Maturski/stručni ispit iz Crnogorskog ‒ srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti i Albanskog jezika i književnosti, kao i eksterne provjere znanja na kraju trećeg ciklusa osnovne škole ove godine prvi put su organizovani na adekvatan način i spriječene su zloupotrebe. Na taj način obezbijeđena je slika realnog stanja kada je u pitanju znanje učenika. Rezulttai pokazuju veliki nesklad između ocjena na kraju školske godine i na ispitu, a najveći je kada su u pitanje jedinice i petice, istaknuto je na konferenciji na za novinare na kojoj su govorili ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović i direktor Ispitnog centra Miloš Trivić.
Prema riječima ministarke, promijenjeni su pravilnici koji se odnose na eksterne testiranje a sprovedene su i sve neophodne mjere da se ne dovede u pitanje regularnost ispita i po prvi put imamo predstavljanje realnog stanja u našem obrazovnom sistemu, i u osnovnim, i u srednjim školama.
Ona je uporedila ovogodišnje rezultate na maturskom ispitu iz Crnogorskog ‒ srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti sa prošlogodišnjim. Kako je navela, najviša su odstupanja kada su u pitanju jedinice i petice ‒ 2024. imamo 10,47 odsto jedinica, dok je prošle godine taj procenat bio 4,93. Petica je u ovoj godini bilo 2,13, a u prošloj 8,92 odsto.
„Možemo zaključiti da u obrazovnom procesu nerado dajemo jedinice, a da smo darežljivi kada su u pitanju petice. Disbalans je posebno izražen ka je u pitanju broj diloma „Luča“ (6,6 odsto) i odličnih ocjena na maturskom ispitu“, naglasila je ministarka Jakšić-Stojanović, dodajući da je ista situacija je i kada je u pitanju provjera znanja na kraju trećeg ciklusa osnovne škole.
NIJE BILO PREPISIVANJA
I Miloš Trivić je ocijenio da je napravljen veliki iskorak, te da, prema informacijama od strane ocjenjivača, prepisivanja nije bilo.
On je, predstavljajući rezultate, kazao da je na maturskom in stručnom ispitu iz Crnogorskog ‒ srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti procenat urađenosti testa 45 odsto, te da ocjenu jedan (nula do 14 bodova) ima 501 učenik. Izuzetno je mali broj petica. Odličnu ocjenu imala su 102 učenika, odnosno 2,13 odsto. U srednjim školama bilo je 300 diploma „Luča“, pa se direktor Ispitnog centra zapitao šta se desilo sa onih 200.
Trivić je naveo da je iz Albanskog jezika i književnosti 27 učenika sa nedovljnim uspjehom, a samo tri ima odličan uspjeh.
Maturski ispit iz Crnogorskog ‒ srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti polagalo je 4.786, a iz Albanskog jezika i književnosti 180 učenika.
Iz Crnogorskog ‒ srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti najveći broj učenika dobio je ocjenu tri, a iz Albanskog jezika i književnosti dva.
Gimnazijalci su postigli bolji rezultat od učenika srednjih stručnih škola. U gimnazijama 51 učenik ima nedovoljnu ocjenu , a u srednjim stručnim školama njih 450. Odličnu ocjenu zavrijedila su 94 gimnazijalca, a u srednjim stručnim školama osam đaka. Kod gimnazijalaca je najviše učenika sa ocjenom tri, a kod učenika srednjih stručnih škola sa dvojkom (oko 40 odsto).
Prema Trivićevim riječima, u poređenju sa prethodne tri godine, 2024. broj nedovoljnih ocjena je dva do tri puta veći, a broj petica manji za tri do četiri puta.
„Ove godine je najmanji broj najavljenih i realizovanih uvida. Imali smo smo 107 prigovora na ocjenu. Od toga je 38 uvaženo “, kazao je direktor Ispitnog centra.
Trivić je naveo da su ove godini slabiji i rezultati osnovaca.
