Nakon pauze od godinu i po, Crna Gora je opet prepoznala značaj resora nauke, ali ovog puta u zajedništvu sa resorom inovacija. Sumirajući dosadašnje rezultate rada,
rekli ste da je period od kada je osnovan taj resor pa do sada kratak da se uradi sve neophodno, ali dovoljan da se prepoznaju potrebe, slože po prioritetima i stvore uslovi za njihovo rješavanje. Šta ste prepoznali kao potrebe? Koje su prioritetne?
Četrdeset treća Vlada Crne Gore je prepoznala značaj nauke, istraživanja i inovacija za razvoj cjelokupnog društva koji, da bi bio uspješan i održiv, mora biti zasnovan na znanju. Stoga je posebna pažnja posvećena ovom resoru, prvenstveno kroz formiranje samostalnog Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja (MNTR), koje ima primarni zadatak da prepozna potrebe naučnoistraživačke i inovacione zajednice i kreira uslove za njihovo rješavanje. Kao osnovnu potrebu ovog resora istakla bih neophodnost povećanja ulaganja u nauku na nacionalnom nivou, koje je u periodu iza nas bilo minimizirano. Stoga smo, u saradnji sa Ministarstvom finansija, odmah prionuli da obezbijedimo sredstva u državnom budžetu za nacionalne naučnoistraživačke aktivnosti i uspjeli da ih uvećamo gotovo dvostruko. Ova sredstva će biti raspodijeljena zajednici preko konkursa za nacionalne projekte i za doktorska istraživanja, koji će uskoro biti objavljeni. Ulaganje u ovaj resor na nacionalnom/državnom nivou je neophodno i radi nauke u samoj državi, radi omogućavanja našim ljudima i institucijama da se na domaćem terenu i uz domaća sredstva pripreme i postanu konkurentni na međunarodnom planu, ali i radi međunarodnih partnera i fondova, koji nas ne mogu smatrati ozbiljnim saradnikom ako nismo spremni da i sami ulažemo u nauku. Stoga sada osmišljavamo i neke nove modele finansiranja naučnoistraživačke djelatnosti na državnom nivou. Još jedna značajna potreba ovog resora jeste i rad na strateškim i normativno-pravnim aktima, kojima smo se posvetili. Takođe radimo na inoviranju baza i registara NI djelatnosti (portal Naučna mreža Crne Gore, statistički podaci itd.). To je, u najkraćem, ono što smo prepoznali kao prioritetne potrebe resora nauke u pojedinim njegovim segmentima koji nisu adekvatno sagledani i tretirani u periodu iza nas, te se sada trudimo da im damo vjetar u leđa. Uz sve te nove aktivnosti, nastavljamo rad na (re)licenciranju naučnoistraživačkih ustanova, kao i uspješnoj promociji različitih međunarodnih programa i projekata, odnosno pružanje podrške domaćim istraživačima i ustanovama da se uključe u Horizont Evropa, COST, bilateralne projekte saradnje Crne Gore sa Italijom, Austrijom, Slovenijom itd., IPA projekte, saradnju sa institucijama kao što su IAEA, CERN, EMBL i sl. Što se tiče oblasti inovacija, možemo se pohvaliti lijepo uređenim državnim ekosistemom i razvijenom
državnom inovacionom infrastrukturom, koji dobijaju sve pohvale i podršku od međunarodnih partnera. Uvijek nas navode kao ugledni primjer, ne samo u regionu,
već i šire – prva smo država van EU koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije (S3) i sve prateće elemente za njeno uspješno sprovođenje. Pratimo ih, revidiramo i unapređujemo u skladu sa potrebama zajednice, uz dobru međuresornu saradnju i partnerstvo sa ostalim ministarstvima, privredom i NVO sektorom. Vrijedno radimo da zadržimo ovakav trend.
Poslije pauze od dvije godine organizovali ste festival „Dani nauke i inovacija“. Na koji način ste nauku približiti široj javnosti?
