Da bi rezultati naših učenika na PISA testiranju bili bolji i približili se prosjeku OECD-a, neohodan je, prije svega, bolji kvalitet nastave, tj. da učenici u školi uče kako da primjenjuju znanje, a ne da mehanički pamte podatke, zaključeno je na okrugom stolu o rezultatima međunarodnog testiranja učenika PISA 2015 koji je u organizaciji Odbora za obrazovanje Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) održan u Podgorici.
Predstavnice Ispitnog centra Divna Paljević (Nacionalna koordinatorka za PISA testiranje), Tatjana Vujošević i Tatjana Čarapić predstavile su detaljne izvještaje sa testiranja iz čitalačke, matematičke i naučne pismenosti.
Rezultati su potvrdili da petnaestogodišnjaci u Crnoj Gori i dalje najmanje znaju da primjenjuju naučna znanja. Na testiranju iz naučne pismenosti Crna Gora je na 59. mjestu sa osvojenih 411 bodova, što je dosta ispod OECD prosjeka koji iznosi 493 boda. Daleko ispred Crne Gore su Slovenija, koja je sa 513 bodova trinaesta, i Hrvatska koja je 37. sa 475 bodova. Najbolje rezultate iz naučne pismenosti postigli su Singapur, Japan, Estonija, Kineski Tajpej i Finska.
Pomak je ostvaren u čitalačkoj pismenosti. Crna Gora je na 51. mjestu sa osvojenih 427 bodova (OECD prosjek 493). Rezultat je bolji nego na testiranju 2012. godine, kad su naši učenici bili na 53. mjestu (422 boda). Od zemalja regiona ispred Crne Gore su Slovenija (14. sa 505 bodova) i Hrvatska (32. sa 487 bodova). Iz matematičke pismenosti zauzeli smo 51. mjesto sa 418 bodova, što je bolje nego 2012. godine kada smo bili 54. sa 410 bodova. Ispred nas je Slovenija (14. sa 510 bodova i Hrvatska (41. sa 464 boda). Kada je u pitanju matematika prednjače Singapur, Hong Kong, Makao (Kina) Kineski Tajpej i Japan.
Promijeniti metode rada u školi
Akademik Slobodan Backović je ukazao da pripremljeni detaljni izvještaji sa posljedna dva PISA testiranja kod nas nijesu imali bitniji uticaj na obrazovnu politiku. Tako, na primjer, prije dvije godine urađeno je skraćivanje obrazovnih programa bez uzimanja u obzir rezultata PISA testiranja. Zato, smatra on, najavljene promjene nastavnih programa treba da uzmu u obzir ono što PISA govori, a u njihovom koncipiranju treba uključiti javnost i, prije svega, profesore koji rade u školama. A PISA nameće potrebu promjene metoda rada u školi, tj. da djeca ne uče napamet zadatke, već da nauče da primjenjuju znanje. Zato i akcenat najavljenih promjena progama treba da bude na učenju kako stečeno znanje primijeniti. To nije jednostavan posao. Promjene ne treba raditi brzo, već dobro promisliti o njihovoim posljedicama, a neophodno je i da budu transparentne, što su transparentnije to je i njihova primjena lakša. Takođe je potrebno formirati i radnu grupu ljudi koja će da prati njihovu implementaciju. Priča o promjeni načina rada sa djecom podrazumijeva i promjenu udžbenika, prije svega zbirki zadataka.
Naglašavajući da su rezultati ovog PISA testiranja veoma korisni za planirane promjene, akademik Backović je ukazao da u svemu tome treba sagledati ekonomsku situaciji, jer je socio-ekonomski faktor veoma važan za rad svake škole, a povezan je sa društvenim ambijentom u kojem rade škole. Kako je kazao, pokazalo se i da naša djeca nemaju strpljenja da pažljivo čitaju zadatke do kraja što je posljedica načina života u porodici u kojoj svi negdje žure.
Neophodna optimizacija školske mreže
Prema Backovićevom mišljenju, treba uraditi i optimizaciju školske mreže, jer ima dosta područnih odjeljenja a i trećina matičnih škola ima manje od 100 đaka. To će, uz ekonomsku uštedu, poboljšati kvalitet nastave.
Konstatujući da je prezentacija pokazala i da se kabineti u školama ne koriste dovoljno, on je zapitao zašto kabineti za fiziku, hemiju i biologiju koji su opremljeni po osnovu duga Ruske Federacije nijesu u funkciji, tj. zašto oprema nije raspakovana. To treba hitno riješiti. Takođe, potrebno je zamijeniti oko 4.500 računara u školama, jer u suprotnom neće biti moguće organizovati naredno PISA testiranje. Da bi nastavnici naučili kako da uče đake da primjenjuju znanje neophodne su promjene u okviru institucija koje ih školuje, prije svega na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
Generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje i vaspitanje i obrazovanje lica sa posebnim obrazovnim potrebama Arijana Vučinić Nikolić istakla je da je Ministarstvo prosvjete prepoznalo da je neophodan bolji kvalitet nastave, te da se rade izmjene nastavnih programa koje treba da budu završene u drugom kvartalu. Ona je najavlila formiranje tijela koje treba da radi na poboljšanju kvaliteta nastave, što će uticati bolje rezultate naših učenika na PISA testiranju. U toku je izrada nastavnih planova za osnovce koji treba da rasterete učenike, a nastavnike podstaknu da poboljšaju kvalitet nastave.
Savjetnica u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva Nađa Durković je kazala da je Crnoj Gori bilo veoma potrebno ovo istraživanje jer se kod nas o obrazovnom sistemu govorilo na osnovu impresija, a ne rezultata. A ovo je mogućnost da se na osnovu vrlo konkretnih podataka sagleda pozicija našeg obrazovnog sistema i šta preduzeti.
Na značaj analize rezultata PISA ukazala je i Zorica Minić iz Ispitnog centra, naglašavajući da ta ustanova može da uradi istraživanje kvaliteta rada iz bilo kog predmeta, a to omogućava da se odluke donose na osnovu podataka a ne utisaka.
Anđa Backović je istakla i da Zavod za školstvo ima puno podataka o kvalitetu nastave − na osnovu praćenja rada škola ali i ciljnog istraživanja. Pitanje je šta se radi s tim podacima. Zato je potrebno formirati tijelo ili komisiju koja će se baviti kvalitetom nastave na osnovu podataka.
Lj. Vukoslavović
