GENERACIJSKI VREMEPLOV ZAHVALJUJUĆI DNEVNICIMA STARIM SKORO 80 GODINA

Osnovna škola „Blažo Mraković“ u Donjem Zagaraču kod Danilovgrada jedna je od rijetkih koja se može pohvaliti činjenicom da skoro 80 godina čuva stare, odjeljenjske knjige. Osim što svjedoče trajanju obrazovanja u Donjem i Gornjem Zagaraču, Bandićima i još nekim okolnim mjestima, te podsjećaju na brojne stanovnike koji su prošli kroz tu obrazovnu ustanovu, ti dokumenti podstakli su i jednog profesora na istraživanje.

Novica Gardašević, profesor fizičke kulture, odlučio je da se zahvaljujući očuvanoj bogatoj građi, upusti u nesvakidašnju analizu. Tako je igrom slučaja, a na radost brojnih sugrađana, postao dragocjena spona među generacijama.

O decenijama starim školskim dnevnicima koji vraćaju u minula vremena, nekadašnjim i sadašnjim kriterijumima za ocjenjivanje, ali i istraživanju i ljubavi prema  profesiji, Gardašević je govorio za portal Dnevno.me.

Zaista je rijetkost, kaže, da je neko sačuvao ovakvu istorijsku građu. Zato, već na počeku razgovora navodi da bi bilo dobro da se uključe institucije ili preduzetnici koji bi im pomogli da kvalitetnije skladiše taj dragocjeni materijal, koji još odolijeva zubu vremena.

„Ova građa čuva uspomene na istaknuta bratstva iz Crne Gore čiji su potomci danas uspješni pravnici, privrednici, ljekari… Ne želeći da nekoga preskočim pomenuo bih Mrakoviće, Kekoviće, Čupiće, Velimiroviće, Otaševiće, Đuričkoviće, Jovanoviće, Vujoviće, Pavićeviće, Šćepanoviće, Lazareviće i mnoge druge”, počinje Gardašević priču za Dnevno.me.

Pojašnjava da se u toj školi čuvaju odjeljenjske knjige od školske 1946/47, koje su naravno dostupne na uvid.

„Mi smo na Fejsbuk stranici škole obavijestili javnost da svi zainteresovani mogu doći ili se interesovati o ovoj tematici. Nakon te objave, upravo danas sam opet prelistavao neke dnevnike kako bih određene podatke dostavio zainteresovanima i potomcima naših učenika. Svi su bili oduševljeni. Imam povratnu informaciju da su neki izradili fotografije i skladištili iste u svojim spomenarima i porodičnim albumima. Zadovoljstvo mi je što sam svojim interesovanjem za ovo istraživanje postao most između generacija”, kaže naš sagovornik.

Ovim gestom, dodaje, žele da evociraju sjećanja na školske dane, pogotovo kod onih koji su u klupama OŠ „Blažo Mraković“ sjedjeli prije nekoliko decenija.

Osim jednog nesvakidašnjeg  i lijepog vremeplova, naš sagovornik dokazuje da ovo može biti i te kako bogat materijal za istraživače.

Podstaknut datom situacijom i sam se upustio u naučno „putešestvije”. Tako, upoređujući tadašnje podatke iz starih školskih knjiga s ovim današnjim, analizira trend promjena ocjena iz određenih predmeta kroz vrijeme.

„U fokusu mog interesovanja su ocjene iz predmeta crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski kezik i književnost, matematika, fizičko, muzičko i likovno vaspitanje. Dakle, dva bazična predmeta i vještine. Planiram da obradim kompletan period od 1946/47 do 2020/2021 školske godine. Analizu ću vezati posebno za razrede, razredne i predmetne nastave. Kako se radi o obimnoj građi, istraživanje će se sigurno ići u smjeru više publikacija”, navodi Gardašević.

On u svom radu kreće od hipoteze da se nivo prosječnih ocjena iz navedenih predmeta mijenjao kroz vrijeme i da postoje značajne razlike, pogotovo kod prosječnih ocjena iz vještina, nekad i sad.

Moji prvi utisci su da je nekad bio značajno manji broj učenika sa svim peticama, da je bila česta pojava da učenik ima bolje ocjene iz matematike nego li iz vještina. Ocjenjivanje je bilo kontinuiranije, odnosno češće”, pojašnjava naš sagovornik.

Primjećuje, takođe, da se danas učenicima daju mnogo veće ocjene nego što je to bio slučaj nekada.

„Možda je i ovdje odgovor u lošim rezultatima naših učenika na PISA testiranjima. Takođe, ono što sam primijetio a jeste alarmantno – to je trend opadanja broja učenika. Dolazimo u situaciju da će škola u kojoj se vrši istraživanje uskoro ispratiti svoje poslednje đake”, kaže Gardašević.

Ne krije da je cjelokupni poduhvat zanimljiv, ali i izuzetno složen.  Radi se o velikom broju odjeljenjskih knjiga (oko 200 dnevnika) i više od 10.000 pojedinačnih ocjena.

