Imajući u vidu nedavne slučajeve vršnjačkog nasilja koji se dešavaju širom Crne Gore, UNICEF poziva na hitno djelovanje nadležnih državnih institucija, ali i cijelog društva, kako bi se osiguralo da svaka djevojčica i svaki dječak u Crnoj Gori budu bezbjedni. Svi odrasli građani, a naročito lideri, imaju odgovornost da djeci budu uzori u pogledu poštovanja drugih ljudi i miroljubivog ponašanja. Kao potpisnica Konvencije o pravima djeteta, Crna Gora se obavezala da će svakoj djevojčici i dječaku garantovati pravo na život u miru i dostojanstvu i da će ih zaštititi od svih vidova nasilja, saopšteno je iz ove organizacije.
„Svi želimo najbolje za svako dijete, a to počinje sa bezbjednošću. Sva djeca treba da budu bezbjedna kod kuće, u školi, na ulici, uvijek i svuda. Da bismo to postigli, prevencija je najbolja strategija. Zato UNICEF hitno poziva Vladu da se poveća broj socijalnih radnika i školskih psihologa, kao i da se svakom roditelju pruži prilika da ide u školu roditeljstva, a svakom učeniku da u svojoj školi pohađa program razvoja socio-emocionalnih vještina ’Moje vrijednosti i vrline’. Ovo su preporuke koje Vlada može odmah početi da sprovodi“, kazao je šef predstavništva UNICEF-A u Crnoj Gori Huan Santander.
Kako je istaknuto u saopštenju, UNICEF preporučuje Vladi Crne Gore da hitno preduzme niz radnji kako bi osigurala bezbjednost i dobrobit sve djece i što bolje pripremila sistem za prevenciju i zaštitu sve djece od svih oblika nasilja, uključujući i vršnjačko.
Prvo treba, kako navode, razumjeti da društvo bez nasilja nastaje kod kuće, unutar svake porodice.
„Roditeljstvo je jedna od najvažnijih, ali i najzahtjevnijih odgovornosti koje osoba može imati. Stoga je svakom roditelju neophodno pružiti podršku kako bi bez nasilja odgajao djecu u porodičnom okruženju ispunjenom ljubavlju. Istraživanje UNICEF-a iz 2018. godine ukazalo je na činjenicu da je dvije trećine djece u Crnoj Gori uzrasta od jedne do 14 godina pretrpjelo neki oblik fizičkog kažnjavanja i/ili psihičke agresije od strane odraslih članova domaćinstva u mjesecu koji je prethodio istraživanju. Iz tog razloga, uz podršku UNICEF-a, pokrenuti su programi podrške roditeljstvu u skoro polovini opština u Crnoj Gori. Roditelji koji su pohađali program pod nazivom ’Brižne porodice’ kažu da sad lakše rješavaju probleme s djecom i to bez nasilne discipline, te da se rjeđe suočavaju s problemima u ponašanju djece. UNICEF apeluje na Vladu da finansira škole roditeljstva i učini ih dostupnim svakom roditelju u zemlji“, ukazuju iz ove organizacije, i dodaju da je druga neophodna stavka da škole moraju biti bezbjedan prostor za svako dijete. Da bi se to postiglo, pozivaju na jačanje kapaciteta sistema obrazovanja da djelotvornije spriječava nasilje i reaguje na njega.
„Konkretno, neophodno je hitno povećati broj psihologa kako bi se pružila adekvatna podrška i djeci i nastavnicima i osiguralo rano otkrivanje djece u riziku. Sada svega 73 psihologa pruža podršku svoj djeci koja pohađaju predškolske ustanove, osnovne i srednje škole u Crnoj Gori, a kojih je 120.000.
