U biblioteci „Savremenik“ Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva − Podgorica objavljena je knjiga književnika Hajra Ulćinakua „Grana mudrog stabla“ („Degë e trungut të urtë“). Tim povodom razgovarali smo sa urednikom izdanja Dimitrovom Popovićem.
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica objavio je prošle godine knjigu književnika Hajra Ulćinakua „Grana mudrog stabla“ („Degë e trungut të urtë“). Riječ je o antologiji proze i poezije albanskih autora koji žive u Crnoj Gori. Šta Vas je motivisalo da iniicirate objavljivanje tog djela?
Kad su u pitanju izdanja na albanskom jeziku Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica je poslјednjih godina obavio vrijedan posao koji se odnosi kako na udžbenike za škole u kojima se nastava odvija na albanskom jeziku, tako i na vannastavnu literaturu, koje do sada nije bilo. Rad na udžbenicima je uobičajena praksa, te stoga vannastavna literatura ima poseban značaj. U pitanju su izdanja uglavnom albanskih autora koji žive u Crnoj Gori, autora proze i poezije, koji su se proslavili svojim stvaralaštvom i čija djela sve više postaju dio obrazovno-vaspitnog rada u našim školama.
Najnovije takvo izdanje koje smo prošle godine objavili jeste knjiga „Grana mudrog stabla“ autora Hajra Ulćinakua. Riječ je o antologiji proze i poezije, koja ima 230 strana u kojoj su predstavljeni autori: Esad Mekuli, Nol Beriša, Bahri Brisku, Mehmet Kraja, Basri Čaprići, Hajro Ulćinaku, Ali Lunji, Idriz Uljaj, Zuvdija-Hodžić, Ali M. Mehmeti, Aslan Biša, Šaban Osmanaj, Ibrahim Berjaši, Ali Đečbritaj, Gazmend Čitaku, Fran Camaj, Anton Gojčaj, Hadži Šabani, Anton Berišaj, Zef Đuravčaj, Nikola Berišaj, Mark Paško Ljucđonaj, Ali Daci, Hasnije Kukaj Đonbalaj, Flutra Mustafa, Hajredin Kovači i Anton P. Đuravčaj.
Naime, nastavnicima je omogućeno da 20 odsto nastavnog programa posvete izučavanju književnog stvaralaštva iz zavičaja učenika. S druge strane, nastavnici su tražili da im se obezbijede knjige na osnovu kojih će realizovati taj dio nastave. Taj zahtjev iznijet je na Nacionalnom savjetu Albanaca, ali i kroz primjedbe Radne grupe za pripremu obrazovnih programa na albanskom jeziku pri Ministarstvu prosvjete. To nas je podstaklo da razmislimo o izradi i sadržaju ovakve antologije, što je realizovano u prošloj godini.
Kojim se kriterijumima priređivač rukovodio prilikom izbora književnika koje je uvrstio u ovu antologiju?
Savez stvaralaca Albanaca u Crnoj Gori objavio je 2018. godine u Ulcinju antologiju koju je pripremio autor Hajro Ulćinaku, jedan od najistaknutijih albanskih pisaca u Crnoj Gori i jedan od autora koji se izučava u okviru obrazovnog programa za albanski jezik i književnost. Tako smo došli na ideju da on pripremi i novu antologiju.
Proučili smo sadržaj knjige iz 2018. i utvrdili da ona može biti dobra osnova za pripremu nove s tim što je bilo potrebno osavremeniti pristup, što smo i sugerisali autoru. Kao prvo, knjiga je trebalo da bude sveobuhvatnija, da uvrsti stvaraoce ne samo iz Ulcinja, već i iz svih krajeva Crne Gore gdje žive Albanci i gdje imamo škole na albanskom jeziku. Drugo, trebalo je uključiti sve autore koji se obrađuju predmetnim programom, jer su neki bili izostavljeni. I treće, bilo je potrebno zastupiti i spisateljice zato što ih u prethodnoj antologiji nije bilo, ali odraditi i izmjene da se ne bi pravile razlike po pitanju vjere i pola. S tim prijedlozima saglasili su se i autor Ulćinaku i Nacionalni savjet Albanaca. U antologiju je pored 13 autora, uglavnom iz Ulcinja, uključeno još 15 drugih i ona je sada kompletnija. U zborniku se nalaze i vrijedne recenzije dr Hadži Šabanija i profesorice albanskog jezika Sahibe Hodža.
Od svih autora u antologiji izabrana su najbolja djela i oni su predstavljeni kratkom biografijom s fotografijom i najznačajnijim bibliografskim podacima. Na taj način svako mjesto u kojem se nalazi škola sa nastavom na albanskom jeziku ima nekog svog predstavinka u ovom zborniku.
