Zajednička odgovornost roditelja, institucija i stručnjaka je da djeci obezbijede sigurno, podržavajuće i podsticajno okruženje u svijetu koji se mijenja brže nego ikada, poručeno je sa konferencije „Klik sa djecom 2.0“, koja je u organizaciji Crnogorskog Telekoma i Udruženja Roditelji, održana u Naučno tehnološkom parku u Podgorici.
Skup je orgnizovan na temu „Digitalno djetinjstvo: granice i sloboda“, a roditelji su od eminentnih stručnjaka iz regiona i Crne Gore imali priliku da saznaju sve što ih zanima o ranom razvoju, emocionalnom zdravlju i digitalnom odrastanju.
ODGOVORNOST ZA BEZBJEDNOST U ONLAJN PROSTORU
Ministar socijalnog staranja, brige o djeci i demografije Damir Gutić kazao je da današnja djeca žive u svijetu u kojem se prijateljstva stvaraju jednim klikom, a jednim klikom mogu otvoriti vrata nasilju, manipulaciji, komercijalizaciji djetinjstva i narušavanju privatnosti.
„Upravo zato odgovornost svih nas – roditelja, nastavnika, stručnjaka, institucija i države nikad nije bila veća. Zbog toga Vlada Crne Gore i Ministarstvo na čijem sam čelu posvećuju posebnu pažnju bezbjednosti i dobrobiti djece u onlajn prostoru. Naša je dužnost da djeca digitalne tehnologije koriste za učenje, kreativnost i razvoj, ali i da budu zaštićena od svake vrste digitalnog nasilja, eksploatacije i zloupotrebe“, istakao je on.
Ministar Gutić je naveo da država radi na jačanju multisektorskog sistema zaštite djece od digitalnog nasilja, posebno kroz saradnju centara za socijalni rad, škola, policije i pravosuđa, te programe podrške roditeljima, izradu smjernica za bezbjedno korišćenje interneta za djecu mlađeg uzrasta i edukaciju za profesionalce koji rade sa najmlađima.
Prema njegovim riječima, važno je uključivanje djece i mladih u kreiranje politika digitalne bezbjednosti jer digitalni svijet pripada njima i oni su njegovi najbolji poznavaoci.
„Digitalni svijet djeci otvara mogućnosti kakve nijedna generacija prije njih nije imala: prostor da uče, istražuju, stvaraju, da razvijaju svoje talente i da se povezuju sa vršnjacima. Uz sve te prednosti, digitalni prostor nosi i rizike – od prekomjernog korišćenja do izloženosti neprimjerenim sadržajima, onlajn nasilju, zloupotrebi podataka i narušavanju privatnosti. Zato je naš zadatak da da ih naučimo kako da prepoznaju rizične situacije, kome da se obrate, i kako da zaštite svoje podatke“, kazala je predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović.
Ona smatra je da neophodno podržati roditelje da razumiju šta njihova djeca istražuju u digitalnom prostoru, da nauče kako da ih prate, a ne da ih kontrolišu – kako bi zajedno postavili pravila koja čuvaju njihovo mentalno zdravlje, emocije i osjećaj sigurnosti.
SINERGIJA: RODITELJI, ŠKOLE I STRUČNJACI
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan podsjetila je da digitalna pismenost nije važna na samo za učenike, već i za roditelje i nastavnike.
„Moramo osnažiti one koji su najbliži djeci – stručnjake, roditelje i prosvjetne radnike da budu navigacioni sistemi u ovom kompleksnom digitalnom okeanu. Nijedno ministarstvo, nijedna institucija, niti jedan roditelj ne može samostalno riješiti sve izazove digitalnog djetinjstva. Potrebna nam je sinergija“, rekla je ona, dodajući da će Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastaviti da realizuje inovativne programe i jača digitalnu infrastrukturu u školama.
„Škole i nastavnici moraju biti centri za podučavanje o etici i sigurnosti na internetu. Roditelji moraju biti partneri u praćenju i usmjeravanju. Stručnjaci nam moraju dati smjernice zasnovane na nauci i praksi“, istakla je Ćalasan.
Rukovoditeljka Sektora finansija u Crnogorskom Telekomu Gordana Blagojević ukazala je, u ime organizatora, na značaj ovog događaja, ne samo zato što okuplja stručnjake i roditelje, već i zato što privlači pažnju čitave zajednice o jednom od najosjetljivijih i najodgovornijih pitanja u savremenom društvu – kako djeci omogućiti sigurno i zdravo odrastanje u digitalnom okruženju.
