Dobitnik državne nagrade „Oktoih“: JPU „DRAGAN KOVAČEVIĆ“ IZ NIKŠIĆA

Među brojnim povodima zbog kojih smo posjetili JPU „Dragan Kovačević“ u Nikšiću jedan od najvažnijih je taj što je kolektiv ove ustanove dobio državnu nagradu „Oktoih“ za ostvarene izuzetne rezultate u vaspitno-obrazovnom radu u 2016. godini. Iste godine i Opština Nikšić dodijelila je ovoj ustanovi Nagradu oslobođenja grada, priznanje za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu i djelovanju u svim oblastima stvaralaštva kojima se doprinosi razvoju ove opštine.

Ne skrivajući zadovoljstvo zbog priznanja direktorica ove predškolske ustanove Radmila Backović ističe da je za nagradu „Oktoih“ predlog potekao od Savjeta roditelja.     

„Kada vas kandiduje neko ko je srž priče, a to su roditelji, koji su glavni evaluatori rada ove ustanove i pokazatelji interakcije našeg djelovanja, to je nešto što ne može niko da ospori. S toga smo to priznanje i očekivali. Naša karakteristika u odnosu na ostale ustanove ove vrste je što nastojimo da uvedemosvjetske standarde u sve segmente rada. Ponosni smo što smo prije četiri godine među prvima na Balkanu uveli HACCP sistem za kontrolu kvaliteta hrane. Imamo ISO standard, koji prati kvalitet rada svih službi unutar ustanove i koji predviđa da svako radi ono što mu je u opisu posla. Takođe, na putu smo za dobijanje standarda za zaštitu životne sredine“, naglašava sagovornica „Prosvjetnog rada“. 

Prema riječima ovog iskusnog pedagoga, najveći kvalitet rada ustanove u kojoj Backovićeva radi već 26 godina, od kojih 20 kao vaspitač, jeste vaspitno-obrazovni rad, ali se jednako vodi računa o ishrani i spavanju djece, jer ovo je za njih druga kuća. 

„Suština uspješne priče, nastavlja ona, je to što sam uvijek pravila dobre timove saradnika u svim segmentima. Nekad možemo napraviti dobar objekat i opremiti ga didaktikom, ali nosilac svega toga jekadar i to je prioritet. Sa dobrim timom uspjeh je zagarantovan. Rezultat toga je da nam sada nerijetko djeca na kraju radnog dana nevoljno i sa suzama odlaze iz vrtića, a prije su plakajući dolazila u ustanovu“. 

Ovaj uzoran kolektiv dokazao je da veliki uglavnom ženski tim može dobro da funkcioniše, što je i prosvjetna inspekcija pozitivno ocijenila u svojim izvještajima. Dobru atmosferu održavaju tako što nađu vremena i za zajedničke izlete i druge vrste druženja, a za proteklih osam godina nisu imalinijedan disciplinski postupak.

„Za sve to neophodno je da na čelu kolektiva bude neko ko ima veliko iskustvo, strpljenje, toleranciju, spremnost na međusobno poštovanje, uzajamno razumijevanje, prilagođavanje i korigovanje“, smatra Backovićeva.      

 

Život u brojkama

Prvi vrtić u Nikšiću osnovan je 1950. godine sa dvije vaspitne grupe po 30 djece uzrasta od tri do sedam godina. Prvi upravnik bila je Danica Šipčić, učiteljica, a imao je i tri vaspitačice. Paralelno, pri Narodnoj osnovnoj školi postojalo je od 1946. godine i zabavište za djecu starijeg predškolskog uzrasta. Tih godina otvorena su još dva vrtića, a oko 270 djece bilo je obuhvaćeno predškolskim boravkom. Godine 1959. Savjet za prosvjetu Gradskog narodnog odbora donio je odluku da se Dječije zabavište kao budžetska ustanova ukine i da se spoji sa Dječijim vrtićem  čime je ozvaničen rad nove predškolske ustanove sa imenom koje i sada nosi. Te godine u vrtiću je radilo 10 vaspitača, sedam radnika i jedan ljekar. 