Iz Crnogorskog ‒ srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti 264 učenika su na eksternoj provjeri znanja dobila ocjenu jedan, a samo je njih 56 imalo tu ocjenu zaključenu. Na kraju školske godine je 1.620 zaključenih petica, a na ispitu samo 591. Slična je situacija i kada je u pitanju Albanski jezik i književnost.
Matematika je posebno problematična i tu je veliki nesklad. Na kraju školovanja 187 đaka imalo je nedovolnu ocjenu a na eksternoj provjeri njih 1.244. Posebno zabrinjava što je šest učenika sa zaključenom peticom na eksternoj provjeri dobilo jedinicu. Na kraju školovanja bilo je 1.397 petica na kraju školovanju a na ispitu samo 394.
Za nijansu je bolji rezultat iz engleskog jezika, ali i tu postoji disablans. Na kraju osnovne škole je 28 đaka sa ocjenom nedovoljan a na eksternoj provjeri 384, dok su 2.092 imala odlične ocjene, a na eksternoj provjeri njih 1.574.
Znatno lošiji rezultat nego ranijih godina učenici su ostvarili iz hemije, fizike i geografije.
IDENTIFIKOVATI PROBLEME I OSMISLITI MJERE
Ministarka Anđela Jakšić-Stojanović je ocijenila da je važno što imamo sliku realnog stanja tako da se mogu identifikovati problemi i osmisliti mjere.
Pored ostalog treba reagovati na disbalanse kada su u pitanju jedinice i petice na eksternom testiranju i u školama.
„U okviru jednog projekta imamo angažovanog konsultanta koji će da se bavi upređivanjem rezulata učenika na eksternom testiranju, PISA testu i u toku redovne nastave. Tako ćemo prvi put sagledati gdje dolazi do problema. Imaćemo podatke koja škola, koji razred, kao i koji profesor ima taj izraženi disbalans i onda će da sprovedemo određene mjere koje će se odnositi na rad sa nastavnikiom i na predlaganje metoda kako da se ocjenjivanje unaporijedi“, kazala je ona.
Prema njenim riječima, takođe je potrebno unaprijediti obrazovnu infrastruktru, jer nema reformi ako neke škole imaju nastavu u pet smjena, ili nemaju fiskulutne sale, a neke imaju problem sa grijanjem i prokišnjavanjem.
„Upravo iz tog razloga krenuli smo da sprovodimo akcije u vezi sa unapređenjem kvaliteta obrazovne infrastrukture tako da ćemo ovoga ljeta imati 26 gradilišta. Krenućemo u izgradnju novih vrtića, škola i rekonstrukciju postojećih, te u dogradnju novih paviljona“, navela je ministarka.
Ona je dodala u narednom periodu treba obezbijediti adekvatnu opremu, prije svega,
za kabinete prirodnih nauka, te da je neophodno uložiti dodatna sredstva u obuku nastavnika.
„Neophodno je da sprovodimo aktivnosti za podsticanje najboljih i nastavnika i učenika. Treba posvetiti pažnju dodjeli diplome ’Luča’. Čini se da su negdje od prvog razreda osnovne škole svi pod pritiskom, i roditelji, i nastavnici, i djeca. Potreban je novi pravilnik kako bi se ta diploma drugačije prepoznala i definisali drugi kriterijumi hza njenu dodjelu. Potrebno je raditi sa roditeljima kako bi se smanjio pritisak i na nastavnike i na djecu kad su u pitanju ocjene i ta diploma“, istakla je Jakšić-Stojanović.
Ona je dodala da će raditi na izmjenama planova i programa jer i tu postoje određeni problemi. Kako je objasnila, imamo predmete koji nisu dovoljno zastupljeni, ili se u nastavni plan uključuju previše kasno, te vannastavne aktivnosti koji ne prate nastavni program. Naglasila je da će promjene nastavnih planova programa pratiti i promjena udžbenika koja mora biti postepena.
Lj. V.
