U barskim osnovnim školama sve je više stranih učenika. Porast tog broja osjetio se nakon početka rata u Ukrajini kada su se u Bar doselili građani ne samo te zemlje već i susjedne Rusije i Bjelorusije. Osim njih, nastavu pohađaju i đaci iz Njemačke, Turske i drugih zemalja, a nastava se sve više prilagođava njihovim potrebama i maternjem jeziku.
Najviše takvih đaka ima u OŠ „Anto Đedović“ (trenutno 302), što je oko trećina ukupnog broja.
„Učenici dolaze sa različitih govornih područja, iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Kazahstana, Moldavije, Tajlanda, Francuske, Italije, Turske, Njemačke, a imaju i učenike i iz Srbije, Bosne i Hercegovina“, kazao je direktor Miloš Pantović.
On je rekao da njihova škola poprima obilježje internacionalne, u kojoj se svakodnevno čuje mnogo različitih jezika.
„U odjeljenju VIII-3 koje možemo nazvati ‘višejezično odjeljenje’ imamo skoro polovinu učenika stranog porijekla. Specifično je što su sa različitih govornih područja, pa je pravi izazov raditi u tom odjeljenju“, naveo je Pantović.
Prema riječima pomoćnice direktora OŠ „Meksiko“ Lejle Bubić, ovu obrazovno-vaspitnu ustanovu pohađa 51 strani učenik, 6,8 odsto od ukupnog broja. Najviše ih je iz Rusije i Ukrajine, tri učenika dolazi iz Bjelorusije, a po jedan iz Turske i iz Albanije.
„Od početka ratnih dešavanja u Ukrajini u našu školu su počeli da pristižu učenici iz ratom zahvaćenog područja kao i iz susjednih zemalja Rusije i Bjelorusije. U školi je i manji broj đaka iz Njemačke i Turske. U školskoj 2023/2024. upisano je novih 29 učenika iz Ukrajine, a ukupan broj stranaca u našoj školi je 110. Našu školu pohađa ukupno 1.268 učenika raspoređenih u 52 odjeljenja, procentualno stranaca u školi je oko 11 odsto“, istakao je Arslan Šabotić, pomoćnik direktora u OŠ „Jugoslavija“.
OŠ „Mrkojevići“ u Pečuricama pohađaju 44 strana državljana, što je oko 12 odsto od ukupnog broja đaka. Najviše ih je iz Njemačke, 17, iz Rusije 14, a ostali su iz Kanade, Švajcarske, Srbije, Bosne i Hercegovine i sa Kosova. To je „Vijestima“ rekao direktor te škole Osman Grgurević.
JEZIČKE BARIJERE
U OŠ „Srbija“ ima 26 učenika iz Rusije, dva učenika su iz Ukrajine i dva učenika iz Turske. To je 6,54 odsto od ukupnog broja učenika, kazala je direktorica Mirjana Vučević.
Ona je navela da u radu i nastavi sa đacima koji su strani državljani nastavnici nailaze na brojne prepreke i izazove. Jedne od osnovnih su, navodi ona, čitalačka pismenost i komunikacijske vještine, budući da se nastava realizuje na jeziku koji nije njihov maternji.
„U našoj školi je uspostavljen i sistem podrške u vidu organizacije dodatnih i dopunskih časova, kako bi se učenicima koji dolaze sa drugih govornih područja pomoglo da savladaju naš jezik, a i da se prilagode novom, drugačijem, sistemu obrazovanja“ objasnila je direktorica Vučević.
Kako kaže Lejla Bubuć, u OŠ „Meksiko“ se na časovima odjeljenjske zajednice realizuju aktivnosti koje se odnose na rješavanje njihovih društvenih i emocionalnih potreba radi razvijanja osjećaja pripadnosti, povezanosti i bezbjednosti.
Prema riječima Arslana Šabotića, nepoznavanje jezika i sporija socijalizacija pojedinih učenika najveći izazvovi sa kojima se strani đaci susreću. On je dodao da se u školi organizuje dopunska nastava za te učenike, dvaput nedjeljno a pohađa ih 20 učenika.
Iz sve četiri škole su naveli da se susrijeću sa različitim problemima kada je u pitanju socijalizacija i integrisanje stranih đaka.
Osman Grgurević je kazao da je primijetio da se oni najčešće druže, ali i sukobljavaju sa učenicima sa kojima dijele maternji jezik i zemlju porijekla.
Značajnu ulogu u socijalizaciji i adaptaciji učenika-stranih državljana u OŠ „Meksiko“ imaju i tzv. jezički medijatori nastavnici stranih jezika radi prevođenja i posredovanja u konverzaciji.
