Predstavljeni rezultati resora prosvjete: STVORENI PREDUSLOVI DA 2024. BUDE GODINA INVESTICIJA U OBRAZOVNU INFRASTRUKTURU

Ministarstvo prosvjete stvorilo je preduslove da sljedeća godina bude godina investicija u obrazovnu infrastrukturu i obezbijedilo je istorijsko povećanje plata za prosvjetne radnike, kao nijedna vlada do sada, saopšteno je na predstavljanju rezultata rada tog resora danas u Podgorici.

Ministar prosvjete mr Miomir Vojinović kazao je da su se u tom resoru, kad su prije više od godinu preuzeli dužnosti i obaveze, suočili sa činjenicom da naš obrazovni sistem ne uspijeva da odgovori mnogobrojnim izazovima.

„Sa jedne strane, ne samo da nije dovoljno investirano u njega, nego je, na žalost postao i vrijedna alatka u službi političkih agendi. Zato sam, kada sam stupio na funkciju ministra, želio da raskrstimo sa tim praksama i kao jedan od najvažnijih prioriteta moje administracije postavio stvaranje osnova za depolitizaciju obrazovnog sistema znajući da je to dug, ali i dostižan proces“, istakao je on.

Prema njegovim riječima, i ovdje se pokazalo da su profesionalnost, rad, talenat i znanje, jedini preduslovi za unapređenje kvaliteta obrazovnog sistema.

„Imperativ nam je bio da našem školstvu izgradimo ugled, kao i mjerljiv i konkurentan kvalitet kakav i zaslužuje jedna ozbiljna država koja želi da postane dio porodice evropskih, modernih i demokratskih društava“, naglasio je Vojinović.

 

VIŠE NOVCA ZA OBRAZOVANJE

 

On je podsjetio je da su u ovoj godini, slijedeći strateške ciljeve Vlade u okviru  poboljšanja socio-ekonomskog položaja građana, obezbijedili uvećanje budžeta u oblasti obrazovanja za 25  odsto, što je automatski značilo i više novca za prosvjetne radnike, koji su, kako je podvukao, i u vrijeme pandemije morali da  budu ne samo vaspitači, već i tehnička, moralna i svaka druga podrška učenicima.

Ministar je ukazao je da je materijalni status prosvjetnih radnika poboljšan izmjenom zakonskih propisa i Granskog kolektivnog ugovora, kojim su od 1. januara ove godine svi koeficijenti složenosti uvećani za 20 do 45 odsto, a od 1. januara 2024. i 1. januara 2025.godine pomenuti koeficijenti će biti uvećani za dodatnih deset odsto.

„Želim još jednom da naglasim da je ovo istorijsko povećanje, i da će dolaziti i prolaziti Vlade, ali sam duboko ubijeđen da materijalni status prosvjetnih radnika niko nije ozbiljnije shvatio, razumio i u realnim okvirima ostvario kao ova, 43. Vlada Crne Gore“,  istakao je Vojinović.

On je pojasnio je da više novca u budžetu znači i više novca koje je Ministarstvo opredijelilo za infastrukturne projekte.

„Upravo je ova administracija, poslije četiri godine povukla prve tranše iz međunarodnih kredita EIB-a i CEB-a u vrijednosti od blizu četiri miliona eura i stvorila administrativne preduslove da sljedeća, 2024. godina, bude godina investicija u obrazovnu infrastrukturu“, naveo je ministar Vojinović.

 

POVEĆANJE BROJA STRUČNIH SARADNIKA

 

On je rekao da je Ministarstvo nastavilo i unaprijedilo  dobre prakse iz domena inkluzivnog obrazovanja, naročito za djecu sa smetnjama u razvoju i djecu iz romske i egipćanske populacije, kako bi obrazovanje bilo jednako dostupno svakom djetetu.

„Nijesmo zaboravili ni uvođenje inovacija u procese učenja i nastave, koje se zasnivaju na digitalnim tehnologijama, odnosno digitalizaciji obrazovnog sistema. Znamo da to nije jednosmjeran put, niti brzo dostižan cilj, ali svakako da mora da raduje činjenica da sa  6.3 miliona evra nabavljamo IT opremu za osnovne i srednje škole, čime ćemo pokriti 50 odsto potreba crnogorskog obrazovnog sistema“, naveo je on.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo prosvjete preduzelo je i preduzima sve kako bi se vršnjačko nasilje svelo na najmanju moguću mjeru.

„U tom pravcu, svi zajedno, sa kolegama iz civilnog sektora i međunarodnim partnerima, baš svi, moramo da preuzmemo nove obaveze kako bi odgovorili na krizu postkovid ere, koja je imala izuzetno teške posljedice i na našu djecu i omladinu“, naveo je ministar Vojinović.

On je podsjetio da je izmjenama Pravilnika o normativima i standardima  procijenjeno povećanje broja stručnih saradnika, odnosno pedagoga i psihologa za oko 60 izvršilaca, što je za skoro 28 odsto više u odnosu na postojeći broj.

„Problem sa kojim smo se suočili sa Ispitnim centrom samo je vrh ledenog brijega nagomilanih problema. Odgovor na ovaj problem nije mogao biti instant rješenje. Moramo svi kolektivno – roditelji, nastavnici, kreatori politika da odgovorimo sistemski, na svim nivoima – i u kući i u učionici i državi, stvaranjem novih vrijednosti koji će nas činiti boljim i konkurentnijim“, poručio je Vojinović.

 

ODREĐENI PRIORITETI ZA FINANSIRANJE

 

Državna sekretarka Ministarstva prosvjete Milijana Vukotić-Jelušić ukazala je da se obrazovni sistem u Crnoj Gori suočava sa složenim, višestrukim izazovima, navodeći da su oni istaknuti u Analizi sektora obrazovanja (ASO) koju su sproveli Ministarstvo prosvjete i UNICEF, a koja dijagnostifikuje stanje obrazovanja sa aspekta pristupa, kvaliteta, pravičnosti, upravljanja i finansiranja.