Kompletan tim MNTR je, nakon dvogodišnje pauze, sa ogromnim entuzijazmom ušao u pripremu ove značajne manifestacije, tokom koje smo namjeravali da nauku i inovacije približimo najširoj javnosti na najjednostavnije, najinteresantnije i najdostupnije načine. Sve ono što je moguće „iznijeti“ iz naučnoistraživačkih ustanova, selili smo u netipične prostore (na ulice, trgove, u parkove, galerije, tržne centre, sportske centre, škole itd.), širom Crne Gore, u želji da nauka i inovacije dođu do ljudi raznih uzrasta i interesovanja. Za ono što nije moguće realizovati van laboratorija i istraživačkih centara, otvorili smo vrata tih prostora svima zainteresovanima, da dođu i posjete istraživače, da vide i osjete šta i kako oni rade. Željeli smo da pokažemo i prikažemo nauku i inovacije svima, a prevashodno onima
koji još nisu (u potpunosti) otkrili njihove čari. Stoga smo osmislili bogat i raznovrstan program – izložbe, radionice, treninge, obuke, filmove, kvizove, predavanja, prezentacije, igre, sajmove, panel-diskusije, okrugle stolove, konferencije, posjete laboratorijama i još mnogo toga, uključujući i bluz-koncert naučnika iz CERN-a. Koliko se i sama naučna/inovaciona zajednica uželjela ovoj manifestaciji, govori izuzetan odziv kompletne zajednice da nam pomogne u organizaciji manifestacije, koja nije bila predviđena inicijalnim programom rada, kao ni budžetom ovog resora. Stoga dugujemo ogromnu zahvalnost svim domaćim i međunarodnim partnerima, pokrovitelju manifestacije – brendu FiveG, kao i TV emiterima, koji su nam mnogo pomagali u njegovom promovisanju.
Da li se i u čemu ovogodišnja manifestacija razlikuje od dosadašnjih?
Kao glavne razlike bih istakla sledeće: uključivanje segmenta inovacija, čime je nekadašnji festival „Otvoreni dani nauke“, održan već devet puta u Crnoj Gori, ove godine u svom jubilarnom 10. izdanju prerastao u „Dane nauke i inovacija“; svojevrstan rekord u broju crnogorskih gradova u kojima su realizovani pojedini festivalski sadržaji – čak 12 gradova; činjenicu da ovogodišnji festival oslikava zajedništvo MNTR i brojnih partnera, da nam pokazuje šta je sve moguće postići kad udružimo snage i radimo skupa.
U julu je počelo crnogorsko predsjedavanje Procesu saradnje u jugoistočnoj Evropi
(SEECP), koje će trajati do juna iduće godine. Šta to znači za Crnu Goru kao državu i za ovdašnju naučnu zajednicu?
Ovo predsjedavanje mnogo znači našoj državi, uključujući njenu naučnu i inovacionu zajednicu. MNTR se uključilo u predsjedavanje inicijativi za intenziviranje saradnje u regionu kroz SEEIIST – projekat uspostavljanja Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru jugoistočne Evrope. Radi se o infrastrukturi za istraživanje u oblasti biomedicine i kancer terapiju pomoću protona i teških jona, koja je danas jedna od najmodernijih i najefikasnijih metoda liječenja velikog broja tumora. Ovo je projekat konzorcijuma 10 država (Crna Gora, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Albanija, Bugarska i Grčka), pred kojima je veoma ozbiljan i dugoročan zadatak uspostavljanja instituta koji će biti od ogromnog značaja za region, ali i šire.
Koja je uloga resora na čijem ste čelu u dijelu inovacionih zakona?
Uloga MNTR u dijelu inovacionih zakona je veoma značajna, budući da smo ministarstvo nadležno za inovacije i implementaciju zakona koji uređuju ovu oblast:
Zakon o inovacionoj djelatnosti i Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija. Oba zakona su relativno mlada i primjenjuju se odskoro, tako da njihovu implementaciju pratimo sa posebnom pažnjom, i već smo pokrenuli konsultacije sa inovacionom zajednicom radi unapređenja zakonskih rješenja, prevashodno u domenu podsticaja razvoju inovacija. Bitno je da naglasimo i koliko nam je na ovom planu značajna saradnja sa ostalim resorima i institucijama državne
uprave, bez čijeg aktivnog učešća nije moguća primjena zakona za oblast inovacione
djelatnosti. U tom smislu, ojačana je saradnja MNTR i Ministarstva finansija, kao i Uprave prihoda i carina, kroz različita radna tijela, koja će doprinijeti efikasnijoj implementaciji zakonskih rješenja, na uzajamno zadovoljstvo svih zainteresovanih
strana.
O prvom crnogorskom naučno-tehnološkom parku već dugo se priča u javnosti. Kada će on biti završen?
Naučno-tehnološki park Crne Gore je već formiran, u institucionalnom smislu. Predstoji mu odgovarajuće kadrovsko popunjavanje u pripremi za funkcionisanje u punom kapacitetu, za što je neophodno i da ova veoma značajna ustanova državne inovacione infrastructure dobije svoju kuću. Radovi na objektu NTP CG napreduju odgovarajućom dinamikom, tako da za koji mjesec očekujemo završetak građevinskih radova, te opremanje objekta, kako bi u prvoj polovini 2023. godine mogao da otvori vrata svojim prvim korisnicima.
