Crna Gora je kroz istoriju uvijek išla naprijed kada su se njeni građani sabirali po čojstvu i ljudskosti, a nikada kada su se dijelili po vjeri ili naciji, kazao je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin na okruglom stolu „13. jul – vrijednosni temelj Crne Gore“, koji je danas održan u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
On je naglasio da je 13. jul, kao simbol neutažive težnje crnogorskih građana za slobodom i pravdom, potvrda da su u građanskoj Crnoj Gori najstarije i najvažnije one vrijednosti koje spajaju crnogorske građane svih vjera i nacija.
Prema njegovim riječima, samo na takvim vrijednostima možemo graditi državni identitet savremene Crne Gore, koji je dublji i stariji od svih naših razlika. Potpredsjednik Pažin je naglasio da je trinaestojulsko nasljeđe veliki moralni kapital današnje Crne Gore, ali i jasan putokaz njenog budućeg razvoja i napretka. „Međutim, današnju Crnu Goru svakako vrijedi podsjetiti na istorijske zablude i lutanja crnogorskog društva, koje je nužno pratio otklon od temeljnih nacionalnih vrijednosti slobode, pravde i jednakosti,“ naveo je on.
Pažin je istakao da upravo iz svijetle trinaestojulske slobodarske tradicije današnja Crna Gora crpi moralno pravo da sa ponosom zauzme mjesto koje joj pripada u zajednici najnaprednijih država svijeta.
On je izrazio uvjerenje da će istrajnost u poštovanju trinaestojulskih vrijednosti slobode, pravde, jednakosti i solidarnosti utrijeti put crnogorskom društvu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, budući da je na tim istim vrijednostima utemeljena i sama ideja ujedinjene Evrope.
„Uvjeren sam da će i današnja generacija i generacije koje dolaze biti dostojni čuvari slobodarskog trinaestojulskog nasljeđa Crne Gore, svjesni da je Crna Gora vječna onoliko koliko u njoj ima slobode, pravde i jednakosti svih njenih građana,“ zaključio je Pažin.
Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Danilo Nikolić ukazao je na cilj ove ustanove, kao temeljne institucije crnogorskog obrazovanja, nauke i kulture, a time i crnogorske državnosti i identiteta, da doprinese obilježavanju najznačajnijeg datuma za našu državu.
„Trinaesti jul nije samo datum, već i snažan simbol crnogorske istorijske vertikale – simbol ne samo onog najboljeg u crnogorskom biću u prošlosti i sadašnjosti, nego, i još više, vodilja koja pokazuje put u budućnost“, istakao je Nikolić, i dodao da je malo koji datum tako snažno vezan za jedan narod i njegovu zemlju kao što je trinaesti jul utkan u biće crnogorskog naroda.
Rektor se osvrnuo na važnost ovog datuma za afirmaciju crnogorske državnosti kroz istoriju i naveo da su državotvorna i antifašistička simbolika, identitetska i slobodarska personifikacija pomenutog datuma predstavljali vrijednosni temelj i ideju vodilju ka današnjoj nezavisnoj, progresivnoj i evropskoj Crnoj Gori.
„Istorijski podvizi crnogorskog naroda treba da posluže kao primjer i putokaz, kao izvor nadahnuća i ponosa, ali i kao lekcije mladim generacijama koje nas uče mudrosti, toleranciji, razboritosti i čovječnosti, kako bismo se suočili sa novim izazovima, dosljedni idealima koje crnogorski trinaesti jul simbolizira“, naglasio je rektor Nikolić.
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Drljević rekao je da Crna Gora danas odlučno korača ka zajednici država koja je nakon drugog svjetskog rata osigurala mir i stabilnost na evropskom kontinentu.
„Nekada smo naše pravo na slobodu i pravedno društvo branili oružjem, a danas to pravo branimo predanim radom i reformama koje će život crnogorskih građana približiti evropskom kvalitetu života“, dodao je Drljević.
Predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić ukazao je na značaj Narodnooslobodilačke borbe za crnogorski identitet i posebno naglasio važnost Dana državnosti kao najveličanstvanijeg dana u Evropi i svijetu, a čije tekovine čuva Savremena Crna Gora.
On je ocijenio da je 13. jul izraz vjekovnih stremljenja i težnje, te da objedinjuje sve što je bilo slobodarsko u Crnoj Gori.
Dekan Fakulteta političih nauka prof. dr Milan Marković istakao je da je Trinajestojulski ustanak kao veličanstveni događaj evropske istorije 20. vijeka, simbol otpora fašizmu, znak buđenja slobodarske Crne Gore.
„Iskonski je osnov za stvaranje multikultularne, multikonfesionalne, demokratske Crne Gore koja baštini: slobodu, mir, vladavinu prava, toleranciju, dostojanstvo“, rekao je Marković.
Prema riječima direktora Istorijskog instituta dr Radoslava Raspopovića, posmatrano u istorijskog vertikali po rezultatima i ostvarenim pregnućima, Trinaestojulski ustanak može se ubrojiti u krug datuma koji su stvorili i održali „ime crnogorsko” i Crnu Goru učinili prepoznatljivom na političkoj mapi Evrope.
Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u Skupštini Crne Gore, mr Radule Novović naglasio je da 13. jul, po više osnova, spada u najvažnije segmente vrijednosnog temelja Crne Gore kao evropske države, te da simboliše ideal jedinstva crnogorskog društva zarad višeg cilja, na šta se nadovezuje i vizija ujedinjene antifašističke Evrope.
Okrugli sto organizovali su Univerzitet Crne Gore, Istorijski institut i Fakultet političkih nauka i jedan je od serije društvenih dijaloga, naučnih tribina i okruglih stolova, u okviru kojih predstavnici akademske, privredne i društvene zajednice raspravljaju o aktuelnim izazovima i razvojnoj perspektivi savremenog crnogorskog društva a u organizaciji UCG.