Takođe, da bi se spriječilo vršnjačko nasilje, djeca moraju razviti odgovarajuće vještine. Potrebno je osigurati da se program za razvoj socio-emocionalnih vještina učenika ’Moje vrline i vrijednosti’ sprovodi u svim školama u Crnoj Gori i to u okviru svakodnevne nastave i učenja. Ovaj program uveden je u obrazovni sistem Crne Gore 2015. godine uz podršku UNICEF-a i Zavoda za školstvo. Trenutno, timovi nastavnika u preko 100 osnovnih i srednjih škola sprovode ovaj projekat i tako podržavaju više od 20.000 učenika da nauče da prepoznaju sopstvene i tuđe emocije, da razviju toleranciju i empatiju, kao i da probleme rješavaju bez nasilja“, ističu iz UNICEF-a.
Takođe, kako ukazuju, škole treba da sprovode akcije koje se zasnivaju na podacima i pozivaju obrazovni sistem da nastavi s redovnim prikupljanjem podataka o broju i vrstama nasilja u školama i mjerama koje škole preduzimaju u cilju sprečavanja nasilja i pružanja podrške djeci kada do njega dođe, kako bi se osigurale kvalitetne i djelotvorne akcije na nivou škole i sistema. Uz podršku UNICEF-a, u obrazovni sistem Crne Gore uvedena je baza podataka kroz koju je moguće pratiti ove informacije. Ipak, kako kažu, škole treba da redovno ažuriraju ovu bazu podataka, kako bi obrazovni sistem mogao da je koristi za adekvatno planiranje, sprovođenje i praćenje politika protiv nasilja u školama.
Smatraju i da za efikasnu implementaciju i održivost ovih akcija, nova Strategija reforme obrazovnog sistema, koja će biti razvijena ove godine, treba da obuhvati sve ove akcije za prevenciju vršnjačkog nasilja i pružanje adekvatne podrške svim dječacima i djevojčicama u školama u Crnoj Gori.
Treći važan segment, kako kažu iz UNICEF-a, odnosi se na lokalne zajednice u Crnoj Gori kojima je neophodna jača podrška sistema socijalne zaštite, a naročito djeci i porodicama kojima su usluge socijalne zaštite prijeko potrebne.
„Sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori suočava se s problemom ograničene dostupnosti podrške porodicama i djeci u riziku ili žrtvama nasilja, a održivost postojećih usluga stalno je pod znakom pitanja. Iz ovih razloga, UNICEF poziva državu da pod hitno poveća broj socijalnih radnika u Crnoj Gori, a samim tim i dostupnost usluga podrške djeci i porodicama u riziku. Baveći se njihovim specifičnim izazovima, kroz savjetovanje, porodičnu terapiju i sveobuhvatne planove podrške, mogla bi se spriječiti pojava nasilja. UNICEF-ova analiza iz 2018. godine pokazala je da centrima za socijalni rad u Crnoj Gori nedostaje najmanje 50 socijalnih radnika, koji bi trebalo da rade kao voditelji slučaja i obezbijede usluge podrške djeci i porodicama u riziku u njihovoj lokalnoj zajednici.
Neophodno je, u najkraćem roku, izraditi novu petogodišnju strategiju za prevenciju i zaštitu djece od nasilja koja bi trebalo da obuhvati sve pomenute akcije. Njen cilj mora biti jačanje saradnje između sistema obrazovanja, socijalne i dječje zaštite, zdravstva, policije i pravosuđa na prevenciji nasilja i pružanju djelotvornog odgovora na njega, kroz procedure koje su prilagođene djeci. Ova strategija bi takođe trebalo da uključuje programe obuke za lokalne medije, kako bi se osiguralo da o ovom pitanju prava djeteta mediji izvještavaju etički i uz puno poštovanje najboljeg interesa, dostojanstva i privatnosti svakog djeteta“, stoji u saopštenju.
Prema nalazima UNICEF-ovog izvještaja pod nazivom Svakodnevna lekcija: #ZAUSTAVIMOnasilje u školama, iz 2018. godine, na globalnom nivou, polovina učenika uzrasta od 13 do 15 godina, tj. njih oko 150 miliona, doživjela je vršnjačko nasilje u školi i oko nje. UNICEF sarađuje s vladama u više od 190 zemalja i teritorija širom planete kako bi podržao svako dijete da ostvari pravo na bezbjedno odrastanje.
Lj. V.