„Projekat ‘Obrazovanje za mir’ se realizuje kroz časove odjeljenske zajednice. Učenici naše škole su pokazali veliku empatiju i prihvatanje stranaca. Učenici- stranci uz pomoć svojih drugova i nastavnika učestvuju na raznim školskim manifestacijama“, kazali su iz OŠ „Jugoslavija“.
Da bi pomogli socijalizaciju ovih učenika i njihovo napredovanje u školi u OŠ „Mrkojevići, pedagoškinja škole obavlja redovne konsultacije sa učenicima i njihovim roditeljima. U cilju uključivanja u zajednicu u decembru su organizovali Dan internacionalne kuhinje na kome su učenici predstavili kulturu, tradiciju i kulinarske specijalitete zemalja iz kojih dolaze.
Iz OŠ „Srbija“ su kazali da su nezainteresovanost za socijalizaciju primijetili samo u jednoj porodici, a u saznanju su da planiraju napuštanje Crne Gore i preseljenje u Ameriku, pa taj problem pripisuju tome.
INDIVIDUALIZACIJA NASTAVE
Profesorica jezika i književnosti u OŠ „Anto Đedović“ Ljiljana Milović istakla je da se prisustvom velikog broja stranih đaka promijenio sistem rada u odjeljenju.
„To predstavlja veliku prepreku i zahtijeva individualizaciju nastave. Za mene kao predmetnu nastavnicu službenog jezika to zahtijeva dodatni rad, jer osmišljavam materijal prilagođen djetetu sa određenog govornog područja. Sistem rada u odjeljenju se mijenja i potrebno je istraživati nove metode kako bi se pružila podrška svakom učeniku. Važno je da se učenici sa našeg govornog područja, sada kada fokus nije samo na njima, ne osjete zapostavljenim“, objasnila je ona.
Kako je kazala, ona govori ruski i pomaže se engleskim jezikom kao prvim stranim jezikom koji uče sva djeca u školi, pa na taj način uspijeva da premosti jezičke barijere učenika koji dolaze sa više različitih govornih područja.
Milović je navela i da je saradnja sa nekim roditeljima veoma otežana, najviše zbog jezičke barijere.
„Ne dolaze redovno na konsultacije sa nastavnicima, što otežava rad. Jer, kada se roditelju ukaže na određeni problem, na taj način se daje podrška učeniku za unaprjeđenje rada. Posebno je teško kada učenik stranog porijekla prati nastavu po individualnom razvojnom programu“.
Kao predmetna nastavnica ona zaključuje da ovi đaci ne poznaju dovoljno naš jezik, neki nemaju ni osnovni nivo znanja, a direktno se uključuju u redovnu nastavu. Prema njenim riječima, najveći problem je to što svi u jednom odjeljenju, a nemaju ujednačen nivo znanja.
„Predmetni programi su zahtjevni i teže ga razumiju đaci koji ne poznaju službeni jezik. Moja preporuka bi bila da učenici stranog porijekla uče naš jezik prije nego se upišu u našu školu“, kazala je nastavnica Milović.
Zbog toga, kako je rekla, koristi raznovrsne edukativne materijale i metode rada kao što su crteži, audio, film i drugi video-materijal.
OŠ „Anto Đedović“ pohađaju i Viktoria i Mateus Roloff. U Bar su se iz Njemačke doselili prije dvije godine i krenuli su u školu. U početku, kako su ispričali, bilo im je teško, ali sada u potpunosti razumiju crnogorski jezik, a dosta dobro ga i pričaju.
„Bilo mi je teško, jer sam morala da upišem sedmi razred, iako sam bila za osmi. To sam uradila kako bih savladala svo ozbiljnije gradivo na crnogorskom od početka. Sada sam srećna jer od početka pratim gradivo koje će biti na polumaturskom ispitu“, rekla je ona.
Mateus kaže da je nastavnik fizičkog odmah prepoznao njegov talenat za fudbal, pa nije bilo potrebno puno razumijevanja.
Viktoriji se u školi najviše dopadaju novi prijatelji koje je stekla, a posebno joj znači, prema njenim riječima, što sa svojim nastavnicima može da priča o raznim problemima i životnim stvarima, a ne samo o školi.
Profesorica njemačkog u toj školi Milena Ivanović kazala je da je Viktoria znatno obogatila njene časove, te da su njeni vršnjaci privilegovani što imaju priliku da sa njom uče. Ona je lijep primjer uzorne, marljive i kulturne učenice, koja je i pored jezičke barijere postigla ogroman uspjeh u školi.
Sa tim je saglasna i profesorica Liljana Milović. Ona je navela da Viktoria iz crnogrskog ‒ srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti ima peticu, a savladala je i teške gramatičke lekcije.
Izvor: vijesti.me