Na čelu ste novog sastava Savjeta za inovacije i pametnu specijalizaciju. Koji su ciljevi i zadaci tog Vladinog tijela?
Savjet za inovacije i pametnu specijalizaciju je ključno savjetodavno tijelo Vlade Crne Gore koje upravlja inovacionom djelatnošću, kroz ostvarivanje saradnje organa
državne uprave, jedinica lokalne samouprave, privrede i drugih subjekata, tj. svih aktera u sistemu inovacija koji moraju biti uključeni u proces kreiranja i implementacije inovacione politike. Savjet je uspješno počeo da radi u novom sastavu u julu ove godine, usvojen je njegov plan rada do kraja tekuće godine, a formirane su, i nedavno započele svoj rad, Međuinstitucionalna S3 grupa i inovacione radne grupe po prioritetnim oblastima pametne specijalizacije, kao dva veoma važna segmenta institucionalnog okvira za inovacije i pametnu specijalizaciju.
Govoreći o rezultatima rada, nedavno ste izjavili da je lansiran novi S3 sajt, kao rezultat saradnje Ministarstva i UNDP-a. Koji je njegov doprinos u oblasti inovacija i pametne specijalizacije?
S obzirom na to da se radi o savremenoj platformi, na kojoj svi zainteresovani za oblast inovacija i pametne specijalizacije mogu naći raznovrsne i detaljne informacije iz ove oblasti, smatramo da je doprinos novog S3 sajta razvoju ove oblasti veoma značajan. Sajt je moderno dizajniran, omogućava intuitivno i jednostavno korišćenje, a na njemu su dostupni strateški i normativno-pravni dokumenti, brojne instrukcije i opisi procedura, svi konkursi za finansiranje (iz državnog budžeta) ne samo inovacione, već i naučnoistraživačke djelatnosti, značajni linkovi i poveznice za druge portale i institucije itd. Interesantan segment novog sajta su i uspješne S3 priče, za koje vjerujemo da, kao realno iskustvo, mogu biti veoma inspirativne budućim korisnicima različitih programa implementacije S3 i akterima ovog koncepta razvoja našeg društva.
Crna Gora je prva država van EU koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije (S3). Šta to znači za našu zemlju i domaću naučnoistraživačku zajednicu?
Usvajanjem S3 strategije, 2019. godine, Crna Gora se u oblasti politike inovacija opredijelila za koncept pametne specijalizacije, čime je ona postala ključni element našeekonomske politike. Ovaj EU koncept podrazumijeva da se sva četiri sektora – javna uprava, akademska zajednica, privreda i civilno društvo – okupljaju na zajedničkom zadatku kreiranja ključnih prioriteta razvoja države i implementacije strategije dugoročnog ekonomskog rasta zasnovanog na inovacijama i znanju. S3 prioritetne oblasti Crne Gore su: Održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane; Energija i održiva životna sredina; Održivi i zdravstveni turizam i Informaciono-komunikacione tehnologije, kao horizontalni prioritet u funkciji razvoja prethodna tri (vertikalna) prioriteta. Identifikacijom ključnih prioriteta, raspoloživi programi podrške na nacionalnom nivou usmjeravaju se i fokusiraju na S3 prioritete, čime se ostvaruje efekat povezivanja investicionih prioriteta, osnaživanje razvoja zajednice, ali i otvaranje mogućnosti prekograničnog i međunarodnog umrežavanja sa državama koje imaju ista ili slična fokusna područja.
Nedavno je prilikom priče o izradi zakona o vladi bilo riječi da se resor nauke opet spoji sa prosvjetom? Šta mislite o tome?
Vjerujem da je već iz odgovora na prvo pitanje dovoljno jasno koliko je razvoj nauke bio usporen u prethodnom periodu, dok je nauka bila u sklopu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Crna Gora je 2011. godine prepoznala značaj nauke i pažnje koja joj mora biti posvećena, izdvajanjem ovog resora u samostalno Ministarstvo nauke, tako da je naša nauka imala izvrstan uzlazni trend u periodu do 2020. godine. Nažalost, sada smo svjesni koliko se njeno spajanje sa prosvjetom (i ostalim resorima u MPNKS) negativno odrazilo na nauku i nacionalnu naučnoistraživačku djelatnost, te vjerujem da će i ubuduće donosioci odluka biti svjesni koliko je značajno ne dovoditi nauku u inferioran položaj u odnosu na sam po sebi veoma kompleksan resor prosvjete, spajanjem u zajedničko ministarstvo, u kojem će problematika i izazovi prosvjete uvijek imati prednost u odnosu na nauku. U društvima i ekonomijama kakva je crnogorska, idealno bi bilo postojanje ministarstva koje će objediniti resore nauke, inovacija i visokog obrazovanja, budući da se najintenzivnija i najobimnija naučnoistraživačka djelatnost realizuje upravo na ustanovama visokog obrazovanja, odnosno da je bavljenje naučnoistraživačkom djelatnošću i podrazumijevano i obavezujuće za kadar ustanova visokog obrazovanja.
