Poljoprivredni fakulteti regiona mogu poboljšati svoj značaj i uticaj u društvu kroz regionalno umrežavanje i tržišno orijentisana istraživanja. To je zaključeno na tribini koju su organizovali Univerzitet Crne Gore (UCG) i Biotehnički fakultet, na temu „Obrazovanje, inovacije i transfer znanja u poljoprivredi – izazovi i perspektive“. Tribina je dio programa obilježavanja 85 godina postojanja Biotehničkog fakulteta, kao najstarije naučnoistraživačke jedinice UCG, saopšteno je iz Rektorata.
Moderator okruglog stola prof. dr Sanja Radonjić, prodekanka za nauku i međunarodnu saradnju Biotehničkog fakulteta, kazala je da je ovo jedna od niza tribina na aktuelne teme od važnosti za Univerzitet i društvo u kojem djeluje.
„Država treba da prepozna značaj poljoprivrednih fakulteta i eskpertize koju mogu pružiti, kazao je prof. dr Branko Ćupina, sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.
„Poljoprivredna proizvodnja mora voditi računa o očuvanju životne sredine, socijalnoj prihvatljivosti i ekonomskoj isplativosti“, kazao je Ćupina.
On je dodao da je za poljoprivredne fakultete važno uvezivanje sa biznis sektorom, iz tri ključna razloga: praksa studenata, zapošljavanje i promocija fakulteta. Pri tome, smatra on, važno je imati tržišno orjentisana istraživanja. Takođe, dodao je, mladim ljudima treba pružiti mogućnost specijalizacije kroz mobilnost i boravak na prestižnim institucijama.
„Važna stavka je i uvezivanje sa alumnistima, nekadašnjim studentima poljoprivrednih fakulteta koji mogu pružiti podršku novim generacijama“, kazao je Ćupina.
Prof. dr Cosmin Salasan sa Univerziteta Prirodnih nauka Kralj Mihilo I (Temišvar) je ukazao da danas univerziteti imaju tehnološke transfer centre znanja, ali da je umjesto krajnjeg prozvoda, u svim institucijama važan ljudski potencijal, odnosno čovjek od ideje kojem treba dati na značaju.
Problem koji je prisutan regionalno jeste opadanje broja studenata i interesovanja za ovu oblast te je, kako je rečeno na tribini, pribjegavano izmjeni naziva fakulteta u želji da se poveća njihova atraktivnot. To je bio slučaj i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, kako je ukazao prof. dr Krunoslav Zmaić. On je istakao da postoji pogrešna percepcija poljoprivrednih fakulteta kod mladih ljudi, te da im treba približiti nova naučna i tehnološka dostignuća koja su važna za proizvodnju hrane. On je naveo pozitivne primjere saradnje sa poslovnim sektorom koji je investirao u odvažne istraživačke projekte fakulteta u koje su uključeni i studenti.
Prof. dr Snježana Hrnčić, sa Biotehničkog fakulteta UCG, predstavila je visoko obrazovanje u oblasti poljoprivrede i iskustva Biotehničkog fakulteta, te ukazala na izazove sa kojima se fakultet suočava, kada je riječ o strukturi studenata, privlačenju najboljih srednjoškolaca i perspektivi svršenih dioplomaca.
Predstavnik Fonda za inovacije dr Bojana Femić-Radosavović kazala je da je Fond pokrenuo dva programa podrške koji podstiču saradnju nauke i privrede u cilju kreiranja održivih inovacija.
Jedan od programa je program inovacionih vaučera i kolaborativnih grantova za inovacije, kako bi preduzeća poboljšala inovativnost svoje ponude, proizvoda, usluga i procesa i na taj način unaprijedila konkurentnu poziciju na tržištu. Ukupan budžet tog programa je 100.000 eura, a do sada nije iskorišćena ni polovina ovog budžeta. Program je otvoren sve do utroška sredstava te je ona uputila poziv predstavnicima naučne zajednice da svoja istraživanja i svoju ekspertizu ponude kompanijama, kroz ovaj program.
Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je diskusija u kojoj je, između ostalog, istaknuto da poljoprivrdni fakulteti treba da približe javnosti djelatnosti i istraživanja kojima se bave.
O. Đ.