Srednje stručno obrazovanje u Crnoj Gori bilo je ove godine u fokusu reforme obrazovanja. O najznačanijim novinama razgovarali smo sa Duškom Rajkovićem, direktorom Centra za stručno obrazovanje.
Ova godina bila je veoma značajna za srednje stručno obrazovanje. Reformom je uvedeno više novina. Najkarakterističnija je primjena dualnog obrazovanja. Kako ocjenjujete rezultate njegove ovogodišnje primjene i koji su dalji planovi?
Ova godina je bila izuzetno zahtjevna i donijela je niz promjena u stručnom obrazovanju. Jedna je uvođenje dualnog sistema, naglašavam, prema crnogorskom modelu. Ovaj sistem različit je od države do države, a sjedište mu je u Njemačkoj. Mi, međutim nemamo razvijenu privredu, niti imamo uslova da striktno primijenimo njihov model. Pilotirali smo ga od 2004. do 2008. godine, prilagodili ga našim uslovima rada i ove godine uz podršku Vlade i Ministarstva prosvjete obezbijedili sredstva i započeli njegovu realizaciju.
Mislim da smo postigli izuzetan uspjeh kada je u pitanju ovaj vid obrazovanja. Krenuli smo frontalno, vodili smo računa o tome koliko poslodavci ispunjavaju materijalno-tehničke i kadrovske uslove da prenesu učenicima sva potrebna znanja i praktične vještine u skladu sa standardima zanimanja, stručnim kvalifikacijama i obrazovnim programima. Dualni sistem implementiramo u 12 opština, u 17 škola za 14 obrazovnih programa, a trenutno su uključena 284 učenika. To znači da je većina škola u Crnoj Gori koje imaju uslove krenula da ga primjenjuje. Cilj nam je da se sljedeće godine primaknemo broju od 400 učenika i da proširimo listu obrazovnih programa koji će biti ponuđeni za ovaj vid obrazovanja. I sada trenutno imamo zahjev od četiri poslodavca u Nikšiću da se uključe u ovaj sistem. Posjetićemo ih ovih dana, sagledati njihove mogućnosti, a o tome da li ćemo ih uključiti tekuće ili stvoriti uslove da to bude naredne školske godine, odlučiće Ministarstvo prosvjete. U procesu dulanog obrazovanja trenutno je 97 poslodavaca, pored ostali to su hoteli: Splendid, Hilton, Centre Ville, Berane, Franca u Bijelom Polju i Pljevljima. Za obrazovne program automehanučar tu su servisi: Pežo, Škoda, tj. skoro svi ovlašćeni servisi za uvoz stranih automobila i koji imaju najsavremenije servise. Elektroinstalateri su u Elko timu, zavarivači u „7. avgustu“. Cilj nam je da ovogodišnji trend, tj. povećanje upisa na trogodišnja zanimanja za nekih 40 odsto nastavimo i u narednim godinama, da zajedno sa poslodavcima učestvujemo u kreiranju standarda zanimanja, razvoju stručnih kvalifikacija i obrazovnih programa, na realizaciji tih programa i podjelu odgovornosti radi postizanja ključnog cilja a to je kvalitetno stručno obrazovanje koje će učenicima omogućiti brzo zaposlenje po njegovom završetku.
Zadatak Centra je da prati implementaciju dualnog obrazovanja, a glavni nosilac sadašnjih aktivnosti su organizatori praktičnog obrazovanja i direktori obrazovnih ustanova. Ukoliko dođe do bilo kakvih problema oni će biti odgovorni za neuspjeh. Mislim da će 95 odsto učenika u dualnom obrazovanju završii uspješno ovu školsku godinu.
Počela je primjena 10 modularizovanih programa. Da li su obezbijeđeni adekvatini uslovi (obučeni nastavnici, opremljene škole, udžbenici...) i kakvi su prvi rezultati?
Urađena je revizija postojeće metodologije za izradu ključnih dokumenata i ove godine probno realizujemo 10 obrazovnih programa koji su pripremljeni u skladu sa novom metodologijom, baziraju se na više standarda zanimanja i više stručnih kvalifikacija kojima je osnovni cilj dostizanje ishoda učenja, a to znači da je učenik u centru pažnje. Svi ti programi su i kreditno vrednovani. U svakoj školi koja ih primjenjuje imamo koordinatore obrazovnih programa. To su ključne osobe zadužene u ime škole i koje su učetsvovale u razvoju ovih dokumenata. Oni su u neposrednoj komunikaciji sa Centrom za stručno obrzovanje.