Sada je u 19 vaspitnih jedinica upisano 2.000 djece sa kojima radi 290 zaposlenih, uglavnom vaspitača, kao i 26 medicinskih sestara, 10 higijenički, 18 servirki i stručni saradnici (pedagog, psiholog, defektolog, logoped, profesor engleskog jezika i nutricionista).Pored uobičajenog cjelodnevnog i poludnevnog programa ova ustanova ima i trosatni predškolski vaspitno-obrazovni program pripreme djece za osnovnu školu, namijenjen mališanima od pet godina do polaska u školu. 

Poštujući pravo djeteta na obrazovanje, sprovodi se i poseban program inkluzivnog obrazovanja „Vrtić i škola po mjeri djeteta“, čija je suština uključivanje u redovan obrazovni sistem djece sa posebnim potrebama i one iz marginalizovanih grupa. Mališani sa razvojnim teškoćama su integrisana u redovne vaspitne grupe. Vrtić ima senzornu sobu i aparate neophodne za rad sa djecom sa teškoćama u razvoju, a sedam stručnih saradnika radi sa djecom sa teškoćama u razvoju dodatno „jedan na jedan“.

„Pomoći djetetu, ali neupadljivo, jedan je od osnovnih principa programskih aktivnosti namijenjenih djeci sa razvojnim teškoćama. U našoj ustanovi putem inkluzivnog obrazovanja mališani sa smetnjama mogu da razvijaju svoje socijalne, emocionalne, mentalne i fizičke sposobnostio kada su okružena vršnjacima bez smetnji“, ističe direktorica Backović.

 

Zahtjevnija djeca i roditelji

Prema njenim riječima, u ovoj ustanovi je veoma uspjšeno sprovedena reforma predškolskog obrazvoanja, ali i dalje prate tokove savremenih dešavanja u toj oblasti i prilagođavaju se. „Poznati smo po tome da radimo po svim normativima, jer smo obezbijedili prostor za optimalan rad tako što je za proteklih osam godina otvoreno devet objekata. Na putu smo da dokažemo da je ovaj nivo obrazovanja vrlo bitan u sistemu obrazovanja. Radimo sa obrazovanim kadrom koji se stalno edukuje u svim segmentima i koji je pripremljen za sadašnje dijete, koje je veoma zahtjevno i prema kome treba postavljati velike zahtjeve . Sve to rezultiralo je da smo sa 33 procenta od prije sedam-osam godina poboljšali polaznost djece na 48 odsto“, ukazuje Backovićeva.

Branka Mrkić, pomoćnica direktora, smatra da su nagrade dokaz da je ova ustanova prepoznata i u Crnoj Gori i u regionu po tome što prati savremene trendove predškolskog vaspitanja i obrazovanja. U prilog tome je i činjenica da se, na inicijativudirektorice Backović, od 2014. godine u vaspitnoj jedinici „Ciciban“ sprovodi pilot projekat „Montesori pedagogija u crnogorskom obrazovnom sistemu“, čiji je osnovni princip „pomozi mi da uradim sam“. 

„Uloga vaspitača je tu izmijenjena, tako što je on posmatrač i pomagač djetetu u rješavanju zadataka. Kraj projekta planiran je za maj, ali očekujemo da ćemo moći od septembra, uz saglasnost Ministarstva prosvjete, da implementiramo i zvanično ovaj program i da ćemo u dogledno vreme biti centar za obuku Montesori pedagogije i za ostale vrtiće u Crnoj Gori“, rekla je Mrkićeva. 

Ona je dodala da je ova predškolska ustanova od prošle godine partner u projektu NVO „Djeca prije svega“ koji podrazumijeva partnerstvo za mir i pomirenje kroz rano obrazovanje u zapadnoj Evropi. Cilj je da se izgradi jedno inkluzivno društvo u kojem će bez obzira na različitosti svi naći svoje mjesto. 

Sve su to projekti sa ciljem da sva djeca dobiju jednake predispozicije za predškolsko obrazovanje. 

Rajka Bulajić, vaspitačica i koordinatorka u vaspitnoj jedinici „Palčica“ ocjenjuje da je predškolsko vaspitanje temelj cjeloživotnog učenja i da su sada djeca inicijatori aktivnosti, u odnosu prije 15-ak godina, tj. prije početka reforme, kada su im programi nametali rad. „Sve radimo da bi zadovoljili dječiju kreativnost i maštu. Ostvarili smo saradnju sa školama kako bi naši prvaci zakoračili sa osmijehom 1. septembra u učionicu. Saradnja se realizuje kroz uzvratne posjete, likovne radionice, te uključivanje roditelja, stručnih službi škole i vrtića. Po modelu iz Slovenije u Nikšiću su počeli da se grade vrtići pri školama, čime je i prostorno riješeno da se mališaniranije upoznaju sa školskim objektom. To je već urađeno u Župi i u Kličevu“, kaže Bulajićeva.

