Izučavanje predmeta Medijska pismenost doprinosi, pored ostalog, razvijanju kritičkog mišljenja, uspješnom rješavanju problema, informacionoj i komunikacionoj pismenosti, kao i odgovornom odnosu prema zdravlju, razvoju socijalno-emocionalnih vještina, a ključnu ulogu u njegovom promovisanju među osnovcima imaju uprave škola koje treba da podstaknu učenike da se u što većem broju opredijele za ovaj predmet. Takođe treba obezbijediti da Medijsku pismenost predaju nastavnici entuzijasti i kreativci, koji imaju dobru komunikaciju sa djecom i spremni su da i sami uče, istaknuto je na okruglom stolu „Implementacija izbornog predmeta medijska pismenost u osnovnim školama“.
Ovaj skup je dio medijske kampanje o promociji ovog predmeta koji će đaci moći da izučavaju kao izborni u VII, VIII ili IX razredu. U njegovom radu, osim direktora obrazovno-vaspitnih ustanova i nastavnika, učestvovali su predstavnici Ministarstva prosvjete, Zavoda za školstvo, Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva – Podgorica, Ispitnog centra, te Instituta za medije Crne Gore i Agencije za elektronske medije (AEM). Na okruglom stolu predstavljeni su predmetni program i priručnik za nastavnike.
Pozdravljajući učesnike v.d. direktorice Zavoda za školstvo Zoja Bojanić-Lalović istakla je da je u ovom vremenu kada postoje medijske manipulacije, veoma važno medijski opismeniti učenike, tj. naučiti ih da, ne samo čitaju i dijele poruke, već ih i kreativno kreiraju, te da je uvođenje ovog predmeta najbolji iskorak u tom pravcu.
Ona je poručila da će Zavod u saradnji sa Institutom za medije Crne Gore i Agencijom za elektronske medije pružiti neophodnu podršku upravama škola i nastavnicima.
Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić kazala je da nije sporno da je medijska pismenost neophodna. Važno je kako je što bolje približiti mladima, a nastavnici su ključni u promociji i realizaciji ovog predmeta i zato ih treba obučiti za tu aktivnost.
Ona je naglasila da je potrebno ohrabriti i osposobiti učenike da kritički čitaju i promišljaju određene sadržaje, te da to nije samo odgovornost obrazovnog sistema, već i medija koji treba da se potrude budu kvalitetniji, ali i roditelja.
Direktorica Instituta podsjetila je da je program iz predmeta Medijska pismenost usvojio Nacionalni savjet prošle godine, a mogu ga predavati svi nastavnici koji uspješno prođu obuku akreditovanu obuku.
„Nemam iluziju da će 36 časova godišnje iz ovog predmeta velikom brzinom da promijeni situaciju, ali na dugi rok imamo mogućnost da razmišljamo o više mogućnosti kako da na što bolji način osposobimo mlade generacije da budu otporne na sve izazove koji dolaze“, istakla je Olivera Nikolić.
Prema rezultatima međunarodnog istraživanja Instituta za otvoreno društvo u Sofiji, kojim je procjenjivan indeks medijske pismenosti u Evropi, Crna Gora se na listi od 35 država nalazi na 31. mjestu.
Rukovoditeljka Službe za odnose sa javnošću u Agenciji za elektronske medije Elvira Salagić-Ceković kazala je da rezultati AEM-ovih istraživanja o korišćenju medija „Djeca, roditelji i mediji“ pokazuju da učenici u prosjeku tokom radnih dana provode devet sati ispred ekrana, a vikendom i više. Zato je nepohodno obezbijediti da mladi koriste medije na pravi način, a u tome veliku odgovornost imaju roditelji i nastavnici kojima je potrebna sistemska podrška.
Profesorica Božena Jelušić, jedna od autorki programa Medijske pismenosti za gimnaziju, podsjetila je da se inicijativa za uvođenjem tog predmeta rodila 2006. godine, a nakon pripremanja u usvajanja programa 2009, on je uveden kao izborni predmet u gimnazije.
„Moja ideja je bila da se on proširi na sve nivoe obrazovanja. U međuvremenu nije bilo inoviranja, a od 2015. interesovanje za njegovo izučavanje je smanjeno, jer se u školama zbog norme nastavnika zapostavljaju učeničke potrebe.
Profesorica Jelušić ukazala je da se obrazovni sistem suočava sa problemima vještačke inteligencije i alatima poput čet bota (chat bot) i zato je potreban adekvatan odgovor. „Ukoliko ovaj predmet ne bude jedan od najvažnijih, a jedan čas sedmično je malo, mi ćemo izgubiti bitku za školu“, naglasila je ona.
Autor i autorka predmetnog programa i priručnika Svetlana Jovetić-Koprivica i Miroslav Minić poručili su da je medijsko opismenjavanje neophodno mladima jer su njihovi stavovi, mišljenje i ideje još u procesu kreiranja. Da bi bili sigurni da svijet ostavljamo u sigurnim rukama neophodno je da njihovom obrazovanju pristupimo odgovorno.
Prema riječima profesorice Jovetić-Koprivice, oni su se zalagali da se ovaj program uvede i za ranije uzraste, tj. da se počne od srednje jaslene grupe.
Ona je ulazala da je veoma važno odabrati prave nastavnike za ovaj predmet koji treba da na pravi način komuniciraju s djecom, podstiču ih i zajedno sa njima kreiraju nove ideje.
Direktorice osnovnih škola „Pavle Rovinski“ i „21. maj“ Dijjana Laković i Leposava Furtula smatraju da medijska pismenost treba da bude obavezni predmet u svim školama.
Laković je predložila da treba „pojačati pritisak na prosvjetne vlasti“ da takvu odluku donesu.
I koordinatorka aktivnosti u Zavodu za školstvo Ljiljana Ivanović, inače moderatorka okruglog stola, smatra da ovaj predmet treba da pomogne djeci da razumiju virtuelni svijet u kojem često borave.
Ovaj predmet mogu da predaju svi nastavnici koji završe akreditovane obuke kod Zavoda za školstvo. Oni su već pokazali da su veoma zainteresovani za medijsku pismenost. Tako je nedavno održanu prvu obuku pohađalo 27 nastavnika.
Inače, kako je istaknuto, edukacijom će biti obuhvaćene 153 škole sve tri regije u Crnoj Gori i biće održane još tri obuke, od februara do maja ove godine.
Predstavnici Instituta za medije, AEM-a i Zavoda za školstvu, u cilju promocije medijske pismenosti, obići će sve tri regije i tom prilikom razgovarati sa upravama škola i nastavnicima i približiti im predmetni program i iskustva praktičara.
Lj. V.