U Galeriji Risto Stijović u Podgorici promovisana je knjiga Dnevnici lakih prostora Nedžada Ibrahimovića koju je objavio Zavod za udžbenike i nastavna sredstva ‒ Podgorica.
Urednica knjige Nađe Durković je istakla da je Ibrahimović poput Pola Valerija u Dnevnicima lakih prostora napravio melanž (mješavinu) narativnog, poetskog, diskurzivnog i memoarskog izraza. Ona je ovo djelo opisala kao jednu „naoko laganu, u suštini složenu igru: usporavanja, ubrzavanja, zastoja, naoko grubih rezova, poziva i odziva“.
Prema njenim riječima, knjiga ima šest cjelina koje su inventivno nazvane: Kuća je tamo gdje boli, Stvorovi u tapetama, Sakaremba, Čisanje, Knjiga snimanja i Želja.
Autor Ibrahimović je govorio o značaju jezika i kulture u životu svakog pojedinca, želji za savršenom komunikacijom, ukazujući da se s godinama javlja potreba za preispitivanjem sopstvenog identiteta i odnosa prema „majčinom“ i „očevom jeziku“
„Ulazeći u godine čovjek počne razmišljati o svom životu i o tome šta bi bilo da nije pisao“, istakao je on, objašnjavajući da otac predstavlja kulturu, norme i obzire, dok majka simbolizuje biološku vezanost i ljubav.
Ibrahimović je takođe naglasio potrebu za povratkom na senzitivno polje „majčina jezika“, navodeći da je: „Sve postalo naopako onog momenta kada su prestali da nam čitaju prije spavanja. Kada smo morali sami ući u tekst… Zamislite da nikad niste bili primorani naučiti slova? Zamislite da znate da slušati? Pažljivo i duboko slušati druge? Trebalo je ostati na slikama (altamirskim), na zvucima, bojama i dodirima…“
Profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju Janko Ljumović govorio je o ovoj knjizi iz perspektive čitaoca.
„Dnevnici lakih prostora Nedžada Ibrahimovića spajaju ili kolažiraju različite tekstualne sadržaje koje žanrovski određujemo i prepoznajemo kao segmente eseja, poezije, kratke price, memoara ili dnevnika kao autobiografskog djela. Na uzbudljiv način čitamo naslove tih pojedinačnih segmenta. Mnoštvo naslova koji bez obzira da li referišu na velike ili male teme/ideje/dileme u tako malom broju napisanih karaktera daju jasan stav ili stanovište i poziv su čitaocu za kreativan i uzbudljiv dijalog unutar javnog i privatnog diskursa“, istakao je on.
Prema njegovim riječima, takvim spajanjem u tradiciji montaže, kao jedne od najznačajnijih tekovina umjetnosti XX vijeka, primijenjenoj i avangradnoj umjetnosti i filmu dobijamo stav da sve ono što je raščlanjeno mora biti sakupljeno, što predstavlja prvi aspket knjige.
„Drugi aspekt je pitanje koliko toga nećemo pročitati ili koliko toga neće biti napisano? Ili koliko toga napisanog je zapravo kontaminirano velikim idejama , a ne prolaznošći i stvarima koje se iz generacije u generaciju zaboravljaju“, ukazao je Ljumović, dodajući da je treći aspekt čitanja duhovitost koja prožima knjigu.
„Dnevnici lakih prostora su savršena knjiga, knjiga studija slučaja za temu socio-kulturnog lanca književnosti u jednoj zajednici, društvu ili državi, kao i pitanje kvaliteta i standarda svakog njegovog pojedinačnog segmenta“, naglasio je on.
Nedžad Ibrahimović je završio Pedagoški fakultet u Osijeku i televizijske studije na Media-akademiji u Hilversumu (Holandija).
Objavio knjige pjesama Mala povijest smrti i pisanja (2016), Obiteljske i druge strašne pjesme (2021) i Ljubavne i druge strašne pjesme (izbor iz poezije). Knjiga pjesama Obiteljske i druge strašne pjesme proglašena najboljom knjigom pjesama u regiji (nagrade Risto Ratković i Avdina okarina) u 2021. godini. Objavio romane Inkapsulirana tijela (Buybook, Sarajevo, 2014), Kuća Teodore K (Fraktura, Zagreb, 2019) i Inkapsulirane duše (Gradska biblioteka Zenica 2021), knjigu putopisnih eseja O poeziji, pticama i drugim varkama i knjigu filmskih eseja Bosanske filmske naracije, dokumenti o raspadu (2012).
Za Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Crne Gore napisao knjigu o tumačenju savremene poezije (Či)talac lirske pjesme. Dopunjeno izdanje objavljeno je i u izdanju Meandarmedia u Zagrebu.
Utemeljivač je i glavni i odgovorni urednik časopisa za kritiku i umjetnost teorije Razlika/Difference. Bio je predsjednik PEN Centra BiH. U Sijetlu na univerzitetu predavao je Južnoslavenski film i Južnoslavensku književnost.
Lj. V.