Univerzitet Crne Gore: PRIKAZANE OBLASTI RADA I PRILIKE ZA SARADNJU SA EKO-FONDOM

Zajedničkim djelovanjem Univerziteta Crne Gore (UCG)  i Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fonda) može se odgovoriti brojnim izazovima koji pogađaju Crnu Goru, a usko su vezani za oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja, zaključak je prezentacije Eko-fonda održane u Rektoratu UCG.           

Rektor UCG prof. dr Vladimir Božović iskazao je zadovoljstvo uspostavljanjem saradnje sa Eko-fondom, intitucijom u narastanju koja, kako navodi, igra veliku ulogu u društvenom životu Crne Gore, te pozvao sve eksperte sa UCG koji pokrivaju razne naučne oblasti da pronađu svoje mjesto u pozivima Eko-fonda.

„Pozivi Eko-fonda čine izuzetnu priliku za istraživačku zajednicu Univerziteta, bilo da je riječ o pružanju ekspertize, savjeta i podrške u pripremi strateško-planskih dokumenata, studija, izvještaja, programa, ili razvoju i realizaciji projekata”, kazao je on i dodao da je neophodno učešće stručnih kadrova Univerziteta u mnogim oblastima kojima se bavi Eko-fond.

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine Draško Boljević osvrnuvši se na realizovane projekte, ukazao je na ciljeve Eko-fonda da pruži bespovratne finansijske podsticaje (subvencijee) i učestvuje u finansiranju projekata iz oblasti zaštite životne sredine, borbe protiv klimatskih promjena i unapređenja energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

„Misija Eko-fonda bazira se na prikupljanju i ulaganju finansijskih sredstava u izgradnju održivog društva u Crnoj Gori, koji će se  temeljiti na efikasnom korišćenju svih prirodnih resursa i nisko-karbonskom razvoju“, objasnio je on i dodao da se upravo kroz čvršću relaciju sa Univerzitetom Crne Gore ide korak dalje ka ostvarenju misije.

Boljević je kazao da smatra da UCG ima stručnjake koji su sposobni da obave važne preliminarne radnje prije konkretnih djelovanja i na taj način se pokrene inicijativa za koju se nada da bi bila na korist Crnoj Gori. 

„Prepoznati globalna klimatološka kretanja, pronaći stvarne uzroke ekoloških crnih tačaka u našoj zemlji, odrediti koje korake preduzeti, dodjeliti im prioritete i najbolje načine riješavanja imajući u vidu i posljedice tih radnji po društvo i okolinu, nije lako. To treba biti rezultat ozbiljnih naučnih istraživanja i niza drugih aktivnosti koje će dovesti do potrebe za konkretnim djelovanjem koje Eko-fond treba da sprovodi i finansira kroz dalje projekte”, zaključio je on.

O. Đ.

Back to Top