Od početka godine u knjižarama Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva ‒ Podgorica mogu se naći izdanja renomiranog izdavača CID iz Podgorice.
O planovima u ovoj kući nešto više nam je rekao Ratko Bojanović, direktor CID-a.
„Teško je procjenjivati svoj rad, ali na osnovu onoga šta su drugi o nama rekli, CID je jedan od najznačajnijih crnogorskih izdavača danas. Trudili smo se da objavljujemo kapitalna djela od kojih su se mnoga prvi put pojavila ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu. Trenutno radimo na objavljivanju tetralogije M. Lalića 'Crnogorska rapsodija', koja obuhvata četiri njegova velika romana koji su tematski povezani: (Ratna sreća, Zatočenici, Dokle gora zazeleni, Gledajući dolje na drumove). Drago nam je da ovaj projekat realizujemo zajedno sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva“, naglasio je on.
Prema njegovim riječima, CID radi i na novom izdanju Ovidijevih „Metamorfoza“ koje prevodi i za koje komentare sačinjava Sinan Gudžević. Osim toga, pripremljeni su za štampu sljedeći naslovi:
1. „Biografija Garibaldi“ A. Široko;
2. „Filozofska istorija Evrope“ S. Gledining;
3. „Savremena politička misao“ Džona Plamenca itd.
U okviru biblioteke „Svjedočanstva“, gdje se do sada pojavilo blizu 80 knjiga, CID priprema dva nova naslova:
1. „Pisma iz Crne Gore“ – Mario Borsa;
2. „Izlet u Crnoj Gori“ – Alfonso Rosi.
Izdavačka kuća CID je prepoznata ne samo u Crnoj Gori, već i šire po svojim značajnim izdanjima. Kako je to svojevremeno rekla Latinka Perović „CID je izdavač koji ima strategiju“.
„Nastojali smo da svojim izdanjima obuhvatimo kapitalna djela iz različitih kulturnih tokova Istoka i Zapada. Našu centralnu biblioteku činila su 'Svjedočanstva', knjige koje su o Crnoj Gori i Crnogorcima uglavnom pisali stranci- izvanjci. Naveći dio tih naslova prvi put se pojavljuje u Crnoj Gori. Zato mislimo da je Izdavačka kuća CID svojim knjigama (a objavljeno je od osnivanja 1994. godine oko 700 naslova) dala veliki doprinos kulturnom identitetu Crne Gore. Kao posebno značajnu činjenicu želim da istaknem podatak da su urednici naših biblioteka bili eminentni teoretičari, istoričari i poznavaoci različitih oblasti koje čine sazvježđe našeg izdavaštva“, istakao je Bojanović.
N. N.