Prvi rezultati su izuzetno pozitivni. Te škole su i do sada izvodile ove obrazovne programe, tj. i kada nisu bili modularizovani. Ministarstvo je obezbijedilo kroz projekte opremu za veliki broj njih i one su dosta dobro opremljene. To ne znači da smo time zadovoljni i da ćemo stati na tome, već ćemo uvijek teži da se ta oprema dopunjuje savremenijim sredstvima. Takođe nam je cilj da ono što ne možemo realizovati u školskim radionicama, realizujemo kod poslodavaca, što je i zakonska obaveza. Svi nastavnici koji primjenjuju ove programe prošli su obuku prije nego što su započeli izvođenje nastave. Dakle, svi uslovi su trenutno zadovoljavajući za realizaciju modularizovanih i kreditno vrednovanih obrazovnih programa. U svakodnevnoj komunikaciji dobijamo informacije i za sada nemamo ozbiljnijih prigovora i zamjerki.
Kod poslodavaca se realizuje i jedan dio praktične nastave koja je sastavni dio modula obrazovanih programa. Kako to funkcioniše?
Negdje funkcioniše veoma dobro, negdje malo manje dobro, ali smo uopšteno zadovoljni i tim vidom praktične nastave. Na primjer, svi učenici SŠ „Sergije Stanić“ u Podgorici, izuzev određenog broja u I razredu, imaju praktičnu nastavu kod poslodavaca. Isti je slučaj i sa Hemijskom školom, Mašinskom, a i Elektro škola ulazi ozbiljnije u ovaj način realizacije praktične nastave. I učenici medicinskoh škola su na praksi kod poslodavca, koji su veoma zadovoljni učenicima, a učenci zadovoljni odnosom i statusom kod poslodavaca. Na nešto drugačiji način pokušavamo da riješimo ovo pitanje u segmentu građevinarstva, tj. da ga pojačamo sa ovim vidom, jer je izuzetno složeno, rizično i nema uslova da u dualnom sistemu đaci non stop imaju praktičnu nastavu kod poslodavaca. To su najčešće gradilišta, otvoreni objekti, radi se na velikim visinama. Ni poslodavci nijesu zainteresovani da uđu u taj rizik, a ni mi kao krovna isntitucija za stručno obrazovanje, jer su nam na prvom mjestu zdravlje i sigurnost učenika. To nadomještamo organizovanim posjetama tim gradilištima i realizacijom praktičnog obrazovanja u sigurnim uslovima. Recimo, kad je zgrada zatvorena i kreću finalni radovi, pa keramičari i vodoinstalateri mogu provesti određenio vrijeme kod poslodavca.
Ove godine je prije raspisivanja konkursa za upis u srednje škole organizovana veoma intenzivna kampanja stručnog obrazovanja čiji je cilj bio da se đacima i roditeljima ukaže na prednosti ovog vida obrazovanja i promovišu deficitarna zanimanja. Kako ocjenjujete njene domete?
Uopšteno možemo biti zadovoljni, jer nam povećanje procenta upisa na trogodišnja zanimanja za 40 odsto daje nadu da će se ta brojka povećavati iz godine u godinu.To znači da su kampanja i ostale mjere (stipendije za deficitarna zanimanja, dualni sisitem) urodil plodom. Recimo, u Budvi smo nakon 15 godina uspjeli da upišemo odjeljenje na trogodišnjem obrazovnom programu, Sva ta djeca su uključena u dualni sistem i svi su u hotelu Splendid a sa njima radi glavni mentor i kuvar ovog hotela. Prilikom obilaska vidio sam zadovoljstvo i kod djece i kod poslodavaca.
Uz stipendije, Ministarstvo uplaćuje određena sredstva u prva dva razreda za đake koji su u dualnom sistemu, a u trećem će to raditi poslodavac. Suštinski, ne možemo se zadovoljiti sa tih 40 odsto, ali ćemo se truditi da nastavimo aktivnosti i narednih godina i sa još nekim mjerama povećamo upis na deficitarna zanimanja i obezbijedimo deficitaranu radnu snagu našoj privredi. Ta radna mjesta nude sigurno zaposljenje. Analize pokazuju da je na primjer hotelima potrebno najviše kadra sa drugim, trećim i četvrtim stepenom. Kako stepen obrazovanja raste tako se ta brojka smanjuje. Negativni trend da imamo višak radne snage sa fakultetskim diplomama koja završava u marketima, diskontima, trafikama daju za nam za pravo da je nepotrebno stvarati višak kvalitetne radne snage koja kasnije mora da se zadovolji i radi sa nižim kvalifikacijama koje je stekla prije. Tu se pojavljuje dupli gubitak. Imamo troškove za porodicu i državu tokom studiranja, a ukoliko prođe određeni broj godina oni izgube kompetencije i vještine iz srednje škole i ponovo se mora ulgati u njih da bi se izvršila obuka.