„Prikupljanje je zahtjevno jer se radi i o dnevnicima koji jedva odolijevaju zubu vremena. Svakako da imam ogromnu podršku uprave na čelu sa direktorom Radovanom Ristićem i naravno kolega nastavnika iz škole. Zasad sam obradio period od 1946. do 1975, što je svakako veći dio posla jer je, primjera radi, u našoj školi više bilo đaka u jednoj školskoj godini 70-ih ili 80-ih nego li za čitav period od 2000. do danas”, navodi naš sagovornik.

Iako je pred njim ogroman posao, na ovu analizu gleda kao na jedan izazovniji, složeniji put spoznaje vaspitno-obrazovnog posla kojim se bavi. Veliki je rad, ali je još je veće zadovoljstvo koje mu pruža zanimljivi vremeplov.

„Osim ocjena pratim i promjenu naziva predmeta i upoznajem istoriju. Zatim, smatram da mogu na osnovu dobijenih rezultata bolje pristupiti poslu edukatora na polju stručnog usavršavanja nastavnika,  shodno tome da sam konkurisao za akreditaciju programa iz predmeta fizičko vaspitanje kod Zavoda za školstvo. Svakako da bogatstvo uvida u nastavne sadržaje navedenih dnevnika, otvara neka nova vrata u mojim interesovanjima. S obzirom na to da sam učestvovao u izradi predmetnog programa za fizičko vaspitanje u gimnazijama, koji je usvojen od strane Nacionalnog savjeta i koji je danas aktuelan, smatram da ću istraživanjem ove građe nadograditi svoja stručna saznanja, i možda jednog dana dati veći doprinos predmetu fizičkog vaspitanja u Crnoj Gori, nego što danas imam mogućnost da dam”, iskren je Gardašević.

Uskoro brani doktorsku disertaciju

Ovaj student doktorskih studija na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, imao je dobro “zagrijavanje” pred istraživanje. Sprema doktorsku disertaciju “Razlike u motoričkim sposobnostima u zavisnosti od nivoa uhranjenosti kod učenika osnovne škole u Crnoj Gori”, a objavio je i više od 20 istraživanja u zemlji i inostranstvu.

Neko je ko, sudeći po svemu nabrojanom od obaveza ne bježi, a snagu za svaki izazov daje mu ogromna ljubav prema profesiji kojom se bavi već 12 godina.

„Motiviše me činjenica da radim sa najvećim bogatstvom našeg društva, a to su djeca i samo djeca. Takođe, moji sjajni stari profesori na fakultetu su mi utkali ljubav prema ovom pozivu, pa imam obavezu prema njima da dam doprinos. Jednostavno, voliš ili ne voliš posao. Imam i puno kolega koji daju vjetar u leđa i nekako osjećam da radim prave stvari”, kaže Gardašević za Dnevno.me.

No, osim što je uspješan na sportskom terenu i polju istraživanja, nekad sebi oduška da i kroz stihove.

„Svakako je ljubav prema pozivu nastavnika i uzrok da napišem nekad i pjesme za najmlađe. Možda je to neko novo djetinjstvo koje proživljavam uz moju djecu Simonu i Vuka”, iskren je ovaj profesor.

Sa djecom je, kaže, uvijek lijepo. Zato ne prihvata izgovore da su djeca nemirna, ili da se sa njima ne može raditi. Jednostavno treba naći pravi pristup.

„Da li smo nekad predložili djeci da zajedno odemo u pozorište, na kolače, da napravimo druženje sa njima nakon nastave ili da pričamo sa njima o problemima… Ako nijesmo, ako se šturo držimo plana, onda će faliti i motiva, a meni motiva me fali”, navodi naš sagovornik.

Kao što mu ne fali motivacije, tako ne fali ni ambicija. Veliki su planovi pred njim ali i uvjerenje da će ih, nakon odbrane doktorske disertacije, uspješno ostvariti.

„Planiram da se bavim finalizacijom ovog istraživanja i da rezultate učinim dostupnim kroz časopis ‘Vaspitanje i obrazovanje u Crnoj Gori’. Takođe, želim da uvežem ove rezultate sa programom seminara koje sam prijavio za akreditaciju, a za koje se nadam da će nadležni prepoznati. Volio bih da jednog dana dam doprinos kroz nastavu ‘Metodike fizičkog vaspitanja’ jer sam za 12 godina rada i nekoliko hiljada prikupljenih knjiga, radova, priručnika iz navedene oblasti, duboko u tom svijetu. Osim toga, želio bih da skrenem pažnju na problem gojaznosti i preuhranjenosti, koja je danas prisutna kod svakog trećeg učenika osnovne škole. To je najveći javno-zdravstveni problem današnjice. Svakako da planiram i publikaciju zbirke pjesama za djecu”, zaključuje Gardašević.

Izvor: Dnevno.me.

 

Back to Top