Na koji način država može zadržati mlade, talentovane ljude u zemlji i animirati one koji su studirali u inostranstvu da se vrate i primijene svoja znanja u Crnoj Gori?
Kao što često ističemo u MNTR, recept je prilično jednostavan: stvorimo dobre uslove za rad u naučnoistraživačkoj i inovacionoj djelatnosti, adekvatno nagradimo taj rad i time, uz ono što nudi naše podneblje u smislu ljepote života i uživanja u njemu, imamo sjajne uslove kojima možemo zadržati mlade, pa ih čak i vratiti u Crnu Goru iz nekih drugih sredina. Polazište za sve ovo sadržano je u odgovoru na prethodno pitanje – adekvatna pažnja države prema naučnoistraživačkoj i inovacionoj djelatnosti, koja će biti vidljiva kroz valjano sistemsko bavljenje ovim resorom i odgovarajuće nacionalno ulaganje u njega.
Bili ste član Centra mladih naučnika Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Kakvaiskustva nosite iz angažmana u tom tijelu?
Članstvo u Centru mladih naučnika CANU je divno iskustvo. Znam da ovo mišljenje dijele kolege sa kojima sam istovremeno bila u Centru, a vjerujem da isto važi i za mlađe generacije.Svi smo mi u svojim naučnim i akademskim karijerama „zatvoreni“ u svoju struku, pa čak i uže – u svoju specijalnost. Okruženi smo kolegama sličnih istraživačkih interesovanja – zajedno radimo, zajedno smo na konferencijama, sa njima razmjenjujemo iskustva. Međutim, u Centru smo funkcionisali u atmosferi multidisciplinarnosti i uživali u tome! Iako nismo mogli u potpunosti i do detalja da razumijemo naučni rad kolega drugih struka, te da u tom smislu pratimo jedni druge, upravo u takvim uslovima smo savladali veliki izazov: kako svoj rad približiti i pojasniti kolegama ostalih struka, kako sebe i svoja istraživanja predstaviti nekome ko o svemu tome ne zna i ne može znati dovoljno. Veoma nam je značajna bila spoznaja da smo, uz svu raznolikost struka, zapravo svi jako slični, sa gotovo istim životnim iskustvima na putu bavljenja naukom, te smo stoga naišli na izuzetno međusobno razumijevanje. Kao posebnu dragocjenost ovog iskustva, želim da istaknem ne samo poznanstva sa izuzetnim ljudima, već i prijateljstva koja razvijamo i njegujemo godinama.
Imate iskustva i u radu u nastavi sa studentima Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta. Profesura ili biti na čelu resora nauke u izvršnoj vlasti?
Voditi resor nauke i inovacija u izvršnoj vlasti je izuzetna čast, pogotovo za osobu koja je član naučne zajednice Crne Gore i ovom funkcijom dobija priliku da pomogne svojoj djelatnosti i svojoj zajednici u svojoj državi. Ovo je za mene dragocjeno iskustvo, čiji ću značaj vjerovatno u potpunosti moći da sagledam tek sa neke vremenske distance, i zahvalna sam za priliku da ga steknem. Ipak, kad govorimo o ličnim izborima, profesura – to sam ja, u cijelom svom radnom vijeku. Funkcije dođu i prođu, potrudite se i date sve od sebe da im odgovorite dok traju, a potom se vraćate svojoj stalnoj profesiji, što su za mene profesura, naučnoistraživački rad i inženjerstvo. Tu sam na svom terenu i želim svakom da toliko voli svoju profesiju i nalazi zadovoljstvo u njoj, da joj se, po prestanku funkcije, vraća mirno i srećno, kao što će biti u mom slučaju.
Biografija
Biljana Šćepanović rođena je 10. aprila 1973. godine u Titogradu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, kao đak generacije. Uz diplomu „Luča I“, dobitnik je brojnih nagrada na republičkim i saveznim takmičenjima (arhitektura i građevinarstvo, fizika, matematika). Završila je i nižu muzičku školu (harmonika).