Promocija knjige „Grana moga stabla“ održana je u Ulcinju, u gradskoj biblioteci, u oktobru prošle godine. Prezentaciji je prisustvovao veliki direktora škola i albanskih intelektualaca, kao i čelnici Zavoda za udžbbenike − direktorica Aleksandra Hajduković i glavni urednik Radule Novović. Na promociji su govorili Hajro Ulcinaku, recenzenti dr Hadži Šabani i Sahibe Hodža, kao i urednik izdanja, dok je moderator bila direktorica Gradske biblioteke Ardita Rama. Tom prilikom je ukazano da se radi o vrijednoj publikaciji. Autor Ulćinaku je ocijenio da je to „najbolja knjiga koja je ikada napravljena za škole na albanskom jeziku“.
U čemu se ogleda posebnost ove knjige?
Ova knjiga je posebna iz više razloga, a, prije svega, zbog odabira građe i sadržaja. Predstavljeni su autori iz svih krajeva Crne Gore, kako iz Dacića, tako i iz Vusanja, s autorima Alijem Dačijem i Hasnijom Gjonbalajem, ali i drugim autorima iz Krajine, Zatrijebča, iz Tuzi i Ulcinja. Nastavnici sada imaju obiman materijal proznog i poetskog stvaralaštva na albanskom jeziku tako da mogu kvalitetno da osmisle 20 odsto obrazovnog programa.
Koliko je ovo djelo korisno za škole na albanskom jeziku u Crnoj Gori?
Ova, kao i druge knjige koje su objavljene u posljednjih deset godina, ima veliku vrijednost za škole na albanskom jeziku, jer im je na taj način obezbijeđen kvalitetan umjetnički materijal. Za njih je to važno, zato što im je kao manjinskom narodu u Crnoj Gori omogućeno obrazovanje na njihovom jeziku i uvažavaju se njihovi književni stvaraoci. Da bi ovaj rad bio efikasniji, u budućnosti bi trebalo obezbijediti bolju distribuciju ovih knjiga po školama, jer ih nemaju u svojim bibliotekama zato što im nedostaje novac da ih kupe. Ti naslovi nijesu objavljeni da bi bili u magacinu Zavoda za udžbenike, već u školskim bibliotekama.
Recenzent dr Hadži Šabani u svojoj recenziji kaže: „Ova knjiga je posvećena djeci i mladima, tj. učenicima osnovnih i srednjih škola, a jedan od njenih ciljeva jeste da ublaži nedostatak književnih tekstova domaćih albanskih autora za albanske učenike u Crnoj Gori. Naime, nastavnim programom predviđeno je da oko 20 odsto časova bude posvećeno autorima iz sredine u kojoj đaci žive. Knjiga je osmišljena tako da pomogne učenicima osnovnih škola da izučavaju autore albanske književnosti koji žive u Crnoj Gori ili su porijeklom iz Crne Gore. Shodno tome, škole i relevantne institucije Ministarstva prosvjete treba da omoguće da ova antologija postane dio udžbeničke literature. S druge strane, ovo je samo jedna od knjiga koja albanskom učeniku u Crnoj Gori omogućava da stiče znanje o svojoj kulturi i umjetnosti kao i svi njihovi vršnjaci u ovoj zemlji“.
Zavod za užbenike posvećuje dosta pažnje izdavaštvu na albanskom jeziku. Navedite najvažnije djela objavljena u proteklom periodu i aktivnosti koje su u fokusu?
Tokom proteklih godina na albanski jezik prevedene su i objavljene sljedeće knjige: „Passio“ – Anton Gojčaj (roman); „Došljaci – Pjesme Ali Binaka“ – Radovan Zogović (poezija); „Ja tvoj vjerni sin i tvoj poeta“ – Esad Mekuli (poezija); „Jezerska Sirena“ – Ibrahim Berjaši (Pripovjetke za djecu); „Slavujevo gnijezdo“ – Aslan Biša (pripovjetke); „Lunarno crtanje sa sjajem zvijezda“ – Hadži Šabani (poezija); „Fenomenologija smrti“ – Anton Berišaj (poezija); „Godišnja doba“ – Ali Gječbritaj (poezija); „Grana mudrog stabla“, antologija albanskih pisaca – Hajro Ulćinaku i u „U kraljevstvu slova“ – Blaga Žurić (roman za djecu).
Objavljene su i dvije knjige koje su s albanskog jezika prevedene na crnogorski: „Vječnost u zakup“ – Moikoma Zećoa (pjesme) i „Vučji urlik – Aga Apolonija (roman).
Izdavačkim planom za 2023. godinu planirano je objavljivanje prevoda romana Ridvana Dibre „Legenda o samoći“ na crnogorski jezik.
Rad na izdanjima na albanskom jeziku odvija se kontinuirano. Udžbenički kompleti za književnost za osnovnu školu prema važećem programu, završeni su prije dvije godine. Stečeno iskustvo biće korisno za budućnost. Za septembar 2023. pripremamo čitanke za gimnaziju, a 5. aprila ove godine raspisan je konkurs za udžbenike albanskog jezika u osnovnim školama, sa ciljem da oni budu završeni do septembra sljedeće, 2024. godine.
Lj. Vukoslavović