Socijalni partneri su od početka reforme obrazovnog sistema uključeni na u procese definisanja strategija razvoja i ciljeva promjena u obrazovanju. Koliko ste zadovoljni nihovim angažovanjem i saradnjom?
Zadovoljni smo saradnjom sa socijalnim partnerima iako ona može da bude bolja. Oko 115 poslodavaca bilo je zainteresovano da se uključi u dualni sistem obrazovanja.
Takođe, Centar ima veoma dobru saradnju sa poslodavcima tokom izrade svih ključnih dokumenata čiji je nosilac. Sve naše radne grupe su mješovitog karaktera, tj. kada se radi prvi osnovni dokument – standard zanimanja u komisiji su isključivo poslodavci i koordinator iz Centra čiji je zadatak da se sve radi u skladu sa zakonom i u skladu sa metodologijama. Standard zanimanja je opis svih poslova koje učenik nakon obrazovanja za neko zanimanje mora da zna.
To znači da spoj ljudi iz privrede i obrazovnog sistema daje nadu da su naša dokumenta izuzetno kvalitetna i dobra jer prolaze veliki broj filtera. Kada radna grupa završi ta dokumenta ona se šalju Privrednoj komori koja daje mišljenje o njima, takođe i Uniji poslodavaca i Zavodu za zapošljavanje. Tek po dobijanju pozitivnijh mišljenja od njih mi ta dokumenta procesuiramo sektorskoj komisiji u kojoj su ljudi iz privrede i struke. Oni razmatraju taj materijal i ako daju zeleno svjetlo prosljeđuju ga Savjetu za kvalifikacije. Standardi su validni tek kada ih to tijelo usvoji.
Obrazovanje odraslih je takođe veoma važan segment rada Centra za stručno obrazovanje. S obzirom na njegov značaj, usvojena je Strategija obrazovanja odraslih (2015−2025 godina). Kojom dinamikom se relaizuju njeni ciljevi i kako ocjenjujete funkcionisanje ovog nivoa obrazovanja kod nas.
Vrlo je značjno što je stručno obrazovanje jedan sistem. Standard obrazovanja je jedan dokument, razvijena stručna kvalifikacija takođe jedan i kada se usvoje odlučuje se da li će biti realizovani putem formalnog ili obrazovanja odraslih. Dakle, standardi su jedinstveni i za mlade i za odrasle. Način sticanja znanja je ono što je specifično i razlikuje formalni sistem i sistem obrazovanja odraslih. Na osnovu razvijenih stručnih kvalifikacija za sistem obrazovanja odraslih rade se programi obrazovanja i dostižu se isti standardi kao u formalnom obrazovanju. U Crnoj Gori imamo preko 100 licenciranih provajdera obrazovanja odraslih i preko 100 programa koji su u ponudi da zadovolje sve potebe tržišta rada. Naše tržište i privreda orijentisani su na mala preduzeća kojima je potrebno vrlo malo rade snage određene specijalnosti. Sistem obrazovanju odraslih je tu da nadomjesti nedostatak deficitarne radne snage koja se ne može školovati u formalnom sistemu ili privreda ne može da čeka četiri do pet godina da taj kadar izađe iz formalnog sisitema.
Mislim da smo obrazovanju odraslih postavili čvrste temelje. Dosta naših formalnih ustanova ima i licencu i za obrazovanje odraslih.Već im se nude andragoške obuke jer je to jedan od uslova da neko realizuje određene programe. Najveći potraživač i najveći finansijer obrazovanja odraslih je Zavod za zapošlavanje koji preko svojih grantova angažuje provajdere obrazovanja odraslih i finansira obuku kako bi smanjili broj nezaposlenih, tj. podigao nivo kompetencija ljudi sa biroa.
S obzirom na to da se obrazovanje mora stalno unapređivati, koji su dalji prioriteti u stručnom obrazovanju i radu Centra za stručno obrazovanje?