 

Kontinuirano unapređivanje rada

Tvrdeći da nagrada „Oktoih“ sigurno nije došla slučajno, Snežana Zogović, pedagogica, naglašava da je veliki trud i rad uložen u svim segmentima, pa tako i u vaspitno-obrazovnom radu. „Prije svega vaspitači, na čijem radu počiva sve, tako i stručne službekontinuirano unapređuju svoj rad. Strogo vodimo računa o individualnim karakteristikama svakog djeteta i njihovim interesovanjima. Stručna služba je uvijek tu da ponogne u izradi insturmenata praćenja, pri novim metodama i tehnikama rada. Današnja djeca mnogo toga znaju i sadašnji roditelj je mnogo zahtjevan. Imamo tim za svaki dio posla, zatim, tim za profesionalni razvoj koji je anketirao vaspitače i roditelje, a na aktivima smo zaključili šta nam jepotrebno da bismo unaprijedili rad. Zaposleni pohađaju veliki broj seminara koje organizuje uprava,a često sami izrađujemo didaktička sredstava u našojradionici“, priča Zogovićeva.

Ona napominje da je ostvarena veoma dobra saradnja sa roditeljima, koji daju određene upute šta i kako raditi sa djecom. Organizuju se i roditeljski sastancičetiri puta godišnje, a jednom sedmično je dan otvorenih vrata. 

Jelena Marković, pedagogica i PR ustanove, dodaje da postoji izvrsna saradnja sa svim institucijama u gradu i šire, koja se ogleda u organizovanju edukativnihposjeta raznim preduzećima i gradovima. „Što se tiče medija, imali smo svoju emisiju na TV Nikšić, zatim TV 777, ali i drugi prate sve naše aktivnosti, obilježavamo sve važne datume, i što je veoma bitno – djeca sve uče na očiglednom primjeru“, naglašava ona.

Prateći savremene tokove poslovanja vrtić ima svoj sajt i profil na facebook stranici. „Namjera nam je da ovom vrstom komunikacije omogućimo roditeljima i svima koji su zainteresovani za sradnju sa nama, da na jednostavan, kvalitetan i brz način predstavimo našu ustanovu, njene sadržaje, programe i aktivnosti“, objašnjava Markovićeva.    

Medicinska sestra Marija Gluščević, čiji je zadatak prihvat djece na ulazu u vrtić, kaže da se trudi da sa njima bude što opuštenija, jer im nije baš prijatno da vide bijeli mantil. „To bude stresno za njih i važno nam je da zadobijemo njihovo povjerenje, a to postižemo dobrim radom i komunikacijom sa roditeljima. Kad steknemo povjerenje kod mališana onda je sve lakše. Takođe, kontrolišemo higijenu djece, pri čemu posebnu pažnju posvećujemo tome kako saopštiti roditelju ako nešto kod njihovih mališana možda nije u redu i šta treba popraviti. Provjeravamo higijenu svih objekata, pomažemo u hranjenju i presvlačenju djece“, opisuje svoj dio posla Gluščevićeva.       

 

Sa HACCP sistemom bezbjednija hrana

Prema riječima Valentine Korać, kuvarice, centralna kuhinja distribuira hranu za 18 jedinica, što je oko 1.500 obroka (doručak, ručak i užina). „Odgovornost je veoma velika, Bezbjednost i kvalitet hrane je na prvom mjestu i na svaki detalj se maksimalno pazi. HACCP sistemom se obezbjeđuje preventivna zaštita bezbjednosti hrane i zdravstvena ispravnost namirnica. Svaki proizvod se prati u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, a zahvaljujući obimnoj evidenciji, koja se vodi na svim nivoima, moguće je tačno utvrditi od kog dobavljača je nabavljena određena sirovina od koje je proizvedena neispravna namirnica. Primjenom ovog sistema isključuje se svaka mogućnost od pojave bolesti proizrokovanih hranom“, istakla je Korać.

O. Đ.

Back to Top