„U Crnogorskom Telekomu svakodnevno svjedočimo koliko se način komunikacije, učenja i povezivanja promijenio u vrlo kratkom vremenu. Kao kompanija u samom centru digitalne transformacije društva, svjesni smo da naša uloga nije samo da gradimo mreže i tehnologije, već i da doprinesemo stvaranju prostora u kojem se tehnologija koristi promišljeno, odgovorno i u službi ljudskog razvoja“, rekla je Blagojević.
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović istakla je važnost podrške roditeljima.
„Nemamo priručnik za roditeljstvo, niti školu u kojoj možemo naučimo kako da budemo spremni za sve što nas čeka. Ali zato redovno čujemo da je porodica kriva za sve što u društvu ne valja. Zato, ako ne postoji sistem koji će roditeljima dati jasne modele i alate, onda je na nama da pravimo mjesta poput ovog — gdje se ne dijele kritike nego znanje, iskustvo i podrška. Zato je Klik sa djecom 2.0 važan“, kazala je ona.
Prema njenim riječima, ova konferencija predstavlja prostor da se zajednički razjasni ono što se roditelji najviše plaše da pitaju a veoma im je važno, ali ida nauče kako da zaštite djecu bez stvaranja panike, kao i kako da uspostave grance bez potpune zabrane i njeguju slobodu bez zanemarivanja odgovornosti.
RIZICI I MJERE ZAŠTITE
Na prvoj panel konferenciji na temu „Onlajn nasilje i govor mržnje među djecom i mladima“, o trenutnom stanju, izazovima i preporukama za roditelje govorili su magistar forenzičkog računarstva i istrage o sajber kriminalu Jakša Backović, sudski vještak za informacione tehnologije Balša Savić i omladinski radnik i psiholog Brahim Kajević. Oni su, pored ostalog, roditelje upoznali sa mogućim rizicima i mjerama zaštite, ali i podacima o nedovoljno zastupljenoj sistemskoj podršci kada je riječ o mentalnom zdravlju djece i mladih.
O balkanskom roditeljstvu i promjenama koje donosi digitalno dobar govorila je klinička psihološkionja i kognitivno-bihejvioralna terapeutkinja iz BiH Danijela Ostojić. Ona je istakla da rješenje nije zabrana tehnologije, već emocionalna pismenost i učenje kako biti povezan sa djecom, i dodala da je djeci potrebno iskustvo bezuslovnog prihvatanja – da ne moraju zarađivati ljubav kroz uspjeh ili ponašanje, te sigurna privrženost, tj. da smiju pogriješiti, izraziti tugu, reći „ne“, ali i model autentičnog roditelja koji koji priznaje i vlastite granice, ranjivost, nesavršenost.
Sistemska porodična psihoterapeutkinja i edukatorka Familylab-a Srbija Ivana Muškinja je ukazala na to da svaki roditelj sa sobom donosi svoje porodično nasljeđe i nevidljive vaspitne skripte koje se aktiviraju upravo onda kada smo najumorniji, zabrinuti ili preplavljeni.
„U tom smislu, različitost među partnerima nije prepreka već potencijal ali samo ako postoji sposobnost da se te razlike prepoznaju, prevedu u jezik potreba i pregovaraju bez poništavanja drugog, što potvrđuju relacione teorije i nalazi iz istraživanja afektivne vezanosti“, istakla je ona.
U nastavku skupa roditelji su imali priliku da prisustvuju predavanjima Marije Sazdeve, magistarke psiholoških nauka, edukatorke i osnivačice Zlatne Akademije iz Sjeverne Makedonije. Učesnici konferencije su i Glorija Peranić, magistarka edukacijske rehabilitacije, vaspitačica ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja te edukantkinja dječije i adolescentne integrativne psihoterapije, kao i Tomislav Kuljiš, osnivač IPD Centra i Integralne tjelesne psihoterapije iz Hrvatske, jedan od najuvaženijih regionalnih stručnjaka za roditeljstvo i tjelesnu psihoterapiju.
U okviru panela učesnici su bili i Filip Jovanovski, doktorand komunikologije i Marjan Popović, stručnjak za multimedijalne sadržaje i razvoj digitalnih proizvoda u kompaniji Crnogorski Telekom.
Lj. V.
Izvor/FOTO: Udruženje Roditelji