Trenutno je 47 standarda zanimanja u fazi završetka, tj. većina je završena i već ih razmatraju sektorske komisije. Kada se usvoje stvoriće se uslovi da krenemo sa razvojem stručnih kvalifikacija za ta znimanja kako bismo 12 do 15 obrazovnih programa pripremili za narednu školsku godinu. Mislim da ćemo u narednoj godini započeti aktivnosti na relaizaciji majstorskog ispita, da ćemo raditi na osavremenjavanju metodologije za izradu obrazovnih programa za više stručno obrazovanje. Nastavićemo obuku nastavnika i kampanju o značaju stručnog obrazovanja, te motivisanje učenika da se više upisuju na trogodišnje obrazovne programe.
NACIONALNI OKVIR KVALFIKACIJA
Koliko uspostavljeni Nacionalni okvir kvalifikacija (NOK) daje rezultate u skladu sa ciljevima?
Rezultati su tu. Nacionalni okvir kvalifikacija ima 15 ili 17 sektorskih komisija. Savjet za kvalifikacije je ključno tijelo ovog okvira i filter za sve kvalifikacije. Tek poslije usvajanja određenih kvalifikacija od strane ovoga tijela i objavljivanja u Službenom listu ta se kvalifikacija svrstava u Nacionalni okvir kvalifikacija. Dok nismo razvili ovaj okvir imali smo dosta lutanja, ostvarivanja nepotrebnih želja, imali smo mnogo zanimanja koja se ne razlikuju previše a nose različita imena, što je unosilo i zabunu i negativne posljedice i za korisnike i za državu.
PROJEKAT EPALE
U Crnoj Gori se od prošle godine reaizuje projekat EPALE (Elektronska platforma za učenje odraslih u Evropi) koji treba da doprinese povećanju svijesti građana o značaju učešća u aktivnostima cjeloživotnog učenja, promovisanju važnosti obrazovanja odraslih s aspekta zapošljavanja i ličnog razvoja. Koliko ste kao vođa projekta zadovolnji dosadašnjim rezultatima?
EPALE smo prvo pilotirali, a EU koja ga finansira prihvatila je naš izvještaj i ocijenila da je izuzetno kvalitetno realizovan. To nam je otvorilo vrata da apliciramo za dvogodišnji projekati i dobili smo ga. On se već realizuje. Neke aktivnosti su odrađene a neke su u hodu. Veoma smo zadovoljni jer deset EAPLE ambasadora radi na prostoru Crne Gore, izvršavamo zadatke i širimo broj korisnika EPALE sevisa, tj. vršimo njegovu promociju kako bi od ulaska i registarcije na elektronsku platformu imali koristi svi sa prostora Crne Gore. To je platforma koja na raznim jezicima sadrži sve elemente obrazovanja odraslih i cjeloživotnog obrazovanja, te služi kao spona i filter za saradnju. Ako imate želju da radite sa Crnom Gorom, putem ove platforme možete da vidite ko se iz ove države bavi tim poslovima, kakav je njegov rejting i kvalitet njegovog rada prije sklapanja posla. Primjeri dobro prakse su nešto što se mora forsirati u narednom periodu. Crna Gora od ovog projekta ima i druge benifite jer iz evropskih sredstava ćemo uraditi neka ključna dokumenta što ne bismo mogli da uradimo narednih pet, šest godina zbog nedostaka novca.
S UDŽBENICIMA SE SNALAZIMO
Udžbenici za stručno obrazovanje su, s obzirom na to da pripremaju u malom tiražu, veoma skupi. Kakva je trenutna situacija?
S udžbenicima se snalazimo. Ekonomski je dosta neisplativo raditi udžbenike za stručne škole. Pristalica sam da se prvo pripremaju priručnici i skripte i taj zadatak zaposleni u školama i te kako realizuju. Profesori treba da obezbijede radni materijal poslije predavanja, tj. da ga odštampaju ili postave na sajt. Takođe je u rješavanju ovog problema neophodno razvijati regionalnu saradnju i države iz regiona (Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija, Srbija, Makedonija, Kosovo, Bugarska, Rumunija i Albanija) sve više rade na zajedničkim dokumentima. Nadam se da ćemo vrlo brzo krenuti sa regionalnim radnim grupama za izradu zajedničkih dokumenata, prije svega, dva ključna – standard zanimanja i stručnu kvalifikaciju, jer građevinski tehničar, zidar, vodoinstalater, automehaničar imaju isti opis posle i potrebna su im ista znanja i vještine u svakoj državi. Naravno svako bi imao poseban obrazovni program za jezik, istoriju i ostale društvene nauke.
Lj. Vukoslavović