Na Građevinski fakultet Univerziteta „Veljko Vlahović“ u Titogradu upisala se školske 1991/92. godine. Kao student druge godine dobila je nagradu „19. decembar“. Diplomski rad pod nazivom „Projekat konstrukcije rešetkastog čeličnog pješačkog mosta preko rijeke Lim, u Štitarima, kod Berana“ odbranila je 1996. godine, sa ocjenom 10. Prosječna ocjena u toku studija na konstruktivnom smjeru je 9,79, što je bio i najveći ostvareni prosjek od osnivanja Građevinskog fakulteta u Titogradu 1980. godine. Poslediplomske studije Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Odsjek za konstrukcije, Smjer - tehnička mehanika i teorija konstrukcija, upisala je školske 1996/97. godine. Ispite je položila sa prosječnom ocjenom 10. Magistarski rad „Ekscentrično lokalno opterećeni I-nosači – eksperimentalno-teorijska analiza“, rađen pod mentorstvom prof. dr. Branislava Ćorića, odbranila je 21. marta 2003. godine i stekla zvanje magistra tehničkih nauka. Doktorsku disertaciju pod nazivom „Analiza ekscentrično lokalno opterećenih čeličnih I-nosača“ radila je paralelno na Građevinskom fakultetu UCG i na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Granadi (UGR). Mentori su prof. dr Duško Lučić, UCG, i prof. dr Luisa Maria Gil Martin, UGR. Odbranom održanom 25. maja 2010. godine na UCG stekla je zvanje doktora tehničkih nauka Univerziteta Crne Gore, kao i zvanje doktora nauka Univerziteta u Granadi. Kao stipendista Ministarstva nauke Crne Gore (INVO/HERIC projekat – nacionalna stipendija za izvrsnost), tokom 2016/17. godine je završila postdoktorske studije iz oblasti čeličnih, aluminijumskih i drvenih konstrukcija na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Granadi, pod mentorstvom prof. dr. Luisa Marie Gil Martin. Od 2001. godine je realizovala nekoliko studijskih boravaka na evropskim univerzitetima i institutima u sklopu različitih programa međunarodne univerzitetske saradnje, kao student poslijediplomskih i doktorskih studija, gostujući istraživač ili gostujući predavač. Od 2011. do 2013. godine bila je član Centra mladih naučnika u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti. Čita, piše i govori engleski jezik. Koristi i španski i njemački jezik. Od decembra 1996. godine radi na Građevinskom fakultetu UCG, u Podgorici, najprije kao saradnica, a od januara 2004. godine kao asistentkinja na Katedri za materijale i konstrukcije. Od januara 2008. godine je saradnik u nastavi UCG na grupi predmeta Metalne i Drvene konstrukcije. Na Građevinskom fakultetu i na Arhitektonskom fakultetu je izvodila vježbe. Osim vježbi, počev od školske 2002/03. godine učestvovala je u izvođenju predavanja na tim fakultetima. Odlukom Senata Univerziteta Crne Gore, br. 08–454, od 31. 3. 2011. god., izabrana je u akademsko zvanje docent Univerziteta Crne Gore. Odlukom Senata Univerziteta Crne Gore, br. 03–3807, od 8. 12. 2016. god., izabrana je u akademsko zvanje vanredni profesor Univerziteta Crne Gore. Godine 2010. je imenovana za koordinatorku za međunarodnu saradnju Građevinskog fakulteta UCG. U periodu od 2011. do 2016. godine bila je prodekan za međunarodnu saradnju Građevinskog fakulteta UCG, a od 2016. godine šefica je Kancelarije za nauku i međunarodnu saradnju Građevinskog fakulteta UCG. Od 2019. godine je prodekanku Građevinskog fakulteta UCG. Član je Komisije za magistarske studije Građevinskog fakulteta UCG od 2014. godine, a predsjednica od 2019. godine. Predsjednica je Komisije za doktorske studije Građevinskog fakulteta UCG od 2017. godine. Predsjednik je Komisije za mobilnost studenata i nastavnika Građevinskog fakulteta UCG od 2018. godine. Od oktobra 2016. godine do aprila 2019. godine je bila rukovodilac studijskog programa Građevinarstvo na Građevinskom fakultetu UCG. Od septembra 2015. godine do maja 2017. godine je bila predstavnica Građevinskog fakulteta u Vijeću Senata UCG za prirodne i tehničke nauke. U periodu 2009–2011. godina je bila predsjednica Asocijacije saradnika i studenata postdiplomskih i doktorskih studija Univerziteta Crne Gore. Od juna 2016. godine je član Odbora za doktorske studije Univerziteta Crne Gore.
Olga Đuričković