„Pokazalo se da je nedostatak investicija u korelaciji sa lošim obrazovnim ishodima, koji je ispod očekivanja i potencijala naših učenika.  Istrajno nedovoljno finansiranje sektora obrazovanja je glavna prepreka za poboljšanje kvaliteta“, navela je ona.

Državna sekretarka je rekla da su u saradnji sa Ministarstvom finansija određeni ključni prioriteti za finansiranje u obrazovanju tokom naredne tri godine.

„To su povećanje ulaganja u: obrazovnu infrastrukturu, obuke nastavnog kadra, sa akcentom  na povećanje nivoa digitalne pismenosti, opremu za izvođenje nastave – didaktička oprema i materijali za učenje, kao i digitalna oprema. Sva ova povećanja vidljiva su kroz predlog Ministarstva prosvjete za srednjoročni budžetski okvir“, pojasnila je ona, i dodala da je tekućim budžetom Ministarstva za 2022. godinu planirano oko 4.2 miliona eura za finansiranje rekonstrukcija i adaptacija postojeće infrastrukture, dok je za 2023. godinu budžet za iste namjene oko 3,9 miliona eura.

„Osim više stotina po vrijednosti sitnih investicija na vaspitno-obrazovnim objektima na teritoriji cijele Crne Gore  izdvajamo da je u datom periodu realizovano 19 većih projekata ukupne vrijednosti 851.800 eura na teritoriji 15 opština“, navela je  državna sekretarka, dodajući da je u toku realizacija 23 projekta adaptacije i rekonstrukcije u vaspitno-obrazovnim ustanovama u 15 crnogoskih opština, čija je  vrijednost 3.150.000 eura, kao i stvaranje administrativnih pretpostavki za pokretanje procedura nabavki za 12 projekta vrijednosti oko 1.700.000 eura.

 

GRADIĆE SE ZGRADA NOVE GIMNAZIJE, UNIVERZITETSKI CENTAR…

 

Govoreći o međunarodnim kredita EIB-a i CEB-a u vrijednosti od blizu četiri miliona eura, Vukotić-Jelušić je pojasnila da će se od tog novca početi graditi zgrada nove gimnazije u Podgorici u DUP/u Univerzitetski centar, dvije nove osnovne škole u City kvartu i na Karabuškom polju, dogradiće se vrtić na Zabjelu, u Momišićima i u Kotoru.

„Biće rekonstruisano devet srednjih stručnih škola od Plava, Berana, Bijelog Polja, Budve, Bara, Cetinja, Podgorice,  što je u fazi objave javnog poziva za izvođača radova, a započeće izgradnja i četiri nova vrtića u Baru, Ulcinju, Beranama i Podgorici“, istakla je ona.

Državna sekretarka je podsjetila da je u prethodnoj godini počela da radi nova Osnovna škola u Podgorici – „Novka Ubović“, a da će školske 2023/2024. godine biti otvorena i OŠ „Dušan Korać“ u Bijelom Polju, dok u avgustu počinje izgradnja OŠ „Vladimir Nazor“ u Podgorici.

Ona je navela da su Ministarstvo prosvjete i 43. Vlada Crne Gore su riješili stambenu problematiku 141 porodice prosvjetnih radnika u Budvi, koji su od 2012. godine čekali da usele u stanove obećane prije više od 20 godina.

Prema njenim riječima, broj obučenih nastavnika i održanih obuka gotovo udvostručen u 2022/2023, navodeći da je održano 240 akreditovanih obuka Zavoda za školstvo Crne Gore, a da je obučeno 3.500 hiljade nastavnika.

„Pratili smo dešavanja na tržištu rada i socio-ekonomsku politiku Vladu, i sa pet miliona finansirali smo povećanje naknade za korisnike Programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca. Od 15. avgusta 2022. naknade su sa 250  povećane na 450 eura mjesečno. Takođe, iznos studentskog kredita je značajno uvećan u odnosu na prethodni period, sa 41 na 128 eura, dok su stipendije najboljim studentima povećane sa 86 na 225 eura“, rekla je Vukotić-Jelušić.

 

ISTORIJSKO POVEĆANJE PLATA PROSVJETNIM RADNICIMA

 

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović istakao je da je period od godinu prilično kratak da bi se pokrenule ozbiljne investicije u prosvjeti i naveo da će sljedeća godina biti godina najvećeg ulaganja u istoriji kad je u pitanju školstvo.

„Ova godina se morala iskoristiti da se pripremi projektna dokumentacija, da se dođe do kreditnih sredstava za određene projekte, a naredne slijedi realizacija. Ono što je lijepa vijest jeste da će 1. septembra učenici ući u novu školu u Bijelom Polju, a da će početi izgradnja Osnovne škole „Vladimir Nazor“, rekao je Abazović.  

Govoreći o materijalnom statusu prosvjetnih radnika, Abazović je ocijenio da kumulativno  uvećanje, kad je u pitanju materijalni status zaposlenih u prosvjeti, „nikad nije bilo veće u istoriji Crne Gore“.

„Tvrdim da i dalje to nije dovoljno, ali ako kao država budemo zarađivali više, budemo odgovorniji prema javnim dobrima, ako se bolje organizujemo u svim sferama života, naročito u ekonomskoj, vjerujem da će izvdajanja GDP-ja biti veća i dostići, a možda i prestići ono što je evropski nivo“, naveo je Abazović.

Lj. V.

 

Izvor: Ministarstvo prosvjet

Back to Top