, tom broju treba dodati i podatke o broju lica koja: nijesu završila osnovnu školu ili su stekla samo ovaj nivo obrazovanja (28%), ne posjeduju osnovnu računarsku pismenost (u Crnoj Gori je 35% starijih od 15 godina kompjuterski pismeno, 16% su lica koja djelimično poznaju rad na računaru, čak 48% lica ne poznaje rad na računaru); ne znaju strane jezike (najviše stanovnika zna engleski jezik i to 26% od ukupnog broja stanovnika starosti 15 i više godina. Ruski jezik zna devet odsto italijanski pet, njemački tri i francuski tri odsto).
Bošković je kazala da 70 miliona Evropljana ima problema sa osnovama čitanja i pisanja, računanjem i korišćenjem digitalnih vještina u svakodnevnom životu. Crna Gora nema još tog istraživanja. Zabrinjvaju rezultati PISA testa, bilo da se radi o naučnoj, matematičkoj ili čitalačkoj pismenosti od 40% do 60% učenika nije dostiglo elementarni nivo dva; samo neznatan procenat učenika (1,6%, 1% ili manje), uspije da dostigne nivoe četiri i pet. Ovo je ubjedljiv dokaz, kako je kazala, da nastava u našim školama nema značajnijeg uticaja na razvoj viših kognitivnih sposobnosti: rješavanja problema, kreativnog i kritičkog mišljenja.
Kada je u pitanju finansiranje elementarne pismenosti građana, Bošković je navela da Zakon o budžetu nema stavku za obrazovanje odraslih, te da je potreban fond za taj nivo obrazovanja. Za finansiranje licenciranih ustanova za obrazovanje odraslih do 2020. godine uplaćivano je 120. 000 eura godišnje, a u posljednje četiri godine 90.000 eura.
Samostalna savjetnica u Odjeljenju za obrazovanje odraslih Ljiljana Garić predstavila je obrazovnu ponudu za odrasle.
Ona je naglasila da je sistem osnovnog obrazovanja mladih i odraslih jedinstven, jer se temelji na istim standardima znanja, a princip uvođenja jednakih standarda omogućava da se prilagođeni program može organizovati kroz različite oblike: po razredima i predmetima, semestralnim razvrstavanjem predmeta, instruktivnom nastavom, mentorskim radom, kombinacijom navedenih oblika ili drugačije.
Garić je predstavila predmetne oblasti i zadatke elementarnog funkcionalnog opismenjavanja, program i plan osnovne škole za odrasle i listu izbornih predmeta Takođe je ukazala da su urađeni programi za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom i pripremljeno više andragoških priručnika za nastavnike.
Samostalni savjetnik za projekte u Odjeljenju za međunarodnu saradnju i projekte Dragiša Damjanović govorio je o finansijskoj pismenosti.
On je naveo da je finansijska pismenost nova tema kada govorimo o okvirima i obrazovnim politikama, te da su 2020. kod nas urađene prve preporuke i akcioni plan za finansijsko obrazovanje. Kako je kazao, te godine počela je saradnja sa zemljama Zapadnog Balkana radi definisanja učenja kako upravljati finansijama. Takođe, Centralna banka dala je podršku stranim izvjestiocima da izvrše cjelokupnu analizu kada i gdje učimo kako da upravljamo ličnim finansijama. Istraživanje je pokazalo da je Crna Gora među posljednjima na listi kada je u pitanju finansijska pismenost. Djeca često završe sve nivoa obrazovanja, čak i ekonomski fakultet, a da se ne dotaknu aspekta finansijske pismenosti.
Lj